Od kako je 2004. godine ušla u Europsku uniju Slovenija je iz zajedničkog europskog proračuna povukla tri milijarde eura više nego što je u njega uplatila, te došla na 85 posto europskog prosjeka prema BDP-u po glavi stanovnika, pa vodeći političari često kažu da izvan EU-a ne vide alternative iako nisu suglasni o tome kako su dobro sredstva iskorištena i "povlači" li sredstva iz kohezijskog i drugih europskih fondova aktualna vlada dovoljno učinkovito.
Tvrdnja da su zadnje dvije "ljevičarske" vlade Mire Cerara i Marjana Šareca do sada uspjele povući manje od petine sredstava za koheziju dodijeljenih Sloveniji u srednjoročnoj financijskoj perspektivi 2014–2020. bile su u središtu kampanje oporbene konzervativne Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše pred izbore za Europski parlament, uz njenu protumigracijsku retoriku i upozorenja o prevelikoj javnoj potrošnji, te razvojnom zaostajanju dijelova države u kojoj je BDP po glavi samo 70 posto europskog prosjeka, za razliku od "metropolitanske" ljubljanske regije.
S obzirom da je jedna od manjih europskih država članica, Slovenija u europskom proračunu sudjeluje s oko 0,3 posto, što je godišnji doprinos od približno 400 milijuna eura, a u dosadašnjih je 15 godina članstva unatoč razvoju zadržala poziciju neto-primateljice sredstava iz europskih fondova jer iz njih više dobije nego u njih uplati.
VEZANE VIJESTI
Za razdoblje 2014.–2020. Sloveniji je pripalo 1,7 milijardi eura iz naslova zajedničke europske politike, te 3,3 milijarde iz kohezijskih sredstava. Zajednička kohezijska i poljoprivredna politika zato je u središtu njena zanimanja, no ta se sredstva u financijskoj perspektivi EU-a 2021-2027. smanjuju, osobito ona za poljoprivredu i ruralni razvoj s čime ni sadašnja vlada nije zadovoljna, a i raspoloživa kohezijska sredstva smanjuju za 11 posto.
No, vladi bliski ekonomisti upozoravaju da su prednosti članstva u Europskoj uniji daleko veće od neposredne financijske koristi i pozicije Slovenije neto-korisnice europskih fondova jer je glavna korist članstva pristup zajedničkom europskom tržištu, što je dovelo do buma slovenskog izvoza koji se pod tim uvjetima ne bi mogao ostvariti na bilateralnoj osnovi s nijednim drugim tržištem.
Razmišljati o koristima članstva samo kroz europski proračun koji čini neznatnih jedan posto europskog BDP-a pogrešna je logika jer kakav bi inače bio interes Njemačke za članstvo kad njen doprinos kao najveće ekonomije u europskom proračunu čini 20 posto, pri čemu u taj proračun uplaćuje dva puta više nego što iz njega neposredno dobije natrag, upozoravaju slovenski ekonomisti.
