Po razdvajanju otpada Zagreb je zadnji u Europskoj uniji, a prva je Ljubljana.

150 kilometara dalje od Zagreba, sa smećem je priča posve drukčija jer naši susjedi razdvajaju 70 posto otpada. Ono što je u Zagrebu tek počelo sramežljivim dijeljenjem prvih kanti u nekoliko naselja, Ljubljana radi već 7 godina. 

Za razliku od Zagreba, Ljubljana sa smećem zna i ima gdje. Bilo da se radi o miješanom, glomaznom ili biootpadu. Sve završava u jednom centru, ali u odvojenim pogonima.

Tamo se prikuplja i prerađuje 40 posto smeća iz cijele Slovenije. Najmoderniji je u Europi i nalazi se samo 3 i pol kilometra od centra grada i 700 metara od četvrti u kojoj živi predsjednik Pahor i bivši premijer Cerar.

Centar za gospodarenje otpadom otvoren prije 3 godine

Što znači da smrada iz tog Centra za gospodarenje otpadom - nema. Otvoren je prije tri godine, a koštao je 155 milijuna eura. Većina - iz europskih fondova. No, i puno prije nego što je otvoren Slovenci su ozbiljno krenuli s odvajanjem otpada.

"2006. smo počeli s odvajanjem, a 2010. smo došli na 20 posto odvojenog otpada. I došli do 70 posto", kazao je Igor Petek, zamjenik direktora komunalnog društva Snaga.

Glavni grad Hrvatske tek je sad na 20 posto. U sklopu Centra je i reciklažno dvorište u kojem je stalno gužva. Dnevno ga posjeti oko 800 građana.

"Vozim otpad od stare kuće jedno dva sata", kazao je Andrej Vidic iz Ljubljane.

"Sve ide u svoju kutiju. Drvo, tvrda plastika, meka plastika, građevinski materijal. Što ste dovezli sad? Svega po malo, a sada moram to sortirati", rekao pak je Petar.

Napravili biznis od biootpada

Kod njih to izgleda jednostavno, a kod nas tako komplicirano. Dok Zagreb tek nabavlja kante za odvajanje biootpada na kućnom pragu i ne zna gdje će s njim jer kompostanu nitko ne želi, oni su od biootpada napravili biznis. Pretvaraju ga u kompost i prodaju.

"Ako su pogoni dobro napravljeni nema što smrditi. Moraju biti ugrađene sve mjere da ne smrdi. Tu radite kompost? Da, prve klase i to se prodaje", kazao je Petek.

Da s otpadom kod njih nema šale vidi se i u centru grada gdje se na 67 lokacija nalaze podzemni spremnici.

Podzemni spremnici riješili problem pretrpanih kontejnera

Problem pretrpanih kontejnera riješili su s podzemnim spremnicima koji funkcioniraju uz pomoć personalizirane kartice koja se samo prislone. Imaju ih svi stanovnici centra grada. Svako bacanje smeća se bilježi, a na kaju mjeseca računi stižu na naplatu.

"Naviknuli smo se, nije teško. Oko 30 eura na mjesec za nas četvero", rekao je Edo Potočnik.

"Četvero nas ima u stanu i svatko da još pet eura za smeće pored svih troškova koje imamo", kazao je Matijaž.

Dakle, besplatno se u Ljubljani odlaže papir, staklo, plastika i ambalaža, a miješani i komunalni otpad i biootopad se posebno naplaćuju. Po savjete kod susjeda dolaze i delegacije iz cijele Hrvatske.

"Kod nas je to tako bilo, mi smo jako puno komunicirali, uveli jednostavno odvajanje, da se može što brže odvajati i tek na kraju smo uradili ovu tvornicu", kazao je Petek.

I dok je njihov cilj 2025. godine odvajati čak 75 posto otpada, naš je maknuti se s dna europske ljestvice.