U odnosima Slovenije i Hrvatske, koji su zamrli zbog suprotstavljenih pogleda na arbitražu o granici, treba vratiti izgubljeno povjerenje i novi je hrvatski predsjednik u tom pogledu pred teškom zadaćom, navodi u utorak u povodu inauguracije Zorana Milanovića slovenski list Dnevnik.
Dolazi trenutak istine
"Milanović se u kampanji zauzimao za podizanje trenutačno slabih odnosa sa Slovenijom na bitno višu razinu, no nakon kampanje dolazi trenutak istine. Ako je njegova namjera stvarna, čeka ga velik izazov", navodi u komentaru u povodu Milanovićeva preuzimanja predsjedničkih dužnosti komentator ljubljanskog lista Andrej Brstovšek.
Milanović nije najavio kako misli ostvariti najavljeni prioritet boljih odnosa sa Slovenijom, u kojoj će ga se teško doživjeti kao "dobronamjernog graditelja mostova", ocjenjuje Brstovšek te kao velik problem u uspostavi boljih odnosa vidi granično pitanje, i to zbog suprotstavljenih pozicija.
"Upravo je Milanović kao hrvatski premijer bio autor hrvatskog odustajanja od arbitraže, kad je izjavio da je takva odluka Vlade njemu bila jedna od najdražih. A to od njega sada zahtijeva vrlo težak pokušaj vraćanja povjerenja", navodi se u komentaru.
Brstovšek navodi da je u tom smislu Milanovićev položaj teži nego položaj njegove prethodnice Kolinde Grabar-KItarović koja je, kaže se u komentaru, u situaciji kad je sadržajni dijalog Ljubljane i Zagreba zbog arbitražnog problema izostajao, zajedno sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom djelovala kao amortizer napetosti između dviju vlada.
No, teže je zamisliti da će Pahor i Milanović, s obzirom na suprotstavljene poglede, javno stvarati takvu kemiju jer je u političkom smislu "otac" arbitražnog sporazuma s Hrvatskom na slovenskoj strani upravo Pahor, navodi komentator.
Inzistiranje na arbitraži
On podsjeća da je Pahor 2009. potpisivanje arbitražnog sporazuma ocjenjivao najvećim vanjskopolitičkim uspjehom svog tadašnjeg premijerskog mandata te da i danas s funkcije predsjednika države inzistira na potrebi da se arbitražno rješenje obostrano implementira, što Hrvatska ne želi.
"No, odnose dviju država ne treba reducirati samo na arbitražu", navodi komentator te ističe česte izjave i podatke o odličnoj suradnji na području gospodarstva, turizma, kulture i na drugim područjima.
"U pozadini se govori o razmišljanjima o tješnjoj suradnji Ljubljane i Zagreba unutar EU-a, u regiji, o međusobnom strateškom partnerstvu", navodi se u komentaru slovenskog lista, ali i dodaje da je upitno postoji li na obje strane sposobnost da se prevlada za Sloveniju važno pitanje arbitraže i njezine primjene.
Zaključujući da će to teško ići mimo pitanja o arbitraži, komentator navodi da je upitno jesu li na to spremni u Ljubljani i Zagrebu.
"Milanović očito poručuje da takva sposobnost postoji pa mu možemo zaželjeti sreću, ali uz nadu da to nije uobičajeno javno iskazivanje dobronamjernosti na početku mandata", navodi se u komentaru. Ipak, kako se dodaje, treba očekivati da će se problem neimplementirane arbitražne presude na slovenskoj strani opet pojaviti nakon što sredinom godine završi hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a "kada će se na dnevnom redu EU-a opet pojaviti pitanje ulaska Hrvatske u Schengen".
