Botovi s društvenih medija i ruski trolovi šire dezinformacije o cjepivima na Twitteru, navodi novo istraživanje, koje tvrdi kako znatnu količinu on-line rasprava o cjepivima mogu generirati botovi i trolovi s ciljem stvaranja sukoba, kaže se u istraživanju koje je provelo Sveučilište George Washington (GW), piše Mirror.
Kreiranje umjetnih rasprava
U istraživanju je otkrivena taktika koja je slična onoj primjenjenoj tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016., a neki tweetovi protiv cijepljenja čak dolaze s istih računa povezanih s Rusijom. "Dok botovi šire poruke proziv cijepljenja, ruski trolovi unose razdor i neslogu", zaključuje studija.
"Velika većina Amerikanaca vjeruje da su cjepiva sigurna i učinkovita, no pogled na Twitter stvara dojam kako se o tome puno raspravlja", kaže David Broniatovski, profesor na GW-u. "Izgleda da puno tweetova koji govore protiv cijepljenja dolaze s računa čije je podrijetlo nejasno. To mogu biti botovi, ljudski korisnici ili 'kiborzi', hakirani računi koje nekad preuzmu i botovi.
"Iako je nemoguće točno znati koliko tweetova generiraju botovi i trolovi, naš saznanja sugeriraj da je značajan dio on-line rasprava o cjepivima možda generireran preko zlokobnih ljudi sa skrivenim motivima."
Opasno igranje s procijepljenošću
Tim je pregledao preko 250 tvitova o cjepljenju koje su poslali računi povezani s Internet Research Agency, firmom povezanom s ruskim vlastima, a koju je nedavno optužila američka Velika porota zbog pokušaja utjecanja na predsjedničke izbore 2016. Objavljena je podjednaka količina tvitova koji su zagovarali i pobijali cjepljenje, a obje su vrste koristile polarizirajući jezik koji je povezivao cijepljenje s rasnim i gospodarskim problemima.
"Ovi trolovi koriste cijepljenje kao neku vrstu klina kojim samo produbljuju razdor u američkom društvu", rekao je Mark Dredze, član tima i profesor na Sveučilištu John Hopkins. "No zagovarajući obje strane erodiraju povjerenje javnosti u cjepljenje, na taj način izlažući sve nas riziku zaraznih bolesti. Virusi ne poštuju nacionalne granice."
Problem niske razine procijepljenosti prisutan je i u Hrvatskoj. Nedavna epidemija ospica u Dubrovniku svjedoči kako problem necijepljenja treba shvatiti sasvim ozbiljno
