Nakon razmišljanja o globalnom minimalnom porezu, prvo pitanje koje pada na pamet je hoće li biti moguće postići dogovor na svjetskoj razini. I to ne bilo kakav dogovor, već dogovor oko povećanja poreza na dobit multinacionalnih korporacija. Za SAD i njihovog predsjednika Joea Bidena to očito ne predstavlja problem. Izgleda kako planira dogovoriti s ostalim zemljama uvođenje obavezne minimalne stope poreza na dobit korporacija od 21 posto, piše Index.
Ipak, riječ je o samo jednom, ali vrlo značajnom i složenom elementu poreznog plana "Made in America" iza kojeg stoji sam Joe Biden i njegova administracija.
Što bi konkretno predstavljao spomenuti element plana "Made in America"?
Ako jednom i dođe do globalnog usvajanja poreznog plana "Made in America", svaka tvrtka morati plaćati jednaku stopu poreza na dobit, neovisno o tome je li prijavila dio svog poslovanja u nekoj od zemalja s nižim stopama poreza koje su još poznate kao "porezne oaze". Postavlja se pitanje što je s tvrtkama čije je poslovanje, zajedno s dobiti u drugoj zemlji. Tvrtka koja se odlučila na takav način poslovanja obvezana je plaćati razliku između minimalne stope poreza i one koju plaća u toj zemlji.
Ne samo da Bidenova administracija želi ovim putem povećati udio poreza na korporativnu dobit u saveznim poreznim prihodima, već i eliminirati porezne rupe u zakonu i oaze koje omogućuju korporacijama da zaobiđu veliki dio poreza u SAD-u, smanjiti dramatičnu ekonomsku nejednakost i financirati vlastiti bilijunski plan ulaganja.
Iz administracije američkog predsjednika su kazali: "Iako zemlje imaju snažan poticaj raditi zajedno kako bi suzbile nadmetanje u porezima, neće zaustaviti utrku prema dnu osim ako dovoljno velikih ekonomija ne usvoji minimalni porez na inozemnu zaradu".
Ipak, porezni plan SAD-a podržali su njemački i francuski ministar financija, Olaf Scholz i Bruno Le Maire, u zajedničkom priopćenju za njemački list Die Zeit.
SAD želi stati na kraj "30-godišnjoj utrci prema dnu po pitanju korporativnih poreznih stopa"
"Surađujemo s 20 najrazvijenijih i najvećih gospodarstava u nastajanju skupine G20 kako bismo dogovorili globalnu minimalnu stopu oporezivanja kompanija koja može zaustaviti natjecanje u njezinu snižavanju. Zajedno možemo koristiti globalni minimalni porez za izgradnju temelja za procvat svjetskog gospodarstva, koji će jamčiti viši stupanj ravnopravnosti na području oporezivanja multinacionalnih kompanija, uz poticanje rasta, inovacija i blagostanja", poručila je američka ministrica financija Janet Yellen.
I ona smatra kako je cilj uvođenja spomenutog globalnog minimalnog poreza okončanje "30-godišnje utrke prema dnu po pitanju korporativnih poreznih stopa".
Ekonomistica HUP-a Iva Tomić tvrdi kako se uvođenje minimalnog poreza u korona krizi ne čini se ekonomski opravdanim. "Iako su s procesom globalizacije pojedine razvijene zemlje izgubile dio potencijalnih poreznih prihoda zbog seljenja velikih kompanija u zemlje s povoljnijim poreznim tretmanom, uvođenje minimalnog globalnog poreza na dobit u situaciji dok se većina svjetskih gospodarstava nalazi u ekonomskoj krizi uzrokovanoj pandemijom covida-19 ne čini se ekonomski opravdanim potezom. Naime, za oporavak gospodarstava i ekonomski rast potreban je investicijski zamah, što se svakako ne potiče dodatnim oporezivanjem", izjavila je Iva Tomić.
"Uvođenjem jedinstvenog globalnog poreza na dobit pojedinačne države više ne bi mogle graditi svoju konkurentsku prednost i privlačiti investitore poreznom politikom. Ne treba zaboraviti ni da su pojedine zemlje i unutar same EU svoju konkurentsku prednost ostvarile upravo niskim porezima. Sjetimo se samo gospodarskog zamaha Slovačke ili Irske, koji se temeljio upravo na povoljnom poreznom okruženju za strane investitore", napominje Tomić.
"Vrijeme je da najbogatijih 1 posto Amerikanaca plate svoj pošteni dio", tvrdi Biden
"Vrijeme je da korporativna Amerika i najbogatijih 1% Amerikanaca plate svoj pošteni dio, samo da plate svoj pošteni dio", poručio je Biden na prvom predsjedničkom govoru u Kongresu.
"Želimo li dati najbogatijim ljudima u Americi još jedno smanjenje poreza ili želimo dati svakoj mladoj osobi koja završi srednju školu mogućnost da steknu diplomu na veleučilištu?" pitao se Biden.
