U Hrvatskoj su trenutačno 2566 aktivna slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19. To je broj potvrđeno zaraženih, dok je broj stvarno inficiranih veći. No, po tom pitanju nema konsenzusa. Spominju se različite brojke, od toga da bi broj zaraženih trebalo množiti s 10, 20, pa čak i 80 puta.
Ministar Beroš, akademik Ivan Đikić, dr. sc. Ozren Polašek, epidemiolog i mikrobiolog dr. sc. Mario Parčina smatraju da nema točne procjene i da se trenutačno ne može pouzdano procjenjivati stvaran broj bolesnih.
No, svi su složni da je broj zaraženih veći od potvrđenog broja slučaja jer dio zaraženih nema simptoma ili imaju blage manifestacije bolesti, a u takvim slučajevima se i nisu javili liječniku.
Dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu "Ruđer Bošković" sa suradnicima je proveo detaljnu analizu genoma virusa SARS-CoV-2. No, u tom istraživanju ga je zaustavio manjak fiinancijskih sredstava te otkriva svoje mišljenje postoje li neke konkretnije procjene o tome koliko u Europi, a samim time i u Hrvatskoj ima stvarno zaraženih, te s koliko bi trebalo množiti broj aktivnih slučajeva.
"Postoji studija iz Španjolske objavljena u srpnju. Nalazi toga nacionalnog ispitivanja seroprevalencije za SARS-CoV-2 pokazuju da je prevalencija IgG antitijela protiv koronavirusa u Španjolskoj oko pet posto. Dakle, pet posto zaraženih. Trenutačno je stanje oko 460 tisuća detektiranih na populaciju od oko 46 miljuna. To znači da je pet posto oko 2,3 miljuna, što je oko pet puta više nego detektiranih slučajeva. Ispitivanje se temelji na oko 61.000 ispitanika. Prema mojim saznanjima, ovo je najveća populacijska studija seroprevalencije SARS-CoV-2 u Europi“, kazao je Vugrek za Slobodnu Dalmaciju.
Broj slučajeva se množi s pet
Koronavirus
On tvrdi da prema studiji u Španjolskoj, broj slučajeva se množi s pet puta.
"To bi moglo biti točno stanje, iako ne znam kako je turizam djelovao na širenje zaraze kod nas", ističe.
Također otkriva kako proljetni soj koji je bio dominantan u Europi sada najvjerojatnije više nije.
"Naime, novi soj koji se brže širi je tako postao dominantan među okvirno 37.000 analiziranih genoma virusa (znanstveni rad o tome je objavljen u vrlo kvalitetnom časopisu Eurosurveillance). Ne znamo je li taj novi soj prisutan i u RH i je li postao prevladavajući i kod nas", ističe Vugrek, dodajući da povezivanje genetike virusa s epidemiološkim podacima može omogućiti jasno određivanje izvora zaraze te praćenje širenja zaraze diljem Hrvatske. No, problem je jer za to nema sredstva.
"Za to bi trebalo oko 40 tisuća kuna za 50 uzoraka. Uzeli bismo uzorke virusa, recimo, iz Splita, Zagreba, Osijeka, Dubrovnika, Rijeke i znali bismo trenutačno stanje, tj. koji je dominantan soj na području Hrvatske. Ako želimo još bolje statističke podatke, mogli bismo sekvencionirati 100-200 uzoraka", objašnjava.
Moramo znati soj
Taj podatak , ističe stručnjak, nužan je jer ako ćemo uvoziti cjepivo, onda se mora znati koji je soj prevladavajući na našem području, te kontinuirano obavljati takva istraživanja, jer virus mutira i moramo ga znanstveno pratiti.
"Možda je u Hrvatskoj i neki endemski soj, tko zna... To nije nikakav veliki novac, možda radi netko na tome u RH, uglavnom, po mojim saznanjima, nema aktualnih podataka", objašnjava.
Prvo proljetno sekvencioniranje oni su proveli vlastitim sredstvima, ali, tada prevladavajući soj je tijekom ljetnih mjeseci zamijenio jedan drugi. Vjerojatno je to slučaj i s Hrvatskom, ali to sa sigurnošću ne znamo.
"Imali smo veliku fluktuaciju stanovništva, turista. Tim prije bi bilo dobro što prije utvrditi koji soj kruži. Ta istraživanja, koja nisu skupa, treba obavljati stalno i "updejtati" podatke o virusu kako bismo znali u svakom trenutku koji je soj aktualan", objašnjava.
Novaca nema
No, problem je što novaca - nema.
"Javljali smo se i na natječaje Hrvatske naklade za znanost, ali nismo prošli. To je dovoljan znak koliko se cijeni to što radimo, iako je u svijetu analiziranje i sekvencioniranje virusa – prioritet. Primjerice, više sekvenci virusa od nas ima Bosna i Hercegovina", ističe.
Na pitanje je li moguće da, primjerice, cjepivo koje se razvija u SAD-u neće odgovarati tipu koronavirusa koji imamo u Hrvatskoj, BiH i Srbiji ističe kako to ovisi o soju koji je dominantan kod nas, i o tipu cjepiva, odnosno na koji soj virusa je razvijen.
"Moguće je da cjepivo ne bude efikasno ako imamo neki drugi soj u RH", naglašava.
