Istraživači s Helmholtzovog cena za istraživanje okoliša (UFZ) objavili su rezultate istraživanja o tome koliko je pandemija covida-19 utjecala na razvoj gradova u Njemačkoj.
Sociolog Dieter Rink sa suradnicima otkrio je da je u 15 najvećih gradova ove zemlje u najboljem slučaju izrazito usporio rast broja stanovnika, a u velikoj većini on se jako smanjio.
Prema istraživanju, najbolje je prošao Leipzig u kojem se 2020. broj stanovnika povećao za nešto više od pola posto. Međutim, taj grad je dvije godine ranije bilježio rast od više od jedan posto, što je bila konstanta prethodnih godina.
Frankfurtu se rast srozao sa skoro 1,5 posto godišnje iz 2019. na skoro nula, slično kao i Berlin i München.
Najveći demografsku udarac pretrpio je Stuttgart, koji je sa skoro pola posto rasta iz 2018. u 2020. izgubio nešto više od jeda posto stanovnika. Nürnberg i Duisburg gubili su u početnoj godini covida-19 oko 0,7 posto, Köln oko 0,4 posto…
Tragajući za konkretnim elementima gubitka stanovništva u
pandemiji, Rink i društvo uočili su da je u ovih 15 gradova 2020.
godine u odnosu na godinu ranije broj novorođenih prosječno opao
za 2,5 posto, a da se mortalitet povećao za čak pet posto.
Broj umrlih te godine najviše se povećao u Duisburgu, za čak osam
posto.
Odakle će nadoknaditi stanovništvo?
Posebno su dramatične brojke koje govore o promjeni stope doseljavanja ljudi u gradove. Prosječno, tijekom 2020. u ove je gradove doselilo čak 17 posto manje stanovnika nego godinu ranije. Premda se smanjio i broj iseljavanja u odnosu na godinu ranije, devet posto, demografski pad je bio ogroman i u tom dijelu.
München, Nürnberg, Stuttgart, Frankfurt i Bremen imali su između
18 i 21 posto manje doseljenika te godine u odnosu na godinu
ranije, a Dusiburg čak 34 posto.
Za 2021. godinu analitičari predviđaju da će se demografski pad
velikih gradova nastaviti.
Na ovakav razvoj događaja svakako utječu i stanje s ekonomijom, s radnim mjestima, dinamika života koja bi u većoj ili manjoj mjeri zamrla sa strožim ili blažim režimom epidemioloških mjera...
Dodaju da je vrlo nezahvalno prognozirati koliko bi pad mogao iznositi, zbog niza nestabilnih faktora poput stope umiranja uslijed pandemije u prvom redu, a potom i zbog niskog gospodarskog rata i niza drugih utjecaja pandemije na organizirani gradski život.
Jednu stvar analitičari ipak smatraju da se može koliko toliko predvidjeti. Tako navode da bi jedan novi val doseljenika iz inozemstva, ovaj put uvjetovan pandemijom covida-19, lako mogao pokrenuti mnoge ljude da u Njemačku sele iz "južne Europe i drugih zemalja koje je pandemije teže pogodila nego Njemačku".
Statistika umrlih
Dok Njemačka do sada ima 90.875 umrlih od covida-19 na svojih 83 milijuna stanovnika, ili nešto više od jednog promila, u Hrvatskoj je od nešto malo više od četiri milijuna stanovnika od covida-19 umrlo 8219 ljudi, što znači malo više od dva promila ukupnog broja stanovnika.
