Slovenska vlada vjerojatno će zaustaviti privatizaciju Nove Ljubljanske banke

Nadzorni odbor Slovenskog državnog holdinga (SDH) koji upravlja državnom imovinom ovog je tjedna odluku o izdavanju privatizacijskog prospekta - u kojem mora biti navedena okvirna cijena po dionici NLB-a koja se očekuje u ponudama - prepustio vladi koja djeluje kao skupština dioničara te banke.
No, s obzirom na očekivanja i izjave predstavnika vlade, te razlika koje o tome postoje u vladajućoj koaliciji, vrlo je malo vjerojatno da će do predviđene prodaje polovice državnog udjela u najvećoj slovenskoj banci doći ove godine, piše ljubljansko "Delo".
Ministrica financija Mateja Vraničar Erman koja je početkom tjedna zbog zapleta oko planirane privatizacije premijeru Miri Ceraru ponudila ostavku, koju je on odbio, izjavila je za "Delo" da je teško računati da će se odgodom privatizacije za NLB moći u budućnosti ishoditi viša cijena jer će interes investitora pasti, a cijenu snižava i odluka da država u banci zadrži kontrolni udio 25 posto plus jednu dionicu.
Premijer Miro Cerar izjavio je ovog tjedna da će se postupci privatizacije nastaviti. No, on je u više izjava za medije prijašnju vladu koju je vodila Alenka Bratušek optužio da je njena odluka da se banka privatizira u zamjenu za dobivanje dopuštenja Europske komisije da banku dokapitalizira proračunskim sredstvima bila "nepromišljena".
Otpori prodaji NLB-a jačaju iako bi to Cerarovu vladu moglo dovesti u neugodnu poziciju prema Europskoj komisiji koja bi zbog neispunjenih obećanja mogla zatražiti prodaju banaka NLB skupine u BiH, Srbiji, Makedoniji, na Kosovu i Crnoj Gori, što bi je potencijalno reduciralo na status "lokalne štedionice" i u budućnosti dovelo do smanjenja broja zaposlenih sa sadašnjih 2700 na oko tisuću, ocjene su slovenskih analitičara koje je prenio Slovenski radio.
Ekonomist Jože Damijan, nekadašnji ministar za razvoj i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, rekao je da bi od planirane prodaje 75 posto državnih dionica u NLB banci Slovenija u sadašnjem trenutku mogla računati na samo oko 600 milijuna eura, dok je u tu banku preko više dokapitalizacija zadnjih godina investirala skoro 2,2 milijarde eura, zbog čega od prodaje treba odustati i potražiti novi model vlasništva.
Jedna od mogućih opcija bila bi da se privatizira pola banke, a druga polovica zadrži u državnom vlasništvu, no još bolje rješenje bilo bi da se polovica njenih dionica prenese u tzv. demografski fond iz kojega bi se u budućnosti isplaćivale mirovine, da se četvrtina dionica podijeli svim punoljetnim državljanima, a preostala četvrtina ponudi investitorima preko inicijalne ponude dionica IPO, te tako osigura trajno raspršeno vlasništvo u slovenskoj sistemskoj banci, predložio je Damijan.