Što su mogli, to su izvukli s bankomata i računa. Grci pune zalihe gotovinom s kojom trebaju izgurati period nesigurnosti koja prijeti totalnim bankrotom. No ako Europska centralna banka jače ne odvrne pipu, a odlučila je da neće, zalihe keša brzo će presušiti. Stručnjaci objašnjavaju da tu završava prva panična faza bankrota i počinje druga.
"Kada toga nema vjerojatno će intenzivnije koristiti kreditne kartice i to je korak koji možemo očekivati preksutra. Drugi korak, koji je teži, jest da Grčka neće moći isplatiti mirovine i plaće", kazao je ekonomski analitičar Tihomir Domazet.
To bi dodatno smanjilo opticaj gotovine. Potrošnja i prodaja robe bi pala, a gospodarstvo počelo kliziti na dolje. Stvorilo bi se opći kaos u kojem bi se zaustavio tijek novca. Grčka bi, ako napusti eurozonu, tad morala naći i neko drugo sredstvo plaćanja.
"Grčka će morati naći paralelno rješenje, neku papir koji će biti vrijednosni. Ovdje se radi o velikoj panici neizvjenosti koja je za bankasrki sektor nešto najgore", dodaje Domazet.
Zbog bankrota mnogi bi turisti mogli preskočiti Grčku, što bi mogao biti dodatan financijski udarac. I neke europske zemlje u kojima su prisutne grčke banke mogle bi imati problema. Izgubit će i sve članice eurozone koje su Grčkoj dosad posudile milijarde eura.
"Sigurno neće biti domino efekta, ali evo naša susjedna Slovenija će izgubit skoro 2 milijarde eura i sigurno da će neke zemlje biti tu koletalarne žrtve", komentirao je bivši ministar financija Ivan Šuker.
Posljedice potenacijanog bankrota za Grke mogle bi biti puno teže od rezova koji im je predviđao reformski paket i dogovor za nastavak europske pomoći.
