Zemlja koja je prije 23 godine izašla iz rata i od tada politički luta sad je pred novim ispitom. Svakim danom na njezinom je području sve više migranata koji u potrazi za boljim životom žele na Zapad. Ali ih zapad ne pušta dalje od BiH.
"Trenutno je evidentirano oko 7600 neregularnih ulazaka u BIH od
početka ove godine što je već sada 10 puta više nego u cijeloj
2017. godini", kazao je Neven Crvenković,
glasnogovornik UNHCR-a.
U BiH nema smještajnih jedinica većeg kapaciteta. Zato idu prema
granici s Hrvatskom. Najteže je na području Bihaća i Velike
Kladuše. Tamo je gotovo tri pol tisuće ljudi. No, to nije kraj.
Sustav postoji, ali samo na papiru. BiH ima akcijski plan, ali u
šumi birokracije on je teško provediv. Uz Crveni križ, o
migrantima brinu brojni volonteri. Tako je i ovdje nadomak
željezničke postaje u Sarajevu, gdje se dnevno dva puta dijele
obroci. Iako pred kamere ne žele, krajnji cilj im je Njemačka ili
London.
"Sustav ne mogu reći da je u potpunosti zakazao, ali je zakazao
skoro pa u potpunosti. Smještajni kapaciteti su otprilike sada
1000 mjesta.
Ono što nije zakazalo je građanska solidarnost i humanost",
kazala je volonterka Nela Porobić.
Ako Europa ne iznađe rješenje, BiH bi mogla postati hot spot. U politički zapaljivoj zemlji na pragu izbora, migrantska kriza opasnost produbljuje. Naime, Vijeće ministara usvojilo je akcijski plan još u svibnju. No njegova provedba kasni zbog unutarnjeg političkog uređenja i pretjerane birokratizacije, ali i nelogičnosti.
Primjerice traži se jačanje granične policije. Ove godine će ih
primiti 100, iduće 100, a u idućih šest mjeseci 150 će ih otići u
mirovinu. Migranata je svakim danom sve više i ključno
je pitanje koliko BiH još uopće može izdržati. Odgovor na to ima
gost RTL-a Danas, zamjenik ministra sigurnosti Mijo
Krešić.
"Suočeni smo s ozbiljnim problemom koji se zove nezakonite
migracije i imamo obavezu izdržati da bismo rješavali ovaj
problem. Broj nezakonitih migranata u BiH se povećava iz dana u
dan i ta neka ne snalaženja ili zakašnjenja koja su prisutna kod
nas morat ćemo staviti sa strane i morat ćemo se ozbiljnije
posveiti problemu", kazao je Krešić.
Na pitanje je li sustav zakazao Krešić odgovara kako je problem kreiran drugdje i isporučen BiH te da je očigledno da je u nekoj fazi došlo do nesnalaženja. "Sustav funkcionira kako funkcionira sa značajnim slabostima. Kao rezultat slabosti jest značajn broj migranta koje ne možemo kontrolirati unutar BiH", kazao je Krešić.
Uglavnom je riječ o ljudima koji su u dobi između 20 i 40 godina. Nema više toliko žena i djece. Krešić tvrdi da se u ovoj situaciji može govoriti i o sigurnosnom problemu.
"U ovom svemu je prisutan sigurnosni problem jer su identiteti ljudi nepoznati. Nismo utvrdili gdje su bili, kakva im je povijest, kakve su im navike i sklonosti. Nemamo profile tih ljudi.
Ako imate osobe bez identiteta s razlogom postavljamo pitanje sebi i drugima, s obzirom da svi moramo biti zabrinuti. Mi smo ključni akteri u rješavanju problema s obzirom da je jedan broj ljudi zapeo i ne može dalje", kazao je Krešić.
