Pripajanjem tog područja, Rusija bi povećala svoje potencijalne zalihe ugljikovodika (nafte i plina) za pet milijardi tona, piše portal Sputnjik.
Svi raniji ruski zahtjevi bili su odbijeni
Prema međunarodnom pravu, priobalna zemlja ima pravo na eksploataciju resursa na pojasu do 200 nautičkih milja od kopna, a u iznimnim slučajevima i do 350 milja. Rusija se s ovim zahtjevom prvi puta obratila UN-u 2001. godine podastirući dokaze da je tzv. podvodni greben Lomonosov, koji su 1948. otkrili sovjetski istraživači, zapravo nastavak euroazijskog kontinenta.
Prema tome se limit od 350 milja ne bi odnosio na Rusiju. Međutim, ruski zahtjev do sada je više puta odbijen. Ovoga puta Moskva se Un-u obraća s čak jedanaest debelih tomova dokumenata koji bi trebali biti dokazni materijal u korist Rusije.
Kanada i Danska ciljaju na isto područje
Analitičari u Rusiji drže da je zahtjev u skladu s međunarodnim pravom i da napeti geopolitički odnosi ne bi trebali utjecati na odluku UN-a.
Očekuje se da će neke zemlje tumačiti ruski zahtjev kao nastavak politike 'osvajanja tuđih teritorija', u prvom redu Kanada i Danska koje također imaju zahtjeve za proširenjem granica na području Arktika.
