Slavni britanski književnik Salman Rushdie, koji je ranjen u napadu nožem u petak uoči predavanja u državi New York, nalazi se na operaciji, objavio je Reuters.
Neimenovani napadač zaletio se na pozornicu u Instituciji Chautauqui, gdje se pisac spremao održati predavanje, i ubo ga nožem u vrat. Motivi zasad nisu poznati, a Rushdie je odmah prebačen u bolnicu.
Liječnica koja je trebala biti na predavanju rekla je za New York Times da je pomogla piscu nakon napada. Rita Landman kazala je da je on zadobio više ubodnih rana, uključivo i u desnu stranu vrata. Pod njim se na pozornici stvorila lokva krvi, dodala je, ali i naglasila da ga se nije trebalo oživljavati.
Uboden u vrat i torzo
Ranije je javljeno da je pisac nakon uboda pao na pod, a potom ga je okružila manja skupina ljudi koja mu je podigla noge u zrak u očitom pokušaju da mu pospješi cirkulaciju.
Novinar CBS-a čiji su članovi obitelji bili na događaju rekao je da je Rushdie nekoliko puta uboden u vrat i torzo. Više ljudi mu je pohitalo u pomoć, a drugi su krenuli prema napadaču. On je uhićen, a policija je priopćila da je u napadu lakše ozlijeđen i voditelj programa.
Johnson užasnut činom agresije
Boris Johnson je rekao da je "užasnut" činom agresije čija je žrtva bio njegov sunarodnjak Rushdie.
"Užasnut sam što je Sir Salman Rushdie izboden dok je koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti", reagirao je Johnson u tvitu, aludirajući na slobodu izražavanja.
"Sada su moje misli s njegovim voljenima. Svi se nadamo da je dobro", rekao je u tvitu.
Rushdie je rođen u Indiji, ali ima britansko i američko državljanstvo. Kraljica Elizabeta II ga je 2007. proglasila vitezom.
Simbol slobode izražavanja
Salman Rushdie, autor svjetskog bestellera "Sotonski stihovi", želio je od proglašenja fetve 1989., što je zapalilo muslimanski svijet, da ga se ne poistovjećuje s tom aferom.
"Moj problem je da me ljudi i dalje doživljavaju jedino kroz prizmu fetve", rekao je jednom prilikom Rushdie, koji želi da ga se smatra piscem, a ne simbolom.
No, uspon radikalnog islama zadnjih godina svodi ga na ono što je uvijek bio u očima zapada: simbol borbe protiv vjerske zadrtosti i za slobodu izražavanja. Već 2005. smatrao je da je fetva preludij za terorističke napade na SAD 11. rujna 2021. godine.
A 2016. je rekao: "Moj slučaj bio je samo najava daleko većeg fenomena koji se sada tiče svih nas".
'Običan život, za mene nedostižan san'
U svojim je memoarima "Joseph Anton", objavljenima 2012., ispričao koliko mu se život promijenio kada je iranski Ajatolah Ruholah Homeini 14. veljače 1989. pozvao sve muslimane svijeta da ga ubiju jer su fundamentalisti ocijenili da je njegovo djelo "Sotonski stihovi" bogohulno.
Prisiljen od tada živjeti u ilegali i pod policijskom zaštitom, mijenjajući neprestano skrovišta, nazvao se Joseph Anton po svojim omiljenim piscima, Josephu Conradu i Antonu Čehovu. Morao je podnositi veliku samoću, koju je pogoršao razlaz sa suprugom, američkom spisateljicom Marianne Wiggins, kojoj su posvećeni "Sotonski stihovi".
"Zatočen sam začepljenih usta… Želio bih igrati nogomet sa sinom u parku. Običan, banalan život, za mene nedostižan san", napisao je.
Mnogi prevoditelji njegove knjige bili su napadnuti
No od 1993., umoran od toga da bude "nevidljiv", počeo je više putovati i istupati u javnosti, još uvijek pod nadzorom britanske vlade. Sada živi u New Yorku i do napada u petak živio je gotovo normalnim životom nastavivši pisati satirično i bez zadrške.
Fetva mu nije ukinuta i mnogi prevoditelji njegove knjige bili su napadnuti, čak ubijeni, poput Japanca Hitoshija Igarashija, ubijenog 1991. godine.
"Prošlo je trideset godina", rekao je u jesen 2018. godine. "Sada je sve dobro. U to sam vrijeme (vrijeme fetve) imao 41 godinu, sada imam 71. Živimo u svijetu u kojem se aktualne teme brzo mijenjaju. Sada ima puno drugih razloga za strah, drugih ljudi koje treba ubiti…" Njegova knjiga, kako je objasnio, bila je "jako krivo shvaćena".
"Riječ je zapravo o romanu koji govori o imigrantima iz južne Azije u Londonu i njihova religija bila je samo jedan aspekt te priče", rekao je.
Magični realizam
Taj majstor magičnog realizma i čovjek velike kulture koji za sebe kaže da je apolitičan napisao je na engleskom petnaestak romana, priča za mlade, novela i eseja.
Salman Rushdie, čiji je materinski jezik urdu, rođen je 19. lipnja 1947. u Indiji, u Mumbaiju, u obitelji progresivnih muslimanskih intelektualaca koji nisu prakticirali religiju. Gutao je indijske epove i sudjelovao na vjerskim svetkovinama, kako hinduskim tako i muslimanskim i kršćanskim.
S 13 godina otišao je na školovanje u Englesku. Nakon što je završio Cambridge, radio je u Pakistanu kao televizijski producent. Izložen stalnoj cenzuri, vratio se u London gdje je radio u marketingu.
Njegov prvi slavni roman "Djeca ponoći" dobio je Bookerovu nagradu 1981. Slijede "Sram" (1985. proglašen najboljom stranom knjigom u Francuskoj), "Maurov posljednji uzdah", "Tlo pod njenim nogama", "Klaun Shalima" i "Firentinska čarobnica".
Rushdie često u svojim djelima govori o Indiji i njezinim odnosima sa zapadom i kritizira manjak orijentira što po njemu već dugo izaziva destabilizaciju u svijetu.
