I svjetski mediji prate izbore u Hrvatskoj, a abcnews navodi da su "vladajući konzervativci pobijedili na vrlo osporavanim parlamentarnim izborima, ali bez dovoljno mjesta da sami vladaju".
Pritom se pozivaju na izlaznu anketu. Abcnews navodi kako je glasovanje uslijedilo nakon kampanje koja je bila usredotočena na gorko rivalstvo između predsjednika i premijera zemlje.
"Glasovanje je sučelilo vladajuću konzervativnu Hrvatsku demokratsku zajednicu, ili HDZ, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, i savez stranaka centra i ljevice koje neformalno predvode populistički predsjednik Zoran Milanović i njegova Socijaldemokratska partija, ili SDP", navodi abcnews te nastavljaju da će i HDZ i SDP morati pregovarati s manjim strankama kako bi formirale koaliciju.
"Odaziv je bio veći od 50 posto — što je rekord — nekoliko sati prije zatvaranja birališta. Prvi službeni rezultati očekivali su se u srijedu navečer. Izbori su održani dok se Hrvatska, članica Europske unije i NATO-a, bori s najvećom stopom inflacije u eurozoni, nedostatkom radne snage, ilegalnim migracijama i izvješćima o raširenoj korupciji. Na kocki u utrci za hrvatski parlament od 151 zastupnika nije bila samo buduća unutarnja politika te jadranske zemlje, već i jedinstvo EU-a dok se bori s nestabilnošću izazvanom ruskom invazijom Ukrajine u punom obimu. Ako HDZ ostane na vlasti, zemlja bi nastavila prozapadni kurs u podršci Ukrajini u borbi protiv Rusije. Uspjeh SDP-a mogao bi ga dovesti do pobjede na izborima za Europski parlament u lipnju i predsjedničkim izborima u prosincu. Uzdrmao bi dugogodišnju dominaciju HDZ-a u politici i potencijalno otvorio prostor za jači proruski utjecaj u zemlji, slično Mađarskoj i Slovačkoj", navodi abcnews.
Nastavljaju da je HDZ uglavnom obnašao dužnost otkako je Hrvatska stekla neovisnost od bivše Jugoslavije 1991., a da je "balkanska nacija postala najnovija članica Europske unije 2013., pridružila se europskom području putovanja bez putovnica i eurozoni prošle godine. Predsjednik ima uglavnom ceremonijalnu ulogu u Hrvatskoj, dok premijer ima većinu političke moći".
Reuters se također poziva na izlazne ankete i navodi da je "HDZ na putu je pobjede na parlamentarnim izborima, ali s manje mjesta nego prije i bez većine".
"Ishod, ako se potvrdi, vjerojatno će započeti razdoblje političke nestabilnosti u državi članici Europske unije jer glavne stranke nastoje sklopiti saveze s drugim frakcijama s različitim političkim stajalištima. Visoka inflacija i korupcijski skandali u posljednjih osam godina umanjili su potporu HDZ-u, koji je dominirao hrvatskom politikom od neovisnosti 1991. Državno izborno povjerenstvo priopćilo je da je odaziv do 16.30 bio 50,6 posto u usporedbi s 34,4 posto u isto vrijeme na posljednjim parlamentarnim izborima, održanim 2020.", navode iz Reutersa.