Ipak, o tom problemu američki predsjednik je i ranije govorio: "Imate 51 ili 52 korporacije iz Fortune 500 koje nisu platile nijedan penij poreza (posljednje) tri godine. Daj, čovječe. Uozbiljimo se!"
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) upozorava kako zemlje gube otprilike 100 milijardi dolara poreznih prihoda godišnje zbog prebacivanja dobiti i sličnih manevara.
"Potencijalna pozitivna strana ovakvog poteza bila bi ta da države članice svoju konkurentsku prednost grade na nekim drugim temeljima, kao što su sigurno i stabilno poslovno okruženje ili obrazovana i produktivna radna snaga. Međutim, puno je vjerojatnije da bi manje razvijene zemlje uz jednak porezni tretman kompanija kao i one puno razvijenije konkurentsku prednost gradile na jeftinijoj radnoj snazi. Stoga ovakav prijedlog minimalnog globalnog poreza na dobit, kako ga trenutno možemo iščitati, zapravo vodi k većoj autarkiji i ugrožavanju globalnog ekonomskog rasta", smtra Tomić.
Iako OECD-ova ideja nije daleko od spomenutog elementa Bidenovog poreznog plana, njihova minimalna porezna stopa iznosila bi daleko manjih 12,5 posto. S druge strane, Biden je najavio kako će američke korporacije uvođenjem tog plana najvjerojatnije plaćati više od dogovorene globalne stope poreza što je samo dodatan motiv da nastave poslovati kako administracija predsjednika SAD-a ne želi.
Hrvatska ima još nižu stopu poreza na dobit
Ako ste vlasnik hrvatske tvrtke koja u fiskalnoj goini ostvari prihode d o7,5 milijuna kuna, imate još nižu stopu poreza na dobit od 10 posto. Vlasnici tvrtki koje ostvare prihode veće od 7,5 milijuna kuna, plaćaju 18 posto poreza na dobit.
"Ipak, s obzirom na to da su se zbog koronakrize vlade diljem svijeta morale dodatno zaduživati te da je održivost javnih financija velikog broja zemalja dovedena u pitanje, uvođenje novih poreza u bliskoj budućnosti ne bi trebalo biti iznenađenje. Čak je i Europska unija najavila da će uvesti nove namete koji bi trebali pomoći u otplati zajmova za sredstva namijenjena dugoročnom financijskom okviru, kao i oporavku EU gospodarstva od koronakrize pomoću tzv. paketa NextGenerationEU. Tu se, između ostalog, spominje i novi digitalni namet", smatra Tomić.
"Neke zemlje su upravo poreznom politikom ostvarile konkurentsku prednost pred drugima. Dijelom je upravo ta mogućnost i dovela do rasprave o tzv. globalnom porezu, budući da su mnoge kompanije odlučile preseliti svoja poslovanja u zemlje koje su im nudile mogućnost manjeg poreznog opterećenja. Tako da mi se u ovom trenutku predložena stopa od 21 posto ne čini kao nešto na što bi većina zemalja članica OECD-a pristala", dodaje HUP-ova ekonomistica.
Valja napomenuti kako su brojni ekonomski stručnjaci vrlo skeptični skeptični okorealizacije takvog dogovora.
Prema Tomić, ova reforma bi se negativno odrazila na našu, porezima i korona krizom opterećenu ekonomiju. "Hrvatska zasigurno nije jedna od zemalja koja trenutno može podnijeti dodatnu poreznu presiju. Dobar dio poduzeća ionako trenutno ne ostvaruje nikakvu dobit; upravo suprotno, većina njih se bori za preživljavanje, pa bi bilo kakve izmjene u sustavu oporezivanja koje ne idu u smjeru poreznog rasterećenja zasigurno dodatno ugrozile poslovanje i uvelike narušile konkurentnost domaćih tvrtki koje ionako imaju višu razinu poreznog opterećenja od zemalja u našem okruženju", ističe ekonomistica Tomić.
"Iako minimalna globalna porezna stopa za kompanije koje posluju na međunarodnoj razini možda neće izravno ugroziti male domaće poduzetnike, ne zaboravimo da su za značajniji gospodarski rast potrebne i strane investicije najčešće velikih multinacionalnih kompanija što se ovime itekako onemogućava. Iz tog razloga je ovakav prijedlog koji dolazi iz zemalja u kojima te kompanije uglavnom imaju sjedište pomalo ne-fer jer na neki način koči potencijalni gospodarski rast manje razvijenih država. Konačno, proračun se neće puniti podizanjem poreza ionako ugroženom gospodarskom sektoru, nego omogućavanjem investicijskog zamaha i širenjem porezne baze što se zapravo potiče smanjivanjem poreznih stopa", zaključila je ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
