Sedamnaesti je dan ruske invazije u Ukrajini. Rat u Ukrajini pratite iz minute u minutu na Net.hr-u.
- Eksplozije u gradovima Nikolajev, Dnjipro i Kropivnicki
- Harkiv, Černihiv, Sumi i Mariupolj su okruženi i pod teškim bombardiranjem
- Ruski konvoj se razdvojio kod Kijeva, vjerojatno će podržati pokušaj okruživanja grada
- Nastavljaju se borbe na periferiji Kijeva, napadnut humanitarni konvoj, 7 poginulih civila
- 'Rat je na strateškoj prekretnici', kaže Zelenskij
- Ukrajina optužuje Rusiju da blokira evakuaciju civila
- Amerika ubrzano šalje oružje u Ukrajinu, Rusija prijeti da će svaku pošiljku gledati kao 'legitimnu metu'
- NATO šalje 30.000 vojnika na vježbu u Norvešku
- BBC piše kako Rusija ulazi u novu fazu sukoba, skupili su naoružanje oko gradova i kreću u ulične borbe i granatiranje
- Putin, Macron i Schulz su telefonom razgovarali 75 minuta
Pratite uživo:
Putinova verzija razgovora s Macronom i Scholzom
23.25 - Ranije danas telefonom su razgovarali čelnici Rusije, Francuske i Njemačke. Od dužnosnika francuskog predsjedništva doznaje se da ruski predsjednik "nije pokazao da je spreman okončati rat".
I iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova stiglo je izvješće o tom razgovoru. U njemu stoji kako je Vladimir Putin Emmanuelu Macronu i Olafu Scholzu "naveo više činjenica o grubim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava od strane ukrajinske vojske i policije".
Imenovana privremena gradonačelnica Melitopolja
23.06 - Regionalna uprava Zaporižje priopćila je da je Galina Danilčenko postavljena za vršiteljicu dužnosti gradonačelnika Melitopolja, nakon što su gradonačelnika Ivana Fedorova oteli pripadnici ruskih postrojbi, javlja CNN. Danilčenko je inače bivša članica gradskoj vijeća.
Poručila je da je njezin "glavni zadatak poduzeti sve potrebne korake da se grad vrati u normalu". Tvrdi da u Melitopolju još uvijek ima ljudi koji će pokušati destabilizirati "situaciju i izazvati reakcije i loše ponašanje".
Srbija - ruski prozor u Europu
23.01 - Iako su brojne zemlje uvele zabranu ruskim letovima, Rusi su ipak našli načina kako da letovi do Europe i dođu. Naime, to rade preko Srbije, koja im nije nametnula sankcije.
Kako piše The Guardian, Air Serbia, koja je većinom u državnom vlasništvu, udvostručila je broj izravnih letova iz Moskve za Beograd na 15 tjedno kako bi zadovoljila naglo rastuću potražnju nakon što je EU zabranila ruskim zrakoplovima i zračnim prijevoznicima u svom zračnom prostoru nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu.
Više pročitajte OVDJE.
Moskva: Humanitarno stanje u Ukrajini se pogoršava, krivi su 'nacionalisti'
23.00 - Rusko ministarstvo obrane ocijenilo je u subotu da se humanitarno stanje u Ukrajini pogoršava u nekim gradovima i okrivilo je Ukrajinu da ne poštuje prekid vatre, da minira sela i gradove i ne dopušta odlazak stanovništvu, prenose agencije.
"Stanje u Ukrajini, nažalost, nastavlja se pogoršavati i u nekim gradovima to poprima katastrofalne razmjere", rekao je general Mihail Mizincev, javlja France presse citirajući ruske agencije.
Mizincev je optužio ukrajinske "nacionaliste" da miniraju stambene četvrti i uništavaju ključnu infrastrukturu kao što su ceste i mostovi. Civilima priječe puteve eakuacije i ostavljaju ih bez struje, vode, hrane i lijekova, tvrdi nadalje ruski general. Stanje je posebno teško u Mariupolju, ključnom gradu na jugu Ukrajine gdje "su stotine tisuća stranaca" uhvaćene u klopku, tvrdi Mizincev i za takvo stanje okrivljava ukrajinske "nacionaliste".
Ruska vojska već 17. dan napada ukrajinske gradove, a ruski dužnosnici optužuju Ukrajince da bombardiraju vlastiti narod. Ruske snage tvrde da one gađaju samo vojne ciljeve, a ministarstvo obrane u Moskvi objavilo je u subotu da je uništilo 79 ukrajinskih vojnih postrojenja. To uključuje kontrolne centre, rekao je glasnogovornik Igor Konašenkov, kako prenosi agencija Interfax i dodaje da su uništili šest skladišta streljiva i goriva, borbeni helikopter Mi-24 i tri drona.
Prema Konašenkovu od početka "specijalne vojne operacije" kako Moskva naziva svoju invaziju na Ukrajinu, ruske vojne snage uništile su 3593 ukrajinska vojna mjesta, prenosi agencija Reuters. Ruske tvrdnje da napada samo vojne ciljeve odbacuju i Kijev i Zapad i Ujedinjeni narodi. Moskva je rekla da su njezini saveznici, proruski separatisti u regiji Luhansk došli do grada Severodonecka sa 100.000 stanovnika te da su preuzeli kontrolu na brojnim manjim mjestima i selima.
