Ruska automatska podmornica, ispod leda Arktika 2007. postavila je rusku zastavicu na dno oceana, točno na mjesto Sjevernog pola. „Nije ovo 15. stoljeće da možete ići okolo, postavljati zastave i proglasiti teritorij svojim“, komentirao je tadašnji kanadski ministar vanjskih poslova PeterMacKay. No simbolična, gotovo komična gesta, samo je najavila novo žarište sukoba.
Novi putevi i novi resursi
Arktik nije ni plamenom rata zahvaćena Sirija, a ni eksplozivna Ukrajina. No, uskoro bi taj daleki Sjever mogao postati novo žarište sukoba Rusije i Zapada budući da otapanje leda ondje oslobađa pristup golemim prirodnim resursima, ponajprije nafti i plinu, do kojih će svi željeti doći.
Procjene govore da Arktik ima 22 posto neotkrivenih konvencionalnih zaliha nafte i prirodnog plina na svijetu. Također, ondje su i velike zalihe minerala i rijetkih metala. Ubrzanim otapanjem leda oni postaju dostupniji. Pitanje je tko će prije stići i zgrabiti ih, a osim Rusije koja je obgrlila veći dio polarnog kruga, ključna je i Kanada, SAD (zbog Aljaske) te Danska (odnosno Grenland) i Norveška.
Osim utrke za resursima, Rusija dobrano grabi kako bi se geopolitički pozicionirala na krajnjem sjeveru. Postrožuje kontrolu na sjevernoj morskoj ruti, koja spada u ruski ekonomski pojas i smanjuje vrijeme plovidbe od Europe do Azije za 40% u usporedbi s rutom preko Sueskog kanala. Još 2019. Moskva je objavila da će strani brodovi koji će ploviti sjevernom rutom njih morati najaviti 45 dana unaprijed, dopustiti dolazak ruskog pilota na brod te platiti veću tranzitnu pristojbu.
I sve to pod budnim okom ruske armije.
HLADNI RAT NA ARKTIČKOM LEDU: Rusija i Zapad u utrci za goleme resurse Sjevernog pola
Gomilanje vojske i širenje naoružanja
Prema službenim podacima, samo u posljednjih osam godina vojska je izgradila više od 450 vojnih objekata u polarnom krugu, sa mehanizacijom i raketnim sustavima posebno prilagođenima polarnim uvjetima.
Naoružavanje arktika se ne zaustavlja. Rusija je održala opsežne vojne manevre unutar arktičkog kruga, a nedavno je proširila i svoju najsjeverniju bazu, tzv. Sjeverni trolist.
Vojna baza na jednoj od najnegostoljubivijih sredina na planetu dobila je ime po kompleksu u obliku trolista – u bojama ruske trobojnice. Prima 250 vojnika i ima dovoljno zaliha da prežive više od godinu dana, bez ikakve pomoći vanjskog svijeta. Iznad Sibira, šest vremenskih zona istočno od glavnog grada, bliže je Aljasci i Kanadi nego Moskvi.
Ključna postaja koja širi ruski domet
Sada je glavna pista produljena pa na otočje Franje Josipa mogu sletjeti i najveći zrakoplovi, a gorivo mogu uzeti i lovci koji patroliraju polarnim krugom. Rusija se time i otvoreno hvali te pokazuje bazu novinarima. Na pitanje znači li nova pista da u bazu mogu koristiti i ruski teški strateški bombarderi poput Tu-95 „Medvjeda“, general Igor Čurkin s ponosom odgovara potvrdno.
„Naravno da mogu“, govori sa smješkom, pokazujući plan baze. „Ovdje možemo primiti sve tipove letjelica“, kaže, prenosi CNN.
Rijedak poziv novinarima u najsjeverniju bazu ruske oružane snage su uputile, pretpostavlja se, kao demonstraciju sile uoči sastanka Arktičkog vijeća, organizacije koja okuplja osam država oko polarnog kruga, a čije je predsjedanje ove godine preuzela Rusija.
