Pristaše Srpske radikalne stranke (SRS) izazvale su u srijedu navečer incident u Beogradu, fizički napale i silom istjerale aktiviste nevladinih organizacija i udruga koji su prosvjedovali zbog promocije knjige vođe SRS-a i haškog osuđenika Vojislava Šešelja U Srebrenici nije bilo genocida".
Nekoliko aktivista Fonda za humanitarno pravo (FHP) i nekadašnju čelnicu FHP-a Natašu Kandić, te članove još nekoliko NVO-a, Šešeljeve pristalice i članovi SRS počeli su naguravati ispred ulaza u dvoranu središnje gradske općine Stari grad uoči zakazane promocije trotomne knjige kojom Šešelja niječe genocid u Srebrenici.
'Vrijeđali su nas i izgurali van'
Ivana Žanić iz FHP-a objavila je na Twitteru kako im članovi SRS ne dopuštaju ući u zgradu općine.
"Došli smo nazočiti tribini i njegovim pristašama podijeliti dossier FHP-a o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini kako bi sagledali i drugu stranu priče. Članovi SRS-a su nas vrijeđali i izgurali van, a u jednom trenutku su Natašu Kandić oborili na zemlju, tako da su nas izbacili i nisu nam dozvolili da uđemo", rekla je za Radio slobodna Europa Ivana Žanić iz FHP-a.
"Kao da ne postoji zakon. Zgrada općine je javni objekt, nemaju pravo nekog tući, udarati, bacati na pod", ocijenila je Nataša Kandić u izjavi za agenciju Beta.
"Nekada je bilo moguće otići na tribine koje su organizirale pristaše Ratka Mladića, razne ekstremističke desničarske organizacije. Ni tada nismo bili dobro primljeni, ali nije bilo nikakvog nasilja. A ovo večeras je skup u zgradi jedne institucije. Oni su bili u stanju nas nekoliko zgaziti. Šešeljeva naredba je bila da nas izbace van. Gurali su nas, nas nekoliko je popadalo. Da je bila drugačija zapovijed, tko zna šta bi se desilo", prepričala je incident Nataša Kandić iz FHP-a.
'Potvrda kontinuiteta nacionalističke politike'
"Mi smo sasvim mirno došli, željeli smo podijeliti naše publikacije, međutim, oni su još jedanput pokazali svoju agresiju i svoje ideje koje su zapravo i dovele do jezivih zločina i nasilja devedesetih", istaknula je aktivistica FHP-a Ivana Žanić, tvrdeći kako su im radikali rekli da je tribina, navodno, zatvorena za javnost, a otvorena samo za članove SRS-a.
Nataša Govedarica, direktorica beogradske kancelarije njemačke organizacije Forum ZFD ocijenila je večerašnji skup kao "negiranje genocida u pseudoznanstvenoj formi, uz potpis ratnog zločinca Vojislava Šešelja u središtu Beograda, u prostorijama financiranim sredstvima građana".
Govedarica je, kako prenosi Beta, rekla da su incidenti poput večerašnjeg "potvrda kontinuiteta nacionalističke politike koju je Srbija vodila ratovima i poslije njih".
Vojislav Šešelj je u Hagu osuđen na deset godina zatvora, između ostalog i zbog zločina nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom u Vojvodini tokom devedesetih godina 20. stoljeća. Promocija trotomne knjige "U Srebrenici nije bilo genocida" održana je u Svečanoj dvorani beogradske općine Stari grad, a prosvjed u povodu tog događaja ranije u srijedu su izrazile nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo i Žene u crnom.
Zločin u Srebrenici nazvao 'strijeljanjem ratnih zarobljenika'
Vođu SRS-a i zastupnika radikala u parlamentu Srbije Vojislava Šešelja Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove u Den Haagu osudilo je u travnju 2018. godine na 10 godina zatvora nakon što je tijekom suđenja u pritvoru haškog suda proveo 11 i pol godina. Šešelj je pravomoćno osuđen “zbog poticanja i počinjenja progona Hrvata u selu Hrtkovci u Vojvodini, 1992. godine”, a Žalbeno vijeće konstatiralo je da je Šešelj kaznu već odslužio, jer je u pritvoru u Den Haagu bio “od 2003. do 2014. godine”. Žalbeno vijeće u Hagu ukinulo je prethodnu oslobađajuću presudu Šešelju i proglasilo ga je krivim za progon i poticanje na progon Hrvata u Hrtkovcima.
Šešelj je, nepune dvije godine nakon haške presude, kupio kuću upravo u Hrtkovcima te na nju izvjestio neonski natpis "Kuća Vojislava Šešelja", a u svibnju 2019. godine ispred te kuće, na javnom zemljištu održan je kongres SRS-a. Šešelj je na tom skupu odbacio optužbe da je bilo deportacije Hrvata iz Hrtkovaca i zatražio da se ubuduće u Kazneni zakonik Srbije uvede kazneno djelo za sve koji zločin u Srebrenici budu nazivali genocidom, a ne ratnim zločinom. Tada je rekao kako se on među prvima usudio optužiti počinitelje zločina u Srebrenici koji je nazvao "strijeljanjem ratnih zarobljenika". Najavio je da će, kad bude završio treći tom svoje knjige "Genocida u Srebrenici nije bilo", zatražiti da za nazivanje srebreničkog zločina genocidom bude zapriječena kazna doživotnog zatvora.