Prosvjedi u Francuskoj i Italiji, Zelenskij se obratio prosvjednicima u Firenci
22.58 - Tisuće ljudi sudjelovale su u subotu u talijanskom gradu Firenci na skupu potpore Ukrajini suočenoj s ruskom invazijom, video vezom obratio im se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a prosvjedi su se održali i diljem Francuske. Mnogi sudionici skupa nosili su ukrajinske i zastave u duginim bojama ispred Bazilike svetog Križa.
U govoru koji se prenosio u desetcima europskih gradova u znak potpore Ukrajini, Zelenskij je rekao da je 79-ero djece poginulo u ruskim napadima od početka invazije, napomenuvši da Europa to ne smije "zaboraviti". Zatražio je uvođenje zone zabrane letenja nad Ukrajinom i nove, još oštrije sankcije Rusiji.
U govoru koji se prenosio na golemom zaslonu, Zelenskij je rekao okupljenima da je njegova zemlja izložena bombardiranju "24 sata u danu", a bombe padaju na škole, bolnice, stambene četvrti, "čak i na crkve i trgove kao što je vaš".
Skup je organizirao gradonačelnik Firence, Dario Nardella, koji je ujedno predsjednik mreže Eurocities koja okuplja više od 200 gradova u 38 zemalja.
U Francuskoj su se stotine ljudi okupile u subotu u Parizu i u drugim većim gradovima, poput Lillea i Rennesa, kako bi pružili potporu Ukrajini i osudili rusku invaziju. Više od 40.000 ljudi prosvjedovalo je u Francuskoj proteklog vikenda, među njima 16.000 u Parizu.
Zelenski pričao s izraelskim premijerom o oslobađanju zarobljenog gradonačelnika
22.54 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij razgovarao je s Naftalijem Bennettom, izraelskim premijerom, o primanju pomoći u osiguravanju oslobađanja Ivana Fedorova, gradonačelnika Melitopolja, kojeg su ruske snage zarobile u petak.
Rusi žele preuzeti najveću europsku nuklearku?
22.52 - Ruska agencija za atomsku energiju, Rosatom je danas poručila kako dvjema nuklearnim elektranama koje su zauzele ruske snage i dalje upravljaju Ukrajinci te da surađuju s međunaordnom agencijom za atomsku energiju.
No, iz IAEA-e stiže informacija kako Ukrajina tvrdi da Rusija planira preuzeti punu kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja, najvećom u Europi, javlja Sky News.
Dodaju kako se i dalje nastavlja popravak oštećene električne mreže u Černobilu te da dizelski generatori i dalje uspješno osiguravaju energiju potrebnu za hlađenje potrošenog nuklearnog goriva.
Od početka rata ubijeno najmanje 79 djece, brojna nestaju na granicama
22.40 - Najmanje 79 djece je ubijeno, a više od 100 ranjeno u ruskom ratu protiv Ukrajine, piše Guardian. Osim smrti i ranjavanja, u kaosu bijega od krvoprolića, mnoga djeca nestaju na ukrajinskoj granici, a humanitarne grupe prijavljuju sve više slučajeva trgovine ljudima.
Danas evakuirano oko 13.000 Ukrajinaca
22.38 - Oko 13.000 Ukrajinaca evakuirano je u subotu kroz humanitarne koridore, rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk. To je gotovo dvostruko više od broja evakuiranih ljudi u petak, piše BBC.
Vereščuk tvrdi da nitko nije uspio napustiti Mariupolj, kriveći za to ruske snage. Moskva je ranije optužila Ukrajinu da je ondje namjerno zarobila ljude.
Satelitske snimke prikazuju uništenje Mariupolja
21.30 - Nove satelitske fotografije prikazuju razmjere uništenja u Mariupolju. Na otvorenim prostorima vidljivi su mnogobrojni krateri granata, industrijska zona te četvrti Primorski i Žovtenejevi distrikt su uništene, piše Sky News. U gradu se još uvijek nalazi oko 400.000 ljudi. Humanitarni konvoj je još uvijek na putu, javlja BBC.
U Ukrajinu se vratilo 220.000 ljudi
21.18 - U Ukrajinu se od početka rata vratilo oko 220.000 Ukrajinaca. Prema podacima Državne granične službe, u posljednja 24 sata stiglo je više od 18.000 ljudi. "Većina njih su muškarci koji planiraju braniti budućnost svoje zemlje", dodaju iz službe.
Zagrebački vatrogasci solidalizirali se s ukrajinskim kolegama
21.15 - Formirajući svojim tijelima i vatrogasnim vozilima znak "peace" u svjetlima žuto-plave boje ukrajinske zastave zagrebački su vatrogasci u subotu iskazali solidarnost sa svojim kolegama koji su u ruskoj invaziji na tu zemlju dosad izgubili 12 vatrogasaca dok ih je 28 ranjeno.
Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada (JVP) Zagreba Siniša Jembrih rekao je kako su se čuli s kolegama u Ukrajini gdje situacija nije dobra te je dosad uništeno 70 vatrogasnih postrojbi. Pokrenuli su i akciju prikupljanja sredstava za kupnju pancirnih jakni za ukrajinske vatrogasce o čemu se više informacija može pronaći na internet stranicama JVP-a.
Akciji zagrebačkih vatrogasaca nazočio je i gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je istaknuo kako se Grad Zagreb time priključio inicijativi mreže europskih gradova Eurocities te se danas u 100-njak gradova održavaju akcije solidarnosti s građanima Ukrajine.
Ukrajina objavila fotografiju Duha Kijeva
21.13 - Ukrajinska vojska objavila je u petak fotografiju Duha Kijeva i njegovu poruku ruskim vojnicima: "Dolazim po vaše duše". Legende o Duhu Kijeva kruže od početka rada u Ukrajini, a nitko dosad nije znao postoji li on uopće. Radi se o mitskom borbenom pilotu ukrajinske vojske koji je Ruse skidao kao od šale.
Više doznajte OVDJE.
Češka traži pomoć EU u zbrinjavanju izbjeglica
21.12 - Češka je zatražila od Europske unije 25 modularnih zgrada za smještaj 50.000 ukrajinskih izbjeglica jer su njezini resursi gotovo iscrpljeni, rekao je u subotu češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan. "Zatražili smo 25 humanitarnih kampova za 2.000 izbjeglica po kampu", rekao je, a prenosi novinska agencija ČTK.
Glasnogovornica glavne vatrogasne uprave - koja ima veliku ulogu u prijevozu i prihvatu izbjeglica - Pavla Jakubova ocijenila je da je "mogućnost smještaja (izbjeglica) Češke gotovo iscrpljena". Više od 102.000 ukrajinskih izbjeglica prijavljeno je u Češkoj nakon ruske invazije 24. veljače, rekla je, ali njihov stvarni broj je "sigurno 200.000".
Ova zemlja s 10,7 milijuna stanovnika ima ukrajinsku zajednicu s oko 200.000 ljudi koji uglavnom rade u graditeljstvu, kao njegovateljice i kućne pomoćnice.
"Pokušavamo osigurati više prihvatnih kapaciteta, ali smo se postupno našli u situaciji da možemo organizirati samo hitni prihvat izbjeglica", rekla je Jakubova. "Zbog toga ljude moramo slati u športske dvorane, hale i slično" pa im smještaj neće biti udoban, dodala je.
Ukrajinski jedriličari u Hrvatskoj
20.57 - Iz Hrvatskog jedriličarskog saveza stigla je obavijest o preuzimanju brige za nastavak bavljenja sportom ukrajinskih jedriličara koji se nalaze pri Jedriličarskom klubu Split, priopćio je HOO.
Podsjetimo, skupina od 13 ukrajinskih jedriličara ostala je prije dva tjedna u Hrvatskoj, točnije pri JK Split, a sa smještajem u Kaštel Lukšiću, jer se nakon natjecanja nisu mogli vratiti u ratom zahvaćenu domovinu
Na tragu inicijative Europskih olimpijskih odbora (EOO) o skrbi za izbjegle ukrajinske sportaše u državama-članicama, a koju je nedavno u Hrvatskoj pokrenuo predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, splitski je klub ponudio pomoć sportskim prijateljima iz ratom pogođene Ukrajine.
Iz dopisa JK Split, proslijeđenog HOO-u, koji će posredovati u refundaciji troškova za ukrajinske sportašice i sportaše, evidentno je da su Splićani stavili na raspolaganje sve raspoložive resurse.
Rusija okrivila Ukrajinu za neuspjeh humanitarnih koridora
20.53 - Rusija je ponovno okrivilo Ukrajinu za novi fijasko s humanitarnim koridorima. Koridori bi trebali osigurati siguran prolaz ukrajinskim civilima kako bi pobjegli od rata, ali u više navrata teško su propali, uz napade na civile, a jedna strana okrivljuje drugu.
Ruska novinska agencija Interfax citirala je ministarstvo obrane zemlje kako je Ukrajina "još jednom odbila otvoriti humanitarne koridore Rusiji". Također, ministarstvo je kazalo ruskoj novinskoj agenciji RIA da se humanitarna situacija u Ukrajini nastavlja srozavati i da je u "nekim gradovima dosegla katastrofalne razmjere".
Elizejska palača nazala je "lažima" optužbe Vladimira Putina da ukrajinske snage "krše" humanitarno pravo u priopćenju objavljenom nakon novog razgovora ruskog predsjednika s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u subotu.
Pariz ocjenjuje da je kremaljski čelnik "lagao" kada je u razgovoru spomenuo da ukrajijnska vojska "očito krši" humanitarno pravo i da se, tako tvrdi Moskva, civilima koristi kao "živim štitom".
Emmanuel Macron mu je odgovorio da "zločini ruske vojske moraju prestati" i da se "najteže povrede" mogu "na temelju međunarodnog prava i istrage koja je u tijeku" nazvati "ratnim zločinom".
Kuleba: 'Pregovarat ćemo, ali se nećemo predati'
20.53 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je zemlja spremna ući u pregovore s Rusijom, ali da se njezine snage neće predati režimu Vladimira Putina niti prihvatiti bilo kakve ultimatume, piše BBC.