Glavna uloga baze koja neprestano raste, osim jasne vojne prisutnosti u regiji je osiguranje da ruska Sjeverna flota ostane potpuno autonoma. A to vodi, kako Moskva ponavlja, osiguranju Rusije jer „Arktik budućnost“.
Zato bazu i njenu sve impresivniju opremu Rusija spremno pokazuje. Novinarima su bez zadrške pokazali, kako tvrde, najmoderniji radaski sustav, koji prati sve zrakoplove koji bi mogli biti neprijateljski, a proveli su ih i uz moćni raketni sustav na Otočju Franje Josipa, za koji kažu da mogu pogoditi brodove (ili kopnene ciljeve kada bi ih bilo) više od 300.000 kilometara daleko.
„Baš smo jučer vidjeli NATO-ov izvidnički avion. Pratili smo ga četiri sata prenoseći zapovjednim centruima sve informacije o položajima zrakoplova, njegovoj putanju i brzini", rekao je Čurkin." Neprijatelj neće ostati neprimijećen. "
CNN nije mogao samostalno provjeriti njegove tvrdnje. No, jasno je da se velika konkurencija sila zahuktava na Arktiku, a Rusija ovu bazu smatra ključnom u toj borbi.
'Izbit ćemo zube svakome tko želi odgristi dijelove teritorija'
Bijela kuća sa sve većom zabrinutošću promatra ruska vojna pojačanja. Uoči Arktičkog vijeća, američki državni tajnik AntonyBlinken rekao je da SAD "brine zbog povećanih vojnih aktivnosti na Arktiku".
Kao državni tajnik, Blinken se prvi put susreno licem u lice s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u srijedu na marginama Arktičkog vijeća u Reykjavíku. Blinken je rekao "nije tajna" da SAD i Rusija "imaju razlike". Lavrov je odgovorio rekavši da je Rusija spremna razgovarati o "svim otvorenim pitanjima", ali dodao je da se "jako razilazimo kada je u pitanju naša procjena međunarodne situacije i naši pristupi tome kako bismo je trebali riješiti."
Putin je u četvrtak zaprijetio da će "izbiti" zube stranim neprijateljima koji žele "odgristi" dijelove ruskog teritorija. Ne imenujući i ne navodeći nikoga, Putin je rekao da se kritičari žale da ogromni energetski resursi njegove zemlje pripadaju samo Rusiji i da je jedino rješenje razvoj ruskih oružanih snaga.
Moćna flota kontrolira regiju
"Oni bi trebali znati, oni koji će to učiniti, da ćemo svima izbiti zube kako više ne bi mogli gristi... a ključ za to je razvoj naših oružanih snaga", rekao je tijekom televizijskog konferencijskog poziva . Dio njegove ne baš uvijene prijetnje svakako se odnosio na Sibir, ali i Arktik, koji sve više vrvi ruskom vojskom te naravno, i mornaricom.
Živčani centar ruskog prodora u Arktik je sjeverna flota sa sjedištem u zatvorenom vojnom gradu Severomorsk na obali Barentsova mora, 830 milja od Aleksandrine zemlje. Sjeverna flota nedavno je nabavila niz novih brodova i podmornica kako bi povećala svoje sposobnosti, ali pod svojim zapovjedništvom ima i lovce, sustave protuzračne obrane i obavještajnu imovinu, rekao je šef Sjeverne flote za CNN tijekom obilaska baze.
Prema UN-ovom zakonu o moru (UNCLOS), obalne države s teritorijom unutar Arktičkog kruga imaju nadležnost eksploatirati prirodne resurse u krugu od 200 nautičkih milja od svojih obalnih polaznih crta. Međutim, kako bi zatražile kontrolu nad većim dijelom morskog dna, države mogu UN-u predati znanstvene dokaze da su se njihove kontinentalne ploče proširile.
Geologijom opravdavaju širenje
U ožujku ove godine Moskva je UN-u podnijela i dva nova dodatka, nastojeći proširiti međunarodnu definiciju granica svog kontinentalnog šelfa.
