Njemački poljoprivrednici prosvjeduju već tjedan dana zbog ukidanja subvencija, ali i zato što smatraju da se političke odluke donose bez njihovog sudjelovanja. No stručnjaci tvrde suprotno, piše Deutsche Welle.
Noćas su kolone traktora iz svih dijelova Njemačke krenule prema Berlinu. Mnogi poljoprivrednici su već tijekom vikenda parkirali svoje traktore i kamione u blizini Brandenburških vrata. U Berlinu se danas (15. siječnja) održava njihov središnji prosvjedni skup usmjeren protiv ukidanja subvencija.
Na skupu će, pored predstavnika strukovnih udruga, govoriti i savezni ministar financija Christian Lindner, a poslijepodne će se predstavnici poljoprivrednika sastati s predstavnicima triju vladajućih stranaka.
Na prosvjedima se očekuje sudjelovanje oko 5000 traktora i poljoprivrednih strojeva iz cijele Njemačke. To je vrhunac tzv. prosvjednog tjedna tijekom kojeg su poljoprivrednici blokirali promet u znak prosvjeda protiv ukidanja subvencije za dizel koja postoji već 70 godina.
Vlada je već bila popustila nakon prosvjeda održanih u prosincu, pa se subvencija ne ukida odmah, nego postupno kroz iduće tri godine. Također je odustala od ukidanja poreznih olakšica za poljoprivredna vozila i strojeve. Savez seljaka traži potpuno odustajanje od svih mjera.
Kap koja je prelila čašu
Posljednjih dana se često čulo da su ova ukidanja subvencija samo kap koja je prelila čašu. Mnogi poljoprivrednici već godinama imaju osjećaj da nisu dovoljno saslušani. No stručnjaci tvrde da Savez seljaka i poljoprivrednici uopće imaju veliki utjecaj na politiku. Kako objasniti tu proturječnost?
Peter H. Feindt je na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu stručnjak za agrarnu politiku i proučio je mnoge studije o tome kako se politički tretiraju reforme u zaštiti životinja i okoliša. Odnosno, koji ciljevi i ideje su postojali na početku i što je na kraju od toga ostalo. On zaključuje da su poljoprivrednici u tim reformskim procesima uspjeli dobro zaštititi svoje interese.
Kao primjer je naveo prijedlog EU-a iz 2013. godine kada se planiralo određivanje površina za koje se u vrlo ograničenom opsegu dozvoljava poljoprivredno korištenje. Cilj je bio dati više prostora samoj prirodi. Na kraju je usvojen znatno slabiji prijedlog, pa su tako, primjerice, poljoprivrednici na tim površinama mogli koristiti i sredstva za zaštitu bilja.
Savez seljaka ima veliki utjecaj
Po mišljenju agronomskog stručnjaka Feindta, Njemački savez seljaka je „još uvijek jedna od najutjecajnijih interesnih organizacija" u Njemačkoj. No poljoprivrednici imaju drugačiji osjećaj. Feindt smatra da je razlog tomu taj što se „seljaci osjećaju bespomoćno jer su najslabija karika u lancu". Oni se osjećaju rastrgani između, s jedne strane, jakih proizvođača gnojiva i sredstava za zaštitu bilja koji diktiraju cijene za svoje proizvode i, s druge strane, moćnih trgovinskih udruga koje smanjuju cijene živežnih namirnica.
Osim toga, poljoprivrednici kažu da ima previše birokracije koja im uzrokuje više posla i troškova. A oni taj dodatni trošak ne mogu prebaciti na krajnjeg kupca, upozorava Feindt.
Promjena smjera u agrarnoj politici
Zadnjih deset do dvadeset godina vidljiva je promjena smjera u agrarnoj politici prema jačem fokusiranju na zaštitu životinja i okoliša, među ostalim i zbog pritiska sve utjecajnijih ekoloških aktivista. Istovremeno znanost dolazi do novih spoznaja, primjerice što se tiče izumiranja biljnih i životinjskih vrsta.
Poljoprivrednici su pod pritiskom – od njih se očekuje održivija proizvodnja, drugim riječima bolja zaštita klime, okoliša i životinja, kaže za njemački javni servis NDR agronomski znanstvenik Alfons Balmann. Istovremeno se mijenjaju uvjeti za poljoprivredu, među ostalim zbog digitalizacije i demografskih promjena. Politika se, smatra Balmann, ne uspijeva suočiti s tim stvarnim problemima, što dovodi do nedostatka orijentacije. Politika seljacima ne daje sigurnost u planiranju.
Ali i Savez seljaka, prema procjenama stručnjaka, dugo nije razvijao perspektive. Poljoprivreda je „kod svih problema uvijek iznova pokušavala blokirati i što je moguće duže odugovlačiti s promjenama" umjesto da je razvijala rješenja, kaže Balmann.
Poljoprivrednici u parlamentima
I s time je imala uspjeha u borbi oko političkih reformi. Guido Nischwitz iz Instituta rad i gospodarstvo Sveučilišta u Bremenu je istražio odakle taj utjecaj dolazi. U studiji koju je naručila njemačka ekološka organizacija NABU došao je do zaključka da je jedan od razloga to što su poljoprivrednici nerazmjerno brojni kao zastupnici u parlamentima.
Dio njih je istovremeno aktivan u Savezu seljaka, dakle ima nekoliko različitih funkcija. Recimo, u saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein predsjednik Saveza seljaka Werner Schwarz (CDU) je upravo dobio posao u pokrajinskom Ministarstvu poljoprivrede.
U europskom, njemačkom saveznom i pokrajinskim parlamentima mnogi su poljoprivrednici zbog svoje stručnosti članovi odgovarajućih odbora. Oni „onda u velikoj mjeri određuju politiku koju vrlo usko usklađuju sa svojim savezima", kaže Guido Nischwitz. Kao njihovu prednost navodi to što „sjede usred procesa i vrlo snažno utječu na odlučivanje".
Ta umreženost ima i povijesne razloge. Savez seljaka je duboko ukorijenjen u ruralnim područjima s mnogim lokalnim udrugama. Osim toga, mnogi poljoprivrednici se angažiraju u svojim općinama, aktivni su u udruženjima, pomažu u organizaciji događaja u selu, a često su i članovi općinskih vijeća i stranaka. Mnogi su u CDU-u ili bavarskom CSU-u, ali i u Zelenima i drugim strankama.
POGLEDAJTE VIDEO: Je li Njemačka i dalje obećana zemlja? Hrvati koji tamo žive priznaju - ne živi se kao nekad: 'Svi gledamo cijene...'
