Turci će u nedjelju 16. travnja glasati o ustavnim promjenama koje bi zamijenile njihov parlamentarni sustav predsjedničkim. Koji su točno politički ulozi referenduma i što on znači za odnos Turske i Europske unije?
O čemu se radi?
Erdogan je prije tri godine preuzeo dužnost predsjednika, čije su ovlasti po postojećem ustavu uglavnom ceremonijalne, nakon što je više od desetljeća bio premijer. Otad, koristeći svoje ovlasti do krajnjih granica, nastavlja dominirati politikom zemlje, a kritičari ga često optužuju da zemljom upravlja autoritarno.
Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje oporbene stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristranost.
Prema Erdoganovim riječima, prelazak na predsjednički sustav je prijeko potrebna promjena kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti. Erdoganovi lojalisti u referendumu vide prigodu da se učvrsti njegovo mjesto u povijesti kao najvažnijeg čelnika moderne Turske. Pobjeda bi Erdoganu omogućila da nastavi s predloženim izmjenama ustava koje bi vjerojatno uključivale vraćanje smrtne kazne, čime bi se, primjerice, u potpunosti pokopala kandidatura za EU.
Oni koji Erdoganu nisu skloni strahuju od autokratske vladavine jednog čovjeka.
Kakvi se rezultati očekuju?
Najnovije ankete pokazuju da su "da" i "ne" u tijesnoj utrci. Prema anketama provedenima u četvrtak 13. travnja, pristaša ustavnih promjena ima 51,3%, a protivnika 48,7%. U anketi iste agencije prije tjedan dana za ustavne promjene bilo je 53,3 posto ispitanika.
Ako Erdogan izgubi može se "očekivati vrlo žestoka i brutalna izborna kampanja, te nasilje s obje strane", smatraju neki europski dužnosnici. Očekuje se, naime, da će Erdogan sazvati parlamentarne i predsjedničke izbore zakazane za 2019. i prije tog roka, neovisno o ishodu referenduma.
Gubitak na referendumu će značiti još veći pritisak na opoziciju, a ako se rezultat bude osporavao, to bi moglo destabilizirati cijelu situaciju, smatraju drugi.
Kako bi rezultati referenduma mogli utjecati na odnose s Europskom unijom?
Pravni stručnjaci iz Vijeća Europe, institucije za ljudska prava čija je članica i Turska, u ožujku su upozorili da je stvaranje sustava u kojem predsjednik praktički ima neograničene moći "opasan korak unazad" za demokraciju. "Nema dobrog ishoda", tvrdi Marc Pierini, bivši veleposlanik Europske unije u Turskoj i sadašnji član analitičkog centra Carnegie Europe.
Iako je Turska je dugogodišnja članica NATO saveza te je 2005. godine započela pregovore o članstvu u EU-u, odnosi između Erdogana i europskih čelnika znatno su se pogoršali nakon što je počeo provoditi nedmokratske metode nakon neuspjelog pokušaja puča u srpnju prošle godine. Erdogan je proglasio izvanredno stanje, deseci tisuća ljudi su uhićeni, uključujući novinare i mnoge druge koji su samo bili kritični prema vlasti. Oko 100.000 javnih službenika izgubilo je posao. Većim tenzijama su znatno pridonijele i njegove izjave kojima je njemačku i nizozemsku vladu optužio da se ponašaju kao nacisti jer su zabranile skupove podrške referendumu na svom teritoriju.
Također, iako se Turska nametnula kao saveznik europskih zemalja pri suzbijanju priljeva milijuna izbjeglica i migranata, u posljednjim je izjavama Erdogan znao priprijetiti "puštanjem izbjeglica na Europu" ukoliko ne dođe do liberalizacije viznog režima za turske građane, što je dovelo do dodatnog srozavanja odnosa između EU i Turske.
Kako će se odviti glasovanje?
Pravo glasa ima 55,3 milijuna birača, uključujući i dijasporu. Birališta se u većem dijelu zemlje otvaraju u osam sati po mjesnom vremenu (u 7 po srednjoeuropskom), a zatvaraju se u 17 sati (16 SEV).
Glasački listić iznimno je jednostavan. Na lijevoj strani je riječ "za" na bijeloj podlozi, a na desnoj "ne" na smeđoj. Pitanja na listiću nema jer turske vlasti smatraju da svi znaju o čemu se odlučuje. Izborni proces će nadgledati mnoštvo domaćih, ali vrlo malo stranih promatrača. OESS je u Tursku poslao samo 35 svojih djelatnika.
Brojanje glasova počinje odmah po zatvaranju birališta, ali izborno povjerenstvo odlučuje o tome kada mediji mogu početi izvještavati o rezultatima. Obično se to dogodi tijekom večeri. Izlaznih anketa neće biti.