Govoreći na virtualnom događaju,rekao je novinarima da mora ostati otvoren za diplomatske razgovore s Moskvom, ali je upozorio da Rusija gura zahtjeve koji su neprihvatljivi Ukrajini.
Kuleba je dodao da će snage Kijeva trebati više vojnih zaliha i ponovio je ukrajinske molbe zapadnim zemljama da opskrbe zemlju borbenim zrakoplovima, rekavši da se više života može spasiti jačanjem protuzračne obrana zemlje, što će omogućiti napade na velike ruske oklopne konvoje.
Također je ustvrdio da je Moskva upotrijebila taktiku sličnu destruktivnim mjerama koje je pokrenula tijekom sirijskog građanskog rata te pozvao zapadne zemlje da pomognu Ukrajini u njezinim istragama i potencijalnim budućim sudskim progonima navodnih ruskih ratnih zločina. Kuleba je također rekao da je jugoistočni grad Mariupolj i dalje u ukrajinskim rukama, unatoč nekim izvješćima o ruskim prodorima.
Više doznajte OVDJE.
Ruski tenk smrskao automobil, poginula dva muškarca i dijete
20.48 - U regiji Zaporižja ruski tenk smrskao je automobil u kojem je bilo dijete. U zapaljenom automobilu poginula su dva muškarca i dječak, javlja ukrajinski Stratcom. Informacija nije službeno potvrđena u drugim izvorima.
Regionalno vijeće Hersona: 'Mi smo Ukrajina, nema pseudorepublike'
20.47 - U Hersonu je održana hitna sjednica Regionalnog vijeća na kojoj su zastupnici usvojili rezoluciju da je "Hersonska regija Ukrajina" i da u regiji neće biti pseudorepublike, javlja ukrajinski Stratcom.
Nema trgovanja dionicama na Moskovskoj burzi
20.45 - Ruska središnja banka priopćila je u subotu da neće nastaviti s trgovanjem dionicama na Moskovskoj burzi tijekom tjedna od 14. ožujka. Trgovanje stranim valutama ponovno će otvoriti u ponedjeljak u 10 sati po lokalnom vremenu i da će se tada također nastaviti trgovanje robom, javlja CNN.
Što se tiče poslovanja na burzi tijekom tjedna od 21. ožujka, središnja banka je najavila da će se naknadno oglasiti. Burza je zatvorena od ruske invazije na Ukrajinu, jer su Sjedinjene Države, Europska unija i drugi zapadni saveznici uveli sankcije, a ruska rublja pala na rekordno niske razine u odnosu na američki dolar.
Ogromna materijalna šteta u Makarivu
20.42 - Iako Rusi tvrdi da ne gađaju civile, CNN izvještava kako je veliki dio Makariva, gradića 48 kilometara udaljenog od Kijeva, pretrpio je značajnu štetu od zračnih napada. Granatirane su stambene zgrade, dječji vrtić, mala škola, a medicinsko-rehabilitacijski centar je u plamenu. Ceste su pune kratera od palih granata.
Stanovnici Melitopolja prosvjedovali zbog otmice gradonačelnika
20.29 - Stanovnici okupiranog grada Melitopolja prosvjedovali su nakon što su ruski vojnici oteli gradonačelnika, piše Sky News. Ukrajinski parlament tvrdi da su Ivana Fedorova oteli naoružani ljudi koji djeluju u ime Kremlja.
Video: Centar Harkiva nakon ruskog granatiranja
19.15 - Ukrajinska veleposlanica u Estoniji, Marijana Beca na twitteru je podijelila video iz centra Harkiva nakon posljednjeg ruskog granatiranja.
Više od 1,6 milijuna ljudi prebjeglo u Poljsku
19.07 - Više od 1,6 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka rata, objavila je u subotu poljska granična straža. Broj ljudi koji su prešli granicu danas do 13 sati iznosio je 46.400, što je četiri posto više u odnosu na isto razdoblje u petak, objavila je granična straža na Twitteru.
Ne smatra se da su sve izbjeglice trenutno u Poljskoj. Maciek Duszczyk, prorektor za istraživanje na Sveučilištu u Varšavi, procjenjuje da je oko milijun izbjeglica ostalo u Poljskoj, a ostali su otišli u druge zemlje, piše BBC.
Oko 2000 ljudi evakuirano iz kijevske regije
19.05 - Oko 2000 ljudi evakuirano je u subotu u regiji Kijev, objavila je Državna služba za hitne slučajeve. Evakuacijski konvoj od 40 autobusa stigao je u subotu poslijepodne u selo Bilohorodka, stoji u priopćenju službe. Spasioci su evakuiranima pružali pomoć, uključujući medicinsku i psihološku, dodaje se u priopćenju.
Zelenskij Putinu: 'Kijev ćeš osvojiti samo ako ga sravniš sa zemljom. Pregovarajmo'
18.58 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u subotu, na konferenciji za novinare u Kijevu, govorio o "temeljno drukčijem pristupu" pregovorima Moskve, koja je ranije samo "postavljala ultimatume" u razgovorima s Ukrajincima.
