Kada su astronauti Apolla 14 donijeli kamenje s Mjeseca na Zemlju, možda su pritom vratili i mali dio doma. Naime, dio granita koji je pronađen na Mjesecu mogao bi biti prvi dokaz da se kamenje sa Zemlje može otkrhnuti i završiti negdje drugdje u svemiru. Taj komad stijene je jedan od najstarijih s našeg planeta kojeg smo do sada pronašli, kako na Zemlji tako i u svemiru, piše NewScientist.
Stijene koje neki drugi objekt izbaci s Mjeseca svako malo završe na Zemlji u obliku meteorita pa je logično da bi to trebalo biti i u drugom smjeru.
"Zemlju su pogodili mnogi veliki objekti pa je moguće da su prilikom udara izbacili materijal dovoljno daleko da je uspio pobjeći Zemljinoj gravitaciji i stići do Mjeseca", rekao je William Bottke, astrofizičar s instituta Southwest Research Institute u Coloradu.
Jeremy Bellucci, iz švedskog Prirodoslovnog muzeja, i njegovi kolege, pronašli su jedan takav objekt - mali komad granita koji se nalazio u kamenu s Mjeseca kojeg su donijeli NASA-ini astronauti iz misije Apollo 14.
Apollo 14
Izvor: NASA
Znanstvenici su analizirali kemijska i fizička svojstva kristala cirkona u komadu granita kako bi utvrdili kako su nastali. Otkrili su da su se kristali formirali u okruženju puno bogatijem kisikom od Mjeseca i na neuobičajeno niskim temperaturama te visokim tlakovima za kamenje s Mjeseca.
"Da bi se mogao formirati na Mjesecu, morao se nalaziti na dubini od 167 kilometara", rekao je Bellucci.
"Čak i udar nekog jako masivnog tijela u Mjesečevu površinu, ne bi mogao iz te dubine izbaciti stijenu u svemir", dodao je.
Iako je moguće da se stijena formirala na Mjesecu pod vrlo neobičnim okolnostima, Bellucci smatra kako bi najjednostavnije objašnjenje bilo da je kamen došao sa Zemlje jer je po sastavu vrlo sličan kamenju koje se formira u magmi na našem planetu. Bottke je rekao kako rasprave još uvijek traju.
"Nastala je jedna vjerojatna hipoteza, a sada moramo potvrditi drži li vodu ili ne", kazao je Bottke.
Budući da je ovaj meteorit sa Zemlje nastao jako davno, vjerojatno prije četiri milijarde godina, to bi mogla biti jedna od najstarijih stijena s našeg planeta koje smo do sada pronašli. Ovo otkriće moglo bi pokazati kako je izgledala površina Zemlje vrlo brzo nakon njenog nastanka, prije nekih 4.5 milijardi godina, piše NewScientist.
