"Područje jugoistočne Turske gdje se dogodio ovaj potres nalazi se u području Istočnog Anatolijskog rasjeda, sustava koji razgraničuje dvije manje tektonske ploče, Arapsku i Anatolijsku. To područje je inače seizmički aktivno i tamo su se događali snažni potresi.  Zapravo je došlo do horizontalnog pomaka između dvije spomenute ploče, vjerojatno u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Budući da je potres plitak i da je oslobođeno mnogo energije pri pomaku na rasjedu, trešnja na površini je zaista jaka, a posljedice su ogromne štete i veliki broj stradalih. Ako oslobođenu energiju usporedimo s Petrinjskim glavnim potresom, ovaj u Turskoj je oslobodio otprilike 125 puta više energije" objašnjava nam seizmologinja Iva Dasović.

aktivno područje, ali... /

Meteorologinja objasnila zašto će potres u Turskoj biti upisan u knjige rekorda

Dodaje da se prema nekom uobičajenom „ponašanju“ potresa, u Turskoj može očekivati izrazito velik broj naknadnih potresa u sljedećim danima, tjednima i mjesecima…

"Najjači potres koji svakako možemo očekivati je otprilike magnitude 6,7 a takav se zapravo dogodio oko 10 min nakon glavnog. Da li će se dogoditi neki jači u blizini, ili slične magnitude ne može se znati kad se dogodi ovakav potres. No ispada da se dogodio jedan gotovo jednake magnitude 11:24 CET otprilike sjeverno. Budući da su mnoge zgrade jako oštećene, naknadni potresi će, barem u epicentralnom području, dodatno ošteti i neke porušiti jer su sada one oslabljene. Pojačana seizmička aktivnost, iako će u prvih nekoliko dana biti izrazita, polagano početi slabjeti, odnosno potresi će se pomalo prorjeđivati, ali će biti pojačana i do nekoliko godina", tvrdi  Dasović te naglašava da prema svim njihovim saznanjima, seizmološkim i geološkim, ovako jak potres ne očekuju na području Hrvatske ili neposrednoj okolici.

1200 ŽRTAVA TRENUTNO /

Plenković potvrdio: 40 Hrvata ide u akciju spašavanja nakon potresa u Turskoj, HCK pokreće telefon

Najjače što znamo da možemo očekivati je, ističe, do najviše otprilike 7,0 – 7,5 na jugu Hrvatske – slično Velikoj dubrovačkoj trešnji 1667. god. ili Crnogorskom potresu 1979. god.

"Prema svemu što znamo, ovako jak potres nije vjerojatan u području Hrvatske. Najjači potres kojeg dosta dobro poznamo iako se dogodio 1667. godine jest Velika dubrovačka trešnja i za njega se magnituda procjenjuje oko 6,9 – 7,0. Znači takvo nešto možemo očekivati ponovno jer znamo da se već dogodilo. Općenito na jugu Hrvatske možemo očekivati najjače potrese, jer su tamo gibanja i međudjelovanje Jadranske mikroploče i Europskog dijela Euroazijske tektonske ploče najizraženija. Gdje su gibanja između ploča izraženija, tu se očekuju i jači potresi", zaključuje seizmologinja Dasović.