Za prvi dojam ne postoji druga šansa – ta stara izreka ne vrijedi samo za svijet romantičnih susreta, već i za nastupe tajnih službi na društvenim mrežama. I one su u međuvremenu otkrile svijet Twittera, Instagrama, YouTubea i Facebooka. I sve su aktivnije, piše Christopher Nehring za Deutsche Welle.
"Iz Mitte s ljubavlju“ (misli se na Berlin-Mitte, po uzoru na film o Jamesu Bondu "Iz Rusije s ljubavlju", nap. red.), to je bila prva poruka BND-a objavljena prije nekoliko dana preko Instagram-kanala njemačke tajne službe zadužene za operacije u inozemstvu. "Hello World", pozdrav koji je inače poznat iz voda u kojima su aktivni programeri, bila je prva poruka britanskih špijuna iz GCHQ. Oni su je „tvitnuli“ već 2016.
Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV), a to je njemačka „domaća“ tajna služba, za svoj prvijenac na Twitteru je korisnicima predstavila paradni primjer službeničkog humora – bilo je to 2018. BfV je „tvitnuo" mini-strip, u kojem jedan špijun pita drugog špijuna: „I ti ovdje?" A on odgovara: „Da, ali nemoj nikom reći!“
Američka CIA sa svojim prvim tvitom iz 2014. „nije htjela ni potvrditi, a ni demantirati da se radi o prvom tvitu CIA-e". Što se zapravo skriva iza te globalne „social media" ofenzive raznih tajnih službi?
"Naš glavni cilj je da BND pozicioniramo kao uzbudljivog i modernog poslodavca, te tako probudimo zanimanje i mladih talenata“, tako njemački BND na upit DW-a opisuje ciljeve svojih aktivnosti na društvenim mrežama. BND ima vlastiti kanal na YouTubeu i nalog na Instagramu. Nedavno je BND realizirao i veliku kampanju preko Twittera, cilj je bio zainteresirati hakere za zapošljavanje u redovima te tajne službe.
Diverzitet u špijunskim vodama
CIA na društvenim mrežama prezentira svoju ljudsku stranu. Špijuni iz centrale u Langleyu su tako pod motom „Ljudi iz CIA-e” objavili cijeli niz postova na Twitteru i Instagramu, kojima su predstavili neke od suradnika američke tajne službe. Pritom spol/rod i diverzitet igraju vrlo veliku ulogu, a to zna dovesti i do žestokih sukoba.
Nakon što je na društvenim mrežama predstavljena jedna latinsko-američka suradnica CIA-e s nebinarnim seksualnim identitetom, javio se primjerice i Mike Pompeo, bivši šef CIA-e i ministar vanjskih poslova u administraciji predsjednika Donalda Trumpa. Na Twitteru je Pompeo bio britak i jasan:
„Gomila nevjerojatno talentiranih patriota služi Americi u redovima CIA-e, to su ljudi koji CIA-u čine najboljom špijunskom službom u svijetu. (…) Ali mi si ne možemo dozvoliti da ugrozimo našu nacionalnu sigurnost time da zadovoljavamo tamo neku liberalnu Woke-agendu (woke je pojam kojim se opisuje senzibiliziranje za razne oblike socijalne nepravde ili rasizma, nap. red.)”
U isti rog je zapuhao i republikanski senator Ted Cruz iz Texasa: "Kad bi ti bio kineski komunist, iranski mula ili Kim Jong Un – bi li ti to utjeralo strah u kosti?”
'Bez političkih diskusija'
Slične diskusije se ne treba očekivati na social media kanalima njemačkog BND-a. S jedne strane tematika spola/roda, odnosno strategija diverziteta koju njeguju britanski i američki špijuni još uvijek nije stigla do nove centrale BND-a u Berlinu. A s druge strane šef BND-a Bruno Kahl napominje: „Na Instagramu nećemo voditi političke diskusije. Naš nalog je čistokrvni nalog jednog poslodavca.“ A to u prijevodu znači da BND tako želi pronaći nove zaposlenike, a ne diskutirati s korisnicima o svojim aktivnostima.