Glavni razlog povećanja napetosti na Arktiku je globalno zagrijavanje. Kako temperature rastu, a polarne ledene kape se tope, veći dio Arktika postaje dostupan i za vojne operacije i za gospodarske aktivnosti. Rusija je brzo shvatila da će njen krajnji sjever uskoro postati nova granica, pa je razvila glavnu strategiju za razvoj tog područja.
To počiva na tri glavna stupa: vojna snaga, dominacija Sjevernim morskim putem - sve održiviji trgovinski put između Zapada i Azije kako se polarni led dalje povlači - i iskorištavanje prirodnih resursa poput plina i minerala na Arktiku. Pretenzije Moskve na Arktik nisu bez osnova, jer je oko 53% obale Arktičkog oceana ruski teritorij.
I Kina bacila oko na Arktik
Lavrov je nekoliko dana prije Arktičkog vijeća ponovio rusku tvrdnju prema tom području rekavši: "Svima je već odavno apsolutno jasno da je ovo naš teritorij, ovo je naša zemlja i odgovorni smo za to da naša arktička obala bude sigurna. Čitava"
Dmitrij Trenin, direktor istraživačkog centra Carnegie Moskovskog centra, rekao je za CNN da se velik dio ruskih interesa doista odnosi na ubiranje "ekonomskog bogatstva" tog područja. Neki stručnjaci vjeruju da bi se oko četvrtine neotkrivenih svjetskih rezervi nafte i plina mogle nalaziti u arktičkoj regiji, a Rusija ih želi iskoristiti.
Moskva je već izgradila postrojenje za isporuku tekućeg prirodnog plina na poluotoku Yamal na sjeveru Rusije. Projekt se u velikoj mjeri oslanja na suradnju s Kinom, koja je također bacila oko na regiju koja je odjednom postala dostupna. Peking se čak 2018. godine na veliko zgražavanje Sjedinjenih Država proglasio "bliskom arktičkom državom".
"Jasno sam poručio da je (status) „zemlje blizu Arktika potpuna fikcija komunističke Kine kada ste udaljeni 900 milja od Arktika. Guranje njuške ovog pangolina ispod arktičkog pokrivača traje već predugo. Učinili smo ono što uvijek radimo – jednostavno rekli stvarnost“ m napisao je na Twitteru u siječnju tadašnji američki državni tajnik u odlasku Mike Pompeo uz #ChinaIsNotNearArctic.
Samo pokazivanje mišića?
Utrka za Arktikom već je dovela do sporova između Rusije i NATO saveznika. 2018. godine SAD je isplovio nosačem aviona u Sjeverni ledeni ocean prvi put nakon raspada Sovjetskog Saveza u sklopu masovnih vojnih vježbi NATO-a.
"Američke i NATO oružane snage navikle su izvoditi redovite vježbe same ili u skupinama površinskih ratnih brodova. Toga nismo imali od doba nakon Drugog svjetskog rata", rekao je admiral Alexander Moiseyev, zapovjednik sjeverne flote Rusije tijekom kratkog posjeta CNN-a Severomorsku.
Ovo natjecanje između Rusije i Zapada vjerojatno će ostati samo na natjecanju i pokazivanju mišića, pravi cilj je zaraza. Sukob nikome nije u interesu, a razlog je jednostavan, prema Treninu iz moskovskog centra Carnegie. "Treba iskoristiti stvari, područja na kojima možete zaraditi novac, puno resursa koji su tamo dostupni, prirodni plin i rijetki metali, pa ga Rusija razvija", rekao je.
No Trenin je dodao da u ekspanziji Rusije na Arktiku postoji i "moćan vojni element". "Ako pogledate globus, a ne kartu, shvatili biste da najkraći put između američkih raketnih baza i ruskih ciljeva nije preko Atlantika, već preko Arktika.
"I obrnuto", dodao je; "za ruske rakete usmjerene na američke ciljeve."
