Nakon što su se po završetku Hladnog rata s Islanda povukle američke snage, on je sada ponovno postao strateški važan za SAD i NATO. Tako je američki kongres lani odobrio 14,4 milijuna dolara za obnavljanje baze u Keflaviku u kojem je nekad bilo stacionirano čak 3000 američkih vojnika.
"Svi znamo zašto se to događa. Ruska vojska je agilna kao što to dugo nije bila", komentira islandski ministar vanjskih poslovat Tor Tordarson.
Sve agresivnije vojno postupanje Rusije nakon što je ušla u Ukrajinu 2014. i aneksije Krima, primećuje se i pod vodom – što brine SAD. Tordarson kaže da su Sjedinjene Države koristile svoju islandsku bazu 20 dana u 2014, dok su ondje u 2017. bili 150 dana. Ali, europski sjever nije postao strateški značajniji samo za SAD, kako kaže ministar: "NATO će se sjevernom Atlantiku uskoro posvetiti kao što to dugo nije činio.“
Gust promet podmornica
Da je podmornički promet na Atlantiku gust i da takav nije bio od Hladnog rata potvrđuje i generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Pritom ističe kako je napatosti na krajnjem sjeveru potrebno držati na niskoj razini. "To je u interesu i nas i Rusije. Ali, moramo biti čvrsti, moramo biti sposobni da kredibilno zastrašimo, i zato je NATO-savezu potrebno primjerice više flota", kazao je za Deutsche Welle glasnogovornik NATO-a Pierce Cazalet.
Sjedinjene Države ulažu u obnovu jednog nosača zrakopova u Keflaviku koji bi mogao poslužiti kao ploveći aerodrom za Boing P8, avion poznat kao lovac na podmornice.
Unatoč svemu tome, Amerikanci tvrde kako Islanđani ne trebju brinuti hoće li se ondje sukobiti dvije velike sile, jer samo rade sve kako bi doznali "što susjed radi".
Direktor transatlantske inicijative za sigurnost to vidi drugačije. "Ruska mornarica danas nije isto što i sovjetska nekada. Ona je mnogo manja, ima manje brodova i podmornica, ali zato je puno sposobnija nego što je bila u Hladnom ratu. Može, primjerice, ispaljivati krstareće rakete, kao što je to više puta pokazala pred obalama Sirije", kaže Magnus Nordenman za DW dodajući kako strahuje da bi ruska flota raketama dugog dometa mogla gađati i ciljeve u Europi.
A Thor Magnuson, islandski mirovni aktivist, smatra da bi nazočnost SAD-a u Keflaviku mogla doprinijeti vojnoj eskalaciji s Rusijom i da bi Island tako mogao postati meta ruskog napada. On je optužio islandsku vladu da je planove o novom aktiviranju vojne baze krila od javnosti.
