Njemačka obavještajna agencija (BfV) potvrdila je da je hakerski napad na Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u prosincu prošle godine koristio istu 'napadačku infrastrukturu' kao i hakiranje njemačkog parlamenta iz 2015. godine, koje se pripisuje ruskoj hakerskoj skupini APT28.
Prošlog mjeseca je BfV uočio korištenje velikih financijskih sredstava i raspoređivanje ruskih propagandnih alata za objavljivanje dezinformacija usmjerenih na destabilizaciju njemačke vlade. Rusija, međutim, negira bilo kakvu umiješanost u cyber-ratovanje protiv zapadnih vlada i institucija.
Steffen Seibert, glasnogovornik vlade, rekao je da će Njemačka koristiti sva moguća sredstva za istraživanje širenja lažnih online vijesti, dodajući da je najbolji odgovor na to njihova veća transparentnost.
"Mi se bavimo fenomenom dosad neviđenih dimenzija", rekao je.
U OESS-u, koja ima 57 članova, uključujući Rusiju i SAD, su izvijestili da su bili meta hakerskog napada prošlog mjeseca, ali su odbili komentirati navode francuskog Le Mondea da je za to bio odgovoran APT28.
Osvrćući se na ovaj cyber-napad, glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Martin Schaefer je rekao:
"Mi taj incident u vezi s mogućim hakerskim napadom na OESS razmatramo vrlo ozbiljno, a vrlo ozbiljno shvaćamo i sve druge takve slučajeve. Očito je da moramo napraviti sve što je u našim mogućnostima kako bismo spriječili takve incidente".
U ponedjeljak je Kremlj osudio izvješće američke obavještajne službe prema kojem je Rusija pokušala utjecati na ishod izbora u SAD-u u korist Donalda Trumpa, rekavši da nema nikakvih dokaza da su ruski dužnosnici bili u to uključeni.
Njemački dužnosnici su rekli da Berlin razmatra mogućnost stvaranja zasebne službe ogranka vladinog ureda za medije, koji će procjenjivati i odgovarati na lažne vijesti. Češka je prošlog mjeseca najavila sličan potez.
No, izvori upoznati s ovim problemom kažu da su sva ta nastojanja još u povojima i da ne mogu rezultirati nikakvm konkretnim koracima, izražavajući zabrinutost zbog vladine želje da pokuša utjecati na novinske izvještaje u izbornoj godini.
Angela Merkel, koja je snažno kritizirala umiješanost Rusije u događanja u Ukrajini i inicirala sankcije protiv Moskve, nada se da će dobiti četvrti mandat na mjestu kancelarke.