Tijekom zadnjih pregovora, "počeli smo razgovarati", a Moskva "više ne postavlja samo ultimatume", što predstavlja "temeljno drugačiji pristup", dodao je Zelenskij.
Zelenskij u videoporuci na svom Facebook profilu pozvao ruske majke da ne šalju svoju djecu u rat, a nudeći Putinu mirovne pregovore u Izraelu, poslao mu je i oštru poruku.
Više pročitajte OVDJE.
Britanci: Rusi će biti prisiljeni koristiti druge izvore vojnih snaga
18.49 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je redovito izvješće o situaciji u Ukrajini.
Napominju da je ruski predsjednik pozdravio regrutiranje "16.000 uglavnom bliskoistočnih dragovoljaca" za podršku invaziji na Ukrajinu. Dodaje se: "Kako gubici rastu, Rusija će biti prisiljena koristiti alternativne izvore kako bi ojačala svoje preopterećene regularne snage".
Rusi pucali na konvoj kod Kijeva: Ubijeno 7 civila
18.48 - Ukrajinska obavještajna služba priopćila je da je sedam civila ubijeno nakon što su ruski vojnici pucali na konvoj za evakuaciju u regiji Kijeva, javlja Sky News.
Ukrajinska Državna služba za informiranje i zaštitu podataka tvrdi da se incident dogodio tijekom evakuacije iz sela Peremoha u selo Gostroluča koje se nalazi na dogovorenom evakuacijskom koridoru. Rusi su zapucali na kolonu civila, sastavljenu uglavnom od žena i djece. Ubili su sedam osoba, od čega jedno dijete. Ostali su civili bili prisiljeni vratiti se u selo, koje je potom u potpunosti odsječeno.
UN potvrdio da su Rusi bacali kasetne bombe na Ukrajinu
18.08 - UN je potvrdio da je ruska vojska koristila kasetne bombe pri napadima na ukrajinske gradove. Korištenje kasetnog naoružanja u naseljima protivi se međunarodnom ratnom pravu, izvijestio je ukrajinski Centar za strateške komunikacije i informacijsku sigurnost.
Poljska: Izbjeglicama omogućeno da rade i žive u zemlji 18 mjeseci
18.04 - Poljski je parlament odobrio hitni zakon koji ukrajinskim izbjeglicama dopušta pravo da žive i rade u zemlji 18 mjeseci. Izbjeglice će dobiti broj socijalnog osiguranja, pravo na pristup besplatnoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kao i socijalnim beneficijama, javlja BBC.
Prijedlog zakona ide na potpis predsjedniku Andrzeju Dudi, nakon čega formalno stupa na snagu. Procjenjuje se kako je iz Ukrajine u Poljsku stiglo milijun i pol izbjeglica, od čega je pola milijunanastavilo svoj put prema drugim zemljama.
Mariupolj: Konvoj s humanitarnom pomoći je na putu
18.00 - Zamjenik gradonačelnika Mariupolja Serhij Orlov izjavio je za BBC da je konvoj s pomoći i autobusima za evakuaciju na putu prema gradu. Dodao je da je ovo sedmi pokušaj evakuacije stanovništva.
"Konvoji nisu propušteni - bombardirani su, cesta je minirana, granatirani su po gradu. Da vidimo hoće li ovaj doći ovdje ili ne", poručio je Orlov.
Ukrajinska vlada je ranije u subotu pripćila da je granatirana i džamija u Mariupolju, ali turska televizija doznaje da je džamija okružena, ali ne i bombardirana. Orlov tvrdi da ne zna što je sa džamijom, iako zna da se nalazi na bojišnici.
Gospodin Orlov je rekao da je u Mariupolju ubijeno oko 2000 ljudi.
UN: Zabilježena 1581 civilna žrtva rata u Ukrajini
17.55 - Ujedinjeni narodi zabilježili su 1581 civilnu žrtvu, 579 ubijenih i 1002 ozlijeđenih, od početka rata u Ukrajini. Dodaju kako je poginulo 42 djece, a 54 ih je ranjeno. Najveći broj žrtava zabilježen je u područjima koja su još uvijek pod kontrolom ukrajinske vlade, prenosi CNN.
Znak ruske slabosti? Ukrajinci su već ubili tri ruska generala...
17.38 - Treći ruski general ubijen je u Ukrajini, otkrili su u petak zapadni dužnosnici. Ukrajinske oružane snage prioćile su kako je ruski general Andrej Kolesnikov, zapovjednik Istočne vojne oblasti posljednji poginuli visokopozicionirani ruski časnik otkako su ruske trupe napale Ukrajinu.
Ove vijesti dolaze nakon ubojstava generala Vitalija Gerasimova i generala Andreja Suhovetskog. Sve su to snažni udarci ruskoj vojsci koja je, prema svemu sudeći, ostala iznenađena razinom ukrajinskog otpora i obrambenog taktikom Zelenskog.
Više pročitajte OVDJE.
Rjabkov: 'Konvoji s oružjem za Ukrajinu su legitimne mete'
17.35 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je Sjedinjene Države na potencijalne posljedice prijevoza oružja Ukrajini, rekavši da bi konvoji sa stranim oružjem mogli biti "legitimni ciljevi".
