Od početka pandemije koronavirusa u ožujku prošle godine, mnogi su je uspoređivali s pandemijom španjolske gripe koja je u proljeće 1918. godine pogodila svijet i odnijela čak 50 milijuna žrtava.
Ta pandemija imala je tri velika vala, dok smo mi s koronom sada u četvrtom. Prvi val španjolske gripe bio je u proljeće 1918., drugi u jesen, a treći u zimu 1919. godine. Službeno je pandemija završila u prosincu 1919., znači oko godinu i pol nakon što su se pojavili prvi slučajevi zaraze, piše Blic.
Od lijekova je postojao samo aspirin, a mi danas imamo cjepivo
Ako bi se povlačile paralele, mi smo sada malo više od godine i pol od pojave prvih masovnijih slučajeva zaraze u Europi. Srpski imunolog Tomislav Radulovć rekao je da se španjolska gripa 1918. godine pojavila kao potpuno novi soj virusa gripe. Razlika između dvije pandemije je i što prije sto godina nije bilo cjepiva.
"To znači da su svi ljudi bili osjetljivi na taj soj gripe i zato su se masovno pozaražavali, oboljevali i umirali. Praktično, virus je dohvatio ono stanovništvo koje je preživjelo od Prvog svjetskog rata. Nakon tog rata vladalo je siromaštvo u cijelom svijetu. Od lijekova je bio samo aspirin koji se upotrebljavao i zloupotrebljavao u borbi protiv španjolske groznice pa se smatra da su mnogi umrli i od lijeka", objašnjava Radulović.
Virus se više nije mogao prenositi i to je bio kraj pandemije
Do kraja pandemije španjolske gripe došlo je jer se virus više nije mogao prenositi. "Došlo je do takvog masovnog zaražavanja i imali ste veliki broj mrtvih i one koji su uspjeli preživjeti te su stekli jak imunitet. Budući da su ti preživeli imali jak imunitet, virus više nije mogao opstati u živoj stanici i nije se mogao mijenjati kao što to sada radi koronavirus", kaže Radulović.
Za razliku od španjolske gripe, koronavirus se od početka pandemije mijenja. Imunolog podsjeća da je na početku napadao samo starije ljude, a ne djecu i trudnice, a u ovom se valu zaražavaju svi. "Covid ima karakteristike gripe budući da se stalno mijenja. Zato što se mijenja probija i obranu organizma koji je cijepljen. Ipak, tek svaki deseti cijepljeni uslijed takvog zaražavanja može imati tešku kliničku sliku", objašnjava. Smatra da postoje dvije opcije za izlaz iz te situacije - ili ćemo se cijepiti ili ćemo se masovni zaraziti i tako doći do imuniteta.
Ova pandemija je gora od španjolske gripe
Objašnjava da koronavirus nije stabilan virus, nego se stalno mijenja i zbog toga je sa svaklim novim sojem potrebno cijepljenje. Covid-19 je odnio deset puta manje života nego španjolska gripa, ali Radulović smatra kako je aktualna pandemija gora od one prije nešto više od 100 godina.
"Danas u borbi sa virusom imamo znatno bolje mogućnosti kroz cjepivo, lijekove, zdravstvene uvjete pa opet pandemija nije ni blizu kraja", kaže Radulović. Podsjeća i da španjolska gripa nije bila prva pandemija.
"Prva pandemija pojavila se u 15. ili 16. stoljeću i od tada imamo pandemiju u prosjeku svakih 60 do 100 godina. Do sada smo imali više od 50 pandemija", kaže i podsjeća da se nakon španjolske gripe iz 1919. godine, novi soj virusa pojavio 1956. i 1957. godine. I tada su se ljudi masovno razboljevali, ali ne oni koji su ranije imali španjolsku gripu jer su bili već na nju imuni.