U pokušaju stvaranja neke osobne veze s followerima, neke tajne službe ne prezaju ni od korištenja svih raspoloživih sredstava. Secret Service, služba zadužena za zaštitu američkog predsjednika, svoje nove pratitelje pozdravlja ritualnim „danom kućnih ljubimaca“ – i objavljuje kičaste slike pasa.
Jasne granice postoje
Ali nisu baš svi tvitovi tajnih službi tako bezazleni. CIA je na petu obljetnicu egzekucije Osame bin Ladena 2016. („Operacija Neptune Spear") objavila kompletan tijek operacije – u originalu.
Na takve aktivnosti njemački BND kaže sljedeće: „Obavještajna služba ne može javno brbljati o svojim operacijama, o tajnim spoznajama i metodama.“ Dakle, svi oni koji sad očekuju spektakularne objave njemačke tajne službe, bit će razočarani. No, glavni povjesničar BND-a, dr. Bodo Hechelhammer, na svom privatnom Twitteru redovito objavljuje i neke epizode iz povijesti njemačkih tajnih službi.
Tko će riješiti zagonetku?
Na špijunskim social media kanalima redovito ima itekako zanimljivih stvari. Posebno su omiljene matematičke zagonetke, takozvani „interaktivni brainteaseri“. Christopher Andrew, pionir istraživačkog rada vezanog zu britanske tajne službe te profesor na Sveučilištu Cambridge, kaže da tajne službe pritom kopiraju velike tehnološke koncerne, odnosno njihove strategije pridobivanja naklonosti potencijalnih kadrova. Oni koji uspješno riješe zagonetku, znaju dobiti i pozivnicu na razgovora za posao u špijunskim vodama, kaže on.
"Ono što vidimo je ustvari reklamiranje tajnih službi na društvenim mrežama”, smatra profesor Andrew. Zajedno s dr. Danielom Richterovom s londonskog Sveučilišta Brunel on planira 2022. objaviti knjigu u kojoj će predstaviti rezultate istraživanja špijunskih aktivnosti na social media kanalima.
Što su ciljevi tih aktivnosti? Richterova u razgovoru za DW kaže da „tajne službe tako žele objasniti svoju misiju, legitimirati svoju egzistenciju, te pokazati svoje uspjehe – i prije svega oni žele regrutirati nove kadrove."
Uspješna ili neuspješna kampanja?
Jesu li tajne službu u tome uspješne ili ne? To je sporno. Richterova u tom kontekstu upućuje na primjer slovačke tajne službe, koja je 2020., u prvoj godini svojih aktivnosti na društvenim mrežama, registrirala porast broja kandidata za radna mjesta od 77%.
Što se tiče broja followera, postoje velike razlike između pojedinih tajnih službi. FBI i CIA se mogu pohvaliti s oko 3,3 odnosno 3,2 milijuna pratitelja na Twitteru. Njemački BfV ih ima „samo“ 28.000. A YouTube-kanal BND-a tek 1130 (u trenutku pisanja ovog članka).
Objave tajnih službi ne nailaze uvijek na simpatije korisnika. Pogotovo u krugovima IT-stručnjaka, inače vrlo tražene radne snage, ima puno sprdnje i kritika na račun tajnih službi. IT-portal „Golem” BND-u je primjerice predbacio da „gerila-marketingom“ i postovima o svojim „mutnim tajnim poslovima” želi odvratiti pažnju od bivših nacista (u svojim redovima, nap. red.), masovnog nadzora građana i sigurnosnih ugroza.
Hoće li i mogu li online-debate koje tajne službe pokreću sa svojim social media aktivnostima na koncu njima biti od koristi u radu? To će pokazati budućnost. Ali teško je vjerovati da će objavom slika mačaka (BND), kućnih ljubimaca (Secret Service), pozdrava za Valentinovo (CIA) ili vicevima iz serije Monty Python (MI5 i MI6) doista postati učinkovitiji ili možda čak transparentniji.