"Upozorili smo Sjedinjene Države da jačanje Ukrajine oružjem iz niza zemalja koje su oni organizirali nije samo opasan potez, već su to akcije koje pretvaraju njihove konvoje u legitimne mete", dodao je Rjabkov, prenosi CNN.
Biden dodijelio još 200 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini
17.17 - Američki predsjednik Joe Biden delegirao je državnog tajnika Antonyja Blinkena da usmjeri povlačenje 200 milijuna dolara u obrambenoj opremi i uslugama, uključujući vojno obrazovanje i obuku, koje će biti preusmjereno u Ukrajinu, javlja CNN.
Glasnogovornik State Departmenta poručio je da je SAD spremna poduzeti i diplomatske korake ako ih Ukrajina zatraži, piše Guardian.
"Ako postoje diplomatski koraci koje možemo poduzeti, a za koje ukrajinska vlada vjeruje da bi bili od pomoći, spremni smo ih poduzeti. Radimo na tome da Ukrajince stavimo u najčvršću moguću pregovaračku poziciju, uključujući povećanje pritiska na Rusiju nametanjem velikih troškova i pružanjem sigurnosne pomoći kako bi se Ukrajinci obranili", poručio je.
Ukrajinska služba sigurnosti: Rusi dobili naredbu da pucaju na civile u Harkivu
17.15 - Ukrajinska služba sigurnosti je presrela razgovor između zapovjednika ruske vojske. U razgovoru se spominje kako su dobili naredbu da pucaju na civile u Harkivu te da dodatne snage koje su poslane kako bi okružile grad, ne daju rezultate. Snimka nije potvrđena od neovisnih zapadnih stručnjaka.
Njemačka će primiti dio ukrajinskih izbjeglica iz Moldavije
17.09 - Gotovo 123.000 izbjeglica stiglo je u Njemačku iz Ukrajine od početka ruske invazije, a izostanak graničnih provjera na granici s Poljskom, odakle dolazi većina ukrajinskih izbjeglica, mogao bi značiti da je broj znatno veći, poručila je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
CNN piše da Njemačka s partnerskim zemljama radi na zračnom prijevozu izbjeglica u udaljenije zemlje, kako bi rasteretila države u kojima je priljev izbjeglica najveći. Obećali su primiti i 2500 izbjeglica koji su stigli u Moldaviju. Prema procjenama UN-a dosad je iz Ukrajine izbjeglo oko 2,5 milijuna ljudi, piše CNN.
Porošenko: 'Putin je ratni zločinac i luđak! Ne vjerujte mu!'
17.05 - Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko nazvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i rekao da ukrajinske snage neće odustati, u trenutku kad su ruske trupe na četrdesetak kilometara od Kijeva jer se sada procjenjuje da su ruske trupe oko 25 milja udaljene od Kijeva.
"Molim vas, ne vjerujte Putinu, ne vjerujte Rusiji. Putin je ratni zločinac… Luđak", rekao je Porošenko za CNN dok je bio stacioniran s ukrajinskim snagama u glavnom gradu.
"Imamo sve manje streljiva, ali ne odustajemo. Ne opraštamo Putinu ovakve stvari i apsolutno sam uvjeren da ćemo se boriti u svakoj kući, svakoj ulici i svakom kvartu u Kijevu, u Harkivu… u svim gradovima bi bio pakao za ruske vojnike i na kraju dana bio bi pakao za Putina", rekao je Porošenko.
Dodao je da Ukrajini treba više vojnih zaliha sa Zapada. "Spremni smo za borbu, ali ne trebaju nam vaši vojnici. Trebamo borbene avione, protutenkovske i protuzračne rakete, hranu, streljivo...", rekao je Porošenko i dodao da su tvrdnje Kremlja o biološkom oružju u Ukrajini "propaganda".
Rosatom: Radimo s UN-om, Ukrajinci i dalje kontroliraju NE Zaporižja
17.00 - Ruski nuklearni regulator, Rosatom, kaže da se aktivnosti na osiguravanju sigurnog rada nuklearne elektrane u Černobilu provode u koordinaciji s UN-ovim nuklearnim nadzorom, Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, javlja BBC.
Iz tvrtke kažu da je tim ruskih stručnjaka na licu mjesta kako bi obnovili napajanje elektrane. Dužnosnici Rosatoma također su rekli da ukrajinsko osoblje ostaje pod kontrolom elektrana u Černobilu i Zaporižji.
Njihovo je priopćenje stiglo nakon tvrdnji Petra Kotina, čelnika ukrajinske državne nuklearne tvrtke Energoatom u petak da su ruski inženjeri stigli kako pri preuzeli kontrolu nad NE Zaporižja
Najnovija karta ruskih napada
16.58 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnoviju kartu ruskih napada. Vidljiv je pojačan broj raketnih napada u prostorima u kojima nije prisutna ruska vojska.
Grad Volnovaha je potpuno uništen
16.54 - Grad Volnovaha na istoku Ukrajine potpuno je uništen nakon ruske invazije, izjavio je danas guverner Donjecka Pavlo Kiriljenko, prenosi Reuters. Borbe se nastavljaju kako bi se spriječilo rusko okruženje, rekao je.
