Srbija je u petak zatražila od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da osudi Hrvatsku za genocid nad hrvatskim Srbima u Oluji, naredi joj plaćanje žrtvama i zabrani proslavu državnog blagdana kojim se obilježava pobjeda u toj akciji u kolovozu 1995.
Od najvišeg UN-ova suda također traži da se proglasi nenadležnim za hrvatsku tužbu podnesenu 1999. ili alternativno da ju odbaci jer nije utemeljena na pravu i dokazima.
U završnoj riječi usmene rasprave pred ICJ-em, srbijanski zastupnici su od Hrvatske zatražili kažnjavanje počinitelja genocida, stvaranje uvjeta za povratak izbjeglih Srba i poštivanje nihovih ljudskih i građanskih prava.
Zahtijevaju i da ukine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj obilježava pobjeda u Oluji kao legitimnoj akciji oslobađanja dotad okupiranih teritorija.
Pravni zastupnici Beograda su od ICJ-a traže da se proglasi nenadležnim za događaje prije 27. travnja 1992. jer Srbija tada nije postojala kao država. Ako se sud ipak proglasi nadležnim i za te i za kasnije događaje, tužbu treba odbaciti u cijelosti jer nije utemeljena ni na pravu ni na činjenicama, smatraju oni.
"Srbija nije htjela pred ovaj sud, ali kad smo već tu, došli smo s dobro utemeljenom protutužbom za genocid koji je osmislio (prvi hrvatski predsjednik) Franjo Tuđman", rekao je šef srbijanskog pravnog tima Saša Obradović govoreći o srbijanskoj protutužbi iz 2010.
Na srbijanskoj strani su "brojni dokazi", a na hrvatskoj "teška retorika", dodao je i posljednje obraćanje 17-članom sudskom vijeću posvetio žrtvama i nestalima među kojima, kako je rekao, nisu članovi obitelj političara koji su izazvali događaje s početka 90-tih godina prošloga stoljeća.
Rekao je da su i hrvatska i srbijanska strana nezadovoljne rješavanjem sudbine nestalih osoba, ali da otkrivanje nestalih "nije stvar nečije inicijative, nego suradnje dviju strana" s kojom ni Zagreb ni Beograd nisu zadovoljni. Beograd traži 1748 Srba, a Zagreb 865 Hrvata nestalih u četiri ratne godine.
"Srbijanska vlada je svjesna svojih obveza u otkrivanju nestalih, bez obzira na njihovu nacionalnost. To je interes Hrvatske, Srbije i cijelog čovječanstva i vlada Srbije je predana tom zadatku", istaknuo je Obradović.
Ranije u petak, srbijanski zastupnici su navodni genocid nad hrvatskim Srbima u Oluji usporedili s nacističkim genocidom nad Židovima ili turskim nad Armencima optužujući Tuđmana da je želio proširiti "lebensraum" (životni prostor) za Hrvate.
Tu zločinačku akciju isplanirali su Tuđman i njegove kohorte na Brijunima, rekao je profesor William Schabas. "Tuđmanov plan bio je protjerati ih, ne dopustiti im povratak, zadržati njihovu imovinu i kuće te u njih naseliti Hrvate iz dijaspore", dodao je i usporedio to s tzv. "lebensraumom", nacističkom politikom širenja životnog prostora za Nijemce tijekom Drugog svjetskog rata.
Ponovio je optužbe za antisemitizam protiv Tuđmana, za kojeg je rekao da je imao "rasističke" stavove prema Srbima, Židovima i muslimanima te da je simpatizirao ekstemističke hrvatske skupine.
"Krahom međunarodne pravde" nazvala je srbijanska strana oslobađajuću presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju umirovljenim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine tijekom i nakon Oluje.
"Ako se ta presuda uzme kao konačna, tada Oluja nije bila nezakonita. Je li to u skladu s traženjem istine i pomirenja?", upitao je Schabas i ustvrdio da je cilj Oluje bilo uništenje, spriječavanje povratka Srba i naseljavanje Hrvata.
"Bilo je to totalno uništenje, uništenje svih tijekom i poslije operacije", istaknuo je profesor međunarodnog prava. "Hrvatski vojnici ubiljali su svakoga koga su mogli uhvatiti. Samo nedostatak streljiva spriječio je potpuno uništenje gradova i sela i masakr onih koji su ostali", ustvrdio je.
Po njegovim riječima, aktualna hrvatska vlada ne čini dovoljno za povratak izbjeglih Srba čija je "biološka održivost" ugrožena, jer je većina povratnika starija od 65 godina.
Iznio je podatke po kojima su Srbi prije Drugog svjetskog rata činili 20 posto hrvatskog stanovništva, 1991. dvanaest posto, a danas samo četiri posto. "Odlučujući udarac tom procesu je operacija Oluja", ustvrdio je Schabas.
Usmena rasprava u postupku "Hrvatska protiv Srbije" završava u utorak kada će završnu riječ iznijeti hrvatski pravni tim.
