Odnos Rusije i Zapada ponovno je na najnižoj točki nakon ubojstva bivšeg ruskog dvostrukog špijunaSergeja Skripala i njegove kćeri Julije u Salisburyju u Engleskoj.
Skripal i njegova kći usmrćeni su zastrašujuće snažnim nervnim otrovom, novičokom, koji se proizvodio u Sovjetskom Savezu, pa su u u tom atentatu mnogi prepoznali "ruski rukopis". Velika Britanija smjesta je zaprijetila protjerivanjem dvadesetak ruskih diplomata, a čelnici Francuske, Njemačke, Velike Britanije i SAD zajednički su za taj napad otvoreno optužili Rusiju. Kremlj je odbacio optužbe i najavio protjerivanje britanskih diplomata iz Rusije. Istodobno je NATO optužio Rusiju da nastoji destabilizirati zapadne zemlje kombiniranim tehnikama ratovanja odnosno vođenjem tzv. hibrdnog rata. Sve to događa se uoči nejeljnih predsjendičkih izbora u Rusiji na kojima Vladimir Putin bez ozbiljne konkurencije ide po još jedan šestogodišnji mandat.
"Putin uspio u onome o čemu priča od početka"
O novoj eskalaciji napetosti između Rusije i zapadnih zemalja razgovarali smo s dvoje izvrsnih poznavatelja situacije u Rusiji: Božom Kovačevićem, predavačem na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu i bivšim veleposlanikom u Moskvi te s Jelenom Jurišić, stručnjakinjom za međunarodne odnose i profesoricom na Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Kovačević smatra da je eskalacija napetosti u prvom redu znak nervoze Zapada zbog dosadašnjih neuspjelih pokušaja da spriječi ponovni Putinov izbor.
"Putin je na vanjskopolitičkom planu nepopoustljiv i zapravo je uspio u ostvarivanju onoga o čemu je govorio od prvog dana svog predsjedničkog mandata - da svijet ne može biti unipolaran. Mora postojati više velikih sila koje na ravopravnoj osnovi razgovaraju o ključnim svjetskim problemima. I premda nije isključivo Putinova zasluga što je svijet postao multipolaran, on je najistaknutiji eksponent te transformacije svjetskog poretka koji SAD-u nikako ne odgovara", kaže Kovačević.
I Jurišić je uvjerena da su izbori u Rusiji razlog pritiska Zapada na Moskvu, pojačanog proteklih dana nakon atentata na Skripala.
"Budući da u napadu na bivšeg ruskog agenta nedostaje motiv, postavlja se pitanje što je razlog. A razlog su izbori u Rusiji. Možda ne toliko ovi nedjeljni, jer je jasno da reakcija ruskih birača može biti samo još veća podrška Putinu. Meni se čini da je ovo pokušaj utjecaja na ruske birače kako bi shvatili kakav će biti odnos Zapada prema Rusiji u idućih šest godina te da se odreknu tog režima. Ako ne prije, onda nakon šest godina kako bi tada glasali za nekog drugog, a ne za Putina", smatra Jelena Jurišić.
"Plan izvoza antiruske histerije iz SAD-a nije uspio"
Kovačević kaže kako je i za Zapad i za Rusiju ključno pitanje što će biti s Rusijom nakon Putina.
"Svi dosadašnji pokušaji Zapada bili su neuspjeli jer je Putin imao čvrsto izborno uporište. Očito je da ruski politički sustav u pretjeranoj mjeri ovisi o Putinu kao osobi. Zasad se ne vidi hoće li Rusija krenuti u smjeru institucionalnog jačanja, što bi značilo da sustav ne ovisi u tolikoj mjeri o jednoj osobi, ili će Putin, kao što je i sam bio izabran za nasljednika, pokušati pronaći svoga nasljednika. N zna se kojoj će se od te dvije varijante Rusija prikloniti ni tko bi mogao biti Putinov nasljednik. Stoga mislim da je pred Rusijom neizvjesna budućnost. A hoće li Zapad i dalje pokušavati utjecati na unutarnje prilike u Rusiji - ni to se ne zna. Zasad se pokazalo kontraproduktivnim", ističe Kovačević.
Jurišić i u ovoj eskalaciji napetosti vidi pokušaj Zapada da izolira Rusiju.
"Plan je da se Rusiju izolira i da se svi ujedine oko stava da je ona velika opasnost te da stoga treba poduzeti neke mjere. Plan je i da se antiruska histerija proširi izvan SAD-a. Znamo da ono što se tamo događalo vezano uz navodno rusko hakiranje Demokratske stranke ili, kako oni kažu, miješanje u izbore, nije prešlo granice SAD. U Europi se pokušavalo s nekakvim indicijama da se Rusija miješala u neke - zadnja takva je optužba, ali bez ikakvog dokaza, da su se umiješali i u izbore u Italiji - no sve je to bez ikakvih dokaza", tvrdi Jurišić.
U atentatu na Skripala očit je 'ruski potpis' ali dokaza nema
Ona kaže kako su bez ikakvih čvrstih dokaza i optužbe na račun Rusije za trovanje Skripala i njegove kćeri.
"Britanska premijerka Theresa May kaže kako je sigurna da su to učinili Rusi, ali da zbog nacionalne sigurnosti ne može reći ništa više od toga. Tvrdite, dakle, da je riječ o napadu kemijskim oružjem koje je najopasnije i najučinkovitije od svih - dva grama dovoljna su da usmrte 500 ljudi - a koje je bilo uništeno u Rusiji pod okriljem Organizacije za uništenje kemijskog naoružanja u kojem su bili i predstavnici SAD i Velike Britanije. U tom smislu, Rusi su donekle u pravu jer dokaza nema. Mislim da je cilj podići halabuku kako bi nakon nekog vremena postalo normalno tvrditi da su Rusi to napravili", ističe Jurišić.
Taj slučaj čini se sumnjivim i Kovačeviću jer je, kaže, i laicima preočit "ruski rukopis" u tom ubojstvu.
"Budući da javnost, ni stručna ni laička, nema uvid u sve što se tu događa, ostaje prostor za pretpostavku da je sve izrežirano kako bi Rusija mogla biti optužena. Moguće je da je Skripal bio žrtva odmazde, ali moguće je i da je netko to režirao kako bi mogao okriviti Rusiju", smatra Kovačević.
"Definitivno smo u novoj fazi odnosa Zapada i Rusije"
Rusija i Zapad međusobno zveckaju oružjem. Putin je nedavno pokazao moćna strateška oružja izazivajući Amerikance na području na kojemu su jako osjetljivi.
"Strateško naoružanje koje je on nedavno pokazao Putin je strateško naoružanje i nije ništa novo. To nadzvučno oružje pokušavaju razviti i Amerikanci, ali kasne u tome. Ako pratimo izjave američkih vojnih dužnosnika, poput zapovjednika strateških snaga, koji je u Kongresu izjavio kako SAD trenutno nemaju lijeka za kinesko i rusko strateško naoružanje, jasno je da trenutna američka vojna nije sposobna suprotstaviti se Rusiji, iako im je vojni budžet veći od ruskog 16-17 puta (700 milijardi dolara nasrpam 46,5 miijardi). To ih sigurno frustrira", kaže Jurišić zaključujući kako je usprkos svemu tome situacija daleko od ikakvog rata izuzev rata riječima koji se neprestano vodi.
Kovačević ističe kako je Putin odnio pobjedu time što je uspio primorati svijet da definira svoje sfere utjecaja, pa se više ne govori o automatski zajamčenom globalnom utjecaju zapadnih ideja.
"Definitivno smo u novoj fazi odnosa Zapada i Rusije, a neizvjesnost povećava nesigurna budućnost Rusije, ali i nepredvidljiva politika američkog predsjednika Donalda Trumpa", zaključuje Kovačević.