Novinar Kyiv Independenta Ilja Ponomarenko je na Twitteru poručio kako je njegov rodni grad prestao postojati kao ljudska naseobina. "Ruska vojska je u potpunosti uništila brzorastući grad u kojemu se 100 posto govorio ruski", napisao je.
Francuzi: 'Putin nije pokazao spremnost da okonča rat'
16.47 - Nakon 75-minutnog razgovora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, oglasili su se iz Elizejske palače. Neimenovani francuski dužnosnik je za Sky News poručio da Putin "nije pokazao spremnost da okonča rat".
Čelnici Francuske i Njemačke pozvali su na prekid vatre kao uvjet prije strukturiranih pregovora. Također su rekli gospodinu Putinu da se uništavanje ruskih snaga mora zaustaviti, rekao je dužnosnik. Macron je pozvao predsjednika Putina i da prekine opsadu grada Mariupolja na jugu Ukrajine, gdje ljudi danima žive bez vode i struje, javlja BBC.
Jahta Romana Abramoviča uplovila u Crnu Goru
16.39 - Jahta Solaris ruskog oligarha Romana Abramoviča, vlasnika nogometnog kluba Chelsea, uplovila je u subotu u crnogorsku luku Tivat i usidrila se nedaleko od luksuzne marine Porto Montenegro, javili su mediji u Podgorici. Abramovič je u grupi ruskih oligarha protiv kojih je Velika Britanija uvela sankcije kao dio odgovora na rusku invaziju na Ukrajinu. Njegova luksuzna jahta, duga 140 metara, doplovila je iz Barcelone, odakle je isplovila 8. ožujka.
Vjeruje se da se u crnogorskoj marini Porto Montenegro nalazi nekoliko jahti ruskih oligarha. Crna Gora pridruzila se sankcijma koje je EU uveo Rusiji.
Nedavno je u toj marini kratko boravila jahta ruskog milijardera Vagita Alekperova, The Galactica Super Nova, koja je nakon tankanja goriva brzo napustila crnogorske vode.
Podgorički mediji su takođe objavili da je u petak Porto Montenegro napustio brod Sputnjik ruskog oligarha Olega Deripaske koji je također pod sankcijama Velike Britanije. Sputnjik je prateći brod luksuzne Deripaskine jahte Clio i bio je usidren od prije u Porto Montenegru.
Oleg Deripaska aluminijski je magnat, a njegova EN plus grupa je posjedovala tvornicu aluminija u Podgorici. Nakon prekida suradnje crnogorskoj vladi ostavila je dug od preko 100 milijuna eura za kredite za koje je jamčila crnogorska država.
Ukrajinska doministrica: 'Srbija zarađuje na ukrajinskoj krvi'
16.33 - Emine Džepar, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe na Twitteru je poručila da Srbija zarađuje na krvi Ukrajinaca. Naime, Air Serbia je jedina zrakoplovna kompanija iz Europe koja je povećala broj svojih letova prema Moskvi u trenutku kad su gotovo sve eruopske zemlje zatvorile svoje zračne prostore za ruske zrakoplove.
"Air Serbia je udvostručila broj direktnih letova u Moskvu dok ih je EU zabranila. Srbija je jedina u Europi s otvorenim nebom za Ruse. Zarađuju novac na ukrajinskoj krvi, i to zemlja koja želi biti kandidat za ulazak u EU", napisala je Džepar.
Zelenskij: Ubijeno 1300 ukrajinskih vojnika, predalo se 500-600 Rusa
16.30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je danas kako je od početka rata ubijeno oko 1300 ukrajinskih vojnika. Dodao je kako se između 500 i 600 ruskih vojnika predalo u petak, javlja Guardian.
Ustvrdio kako su pregovarački timovi obje zemlje počeli razgovarati o konkretnim temama umjesto da razmjenjuju ultimatume.
Rusi zahtijevaju preuzimanje kontrole nad NE Zaporižja
16.25 - Ruski dužnosnici stigli su u najveću ukrajinsku nuklearnu elektranu, zahtijevajući preuzimanje kontrole nad postrojenjem, navodi se u priopćenju Energoatoma, ukrajinske državne tvrtke za nuklearnu energiju. Nuklearna elektrana Zaporižja okupirana je od strane ruskih snaga već više od tjedan dana, a Energoatom je ranije tvrdio da su njegovi zaposlenici bili prisiljeni raditi "na nišanu oružja".
Energoatom je rekao da je 11 ljudi iz Rosatoma, ruske državne tvrtke za atomsku energiju, stiglo u elektranu u petak i da je predstavnik grupe rekao da elektrana sada pripada Rosatomu. Prema riječima predstavnika ove skupine, poslani su na procjenu nuklearne i radijacijske sigurnosti nakon granatiranja i zauzimanja postaje, kao i na pružanje pomoći u popravcima, navodi se u priopćenju, prenosi CNN.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je u subotu da su dva od četiri visokonaponska dalekovoda elektrane oštećena, ali da se količina energije koja je potrebna za siguran rad elektrane može osigurati s jednom dostupnom linijom.
