Iako su se nakon početka agresije na Ukrajinu prošle godine velike zapadne kompanije u velikoj mjeri povukle s ruskog tržišta, u moskovskim trgovačkim centrima i dalje je moguće kupiti zapadne brendove u 'neslužbenim' trgovinama.
Tako se i dalje mogu kupiti odjeća i obuća poznatih sportskih brendova, računala, pametni telefoni, kao i hrana i pića sa Zapada. Mnogi od ovih proizvoda su 'iz skladišta' tj. nabavljeni prije početka 'specijalne vojne operacije', kako je Kremlj naziva. Drugi brendovi računala i smartphonea dobavljaju se izravno iz Kine, s proizvodnih traka, budući da Kina nije uvela nikave sankcije Ruskoj Federaciji. Treći put za nabavku zapadnih proizvoda je preko 'tvrtki kćeri', registriranih mahom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj i na Cipru.
Tko to tamo koristi iPhone?
Treba reći da su, ipak, ovi zapadni proizvodi danas značajno skuplji u ruskim trgovinama. Razlog je pad kupovne moći stanovništva uzrokovan sankcijama SAD-a i EU-a, pa Rusi sada više kupuju bitnije proizvode, dok je kupovina markirane odjeće, tehnike i automobila (naročito europskih proizvođača) postao luksuz.
Tako je prošle godine gotovo 62 posto svih uvezenih smartphonea pripalo kineskim brendovima, prije svega Xiaomi i Realme (koji je ranije bio dio brenda Oppo). Ostalih četrdeset posto čine drugi kineski brendovi, poput Huaweia te Apple i Samsung. Prema nekim europskim analizama, američki Apple i dalje ima oko 23 posto ukupnog udjela tehnoloških tržišta (smartphonei, tableti i laptopi). Iako ovo u brojkama prodanih jedinica proizvoda nije mnogo u usporedbi s tržištima Kine, SAD-a i zemalja EU-a, to pokazuje da ruski kupci (naročito oni s dubljim džepom) i dalje preferiraju proizvode s 'omraženog' Zapada.
U Kremlj bez iPada i iPhonea
Tako, očigledno, ne misle i u samom Kremlju. Rusko Ministarstvo za digitalni razvoj je prije tjedan dana zabranilo korištenje Apple uređaja iPad i iPhone u državnom sektoru. To znači da zaposleni u ruskim ministarstvima, državnoj upravi i službama sigurnosti neće više moći koristiti ove uređaje na poslu, kao ni druge Apple usluge, poput FaceTimea i iClouda.
Ova zabrana je uslijedila nakon što je ruska obavještajna služba FSB prošloga mjeseca objavila izvješće prema kojemu su Appleovi uređaji 'vjerojatno kompromitirani od strane američkih službi sigurnosti'. Iako iz ovakvog (očekivanog) izvješća FSB-a proizlazi i doza paranoje, treba reći da službe SAD-a svakako imaju načine kako pristupiti nalozima Appleovih korisnika. Službeno, za pristup takvim podacima građana SAD-a potreban je nalog američkog pravosuđa, ali - važi li to i za građane Rusije?
Odluka potaknuta 'aferom Pegasus'
Iako službeno i Apple i američke službe navode da se ne pristupa nalozima stranih državljana, nekoliko afera proteklih godina to djelomično demantira. Bivši obavještajac najmoćnije američke obavještajne agencije NSA (Nacionalna sigurnosna agencija), Edward Snowden, još 2019. godine naveo je 'da nijedan smartphone nije zaista siguran'. Ironično ili ne, Snowden danas živi u Rusiji, a državljanstvo mu je odobrio osobno Vladimir Putin, sredinom prošle godine.
Također, afera s korištenjem izuzetno opasnog softvera za špijuniranje smartphonea, Pegasus, bivše izraelske kompanije NSO, pokazala je da i su neke američke službe razmatrale njegovo korištenje ili upotrebu sličnih softverskih alata. Također, postoji opasnost da su američke službe koristile i neke 'prijateljske zemlje', naročito one i obavještajnog saveza 'Pet očiju' (Five eyes, kojeg čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland). Pegasus kompanije NSO su, između ostalih, koristili i Azerbajdžan, Bahrein, Njemačka, Mađarska, Izrael i Meksiko.
POGLEDAJTE VIDEO: Prisluškuju li nas mobiteli i kada ih ne koristimo?