I Zelenskij razgovarao s Macronom i Scholzom
16.14 - I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danas je razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
"Razgovarali smo o suprotstavljanju agresoru, zločinima Ruske Federacije nad civilima. Molim svoje partnere da pomognu u oslobađanju zarobljenog gradonačelnika Melitopolja. Razgovaralo se i o izgledima za mirovne pregovore. Moramo zajedno zaustaviti agresora", napisao je Zelenskij na Twitteru.
Donjeck tvrdi: Stižu nam dobrovoljci s Bliskog istoka
15.56 Snaga tzv. Narodne Republike Donjeck uskoro bi se mogli pridružiti dobrovoljci, uključujući i one s Bliskog istoka, kazao je lider Donjecka Denis Pushilin. "Imamo puno zahtjeva iz drugih država. To je točno ono o čemu je predsjednik (Rusije, Vladimir Putin) govrio, o dobrovoljcima s Bliskog istoka, kazao je Pushilin. "Tisuće i tisuće dobrovaljaca su spremni doći.
Kineska pomoć stigla u Ukrajinu
15.55 Prvi dio kineske hitne humanitarne pomoći za Ukrajinu je stigao u petak, objavila je kineske ambasada u Ukrajini. Sadržala je nužne stvari za građane Ukrajine, kazali su te dodali da će poslati još pomoći.
Rusi napali i u zapadnoj Ukrajini
15.30 Po informacijama koje stižu s ukrajinske strane, ruske zračne snage napale su ciljeve u zapadnoj Ukrajini raketama zrak-zemlja. Najmanje šest dalekometnih bombardera Tupoljev Tu-95 upotrijebilo je rakete zrak-zemlja protiv ciljeva u Lucku i Ivano-Frankivsku, objavila je Ukrajina. U Lucku je, kako u subotu izvješćuju mediji, pogođena tvornica u kojoj se popravljaju motori borbenih zrakoplova, a napadnut je i središnji ukrajinski grad Dnipro.
Ukrajinske zračne snage objavile su da su izvele oko 10 misija s borbenim zrakoplovima MiG-29 i Su-27, uključujući i napad na neprijateljske zrakoplove. Nijednu informaciju zasad nije moguće provjeriti iz neovisnih izvora. Ukrajinske vlasti tvrde da su, u ruskome napadu na vojni aerodrom u Vasilkivu, južno od Kijeva, tijekom noći pogođeni skladište streljiva i skladište goriva. Zračna luka u potpunosti je uništena. Prema ukrajinskim vlastima, sjeverni grad Černihiv, koji Rusi danima napadaju, uglavnom je bez struje, vode, grijanja i plina.
Macron pozvao na hitni prekid vatre
15.00 Francuski predsjednik Macron pozvao je na hitni prekid vatre u Ukrajini u razgovoru s Putinom. Razgovor Macrona, Putina i Scholza trajao je 75 minuta, prema glasnogovorniku njemačke Vlade. Za vrijeme razgovora, Putin ih je upoznao s detaljima pregovora između Rusije i Ukrajine, poručili su iz Kremlja.
Iz Kremlja pak kažu kako je Putin zamolio Macrona i Scholza da "utječu na vlasti u Kijevu" kako bi se, "zaustavile zločinačke akcije nacionalističkih bataljuna u Ukrajini".
Zelenskij: Pregovori moraju početi s prekidom vatre
14.59 Ukrajinski predsjednik Zelenskij kazao je kako pregovori s Rusijom moraju krenuti s prestankom vatre. Optužio je Zapad za nedovoljnu uključenost u mirovne pregovore. Kazao je kako su ruski i ukrajinski pregovarački tim počeli razgovarati o konkretnim temama. Rekao je kako ne vidi hrabrost NATO-a u Ukrajini i ne vidi opći konsenzus da bi se njegova zemlja pridružila NATO savezu. Kazao je i kako je u prvih 17 dana ruske invazije poginulo 1300 ukrajinskih vojnika.
Herson sprema referendum?
14:55 Lokalne vlasti u Hersonu, gradu koji su zauzele ruske trupe, tvrde da ruski okupatori planiraju ondje organizirati "pseudoreferendum". Na taj način bi tamo nastala republika po uzoru na one Donjeck i Lugansk.
Evakuacija civila iz gradova na prvoj crti
14.00 Evakuacija civila krenula je u gradovima u predgrađu Kijeva, koji su na prvoj crti ruskog napada u kijevskoj oblasti, kazao je guvrener kijevske regije Oleksij Kuleba. Evakuacije će se nastaviti i sutra.
Macron i Scholz na telefonu s Putinom
13.21 Francuski predsjendik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz počeli su telefonski poziv s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko rata u Ukrajini, objavili su iz Elizejske palače. Macron je u petak najavio da će se on i Scholz uskoro čuti s Putinom.
Zelenskij: Rusija trpi najveće gubitke u posljednjim desetljećima
13.15 Ruska vojska pretrpila je najveće gubitke u posljednjim desetljećima, rekao je Zelenskij u najnovijem obraćanju naciji. Zelenski tvrdi kako je 31 bataljun taktičkih grupa ruske vojske nesposoban za borbu i kako Rusija trpi velike gubitke. Zatražio je hitno puštanje Ivana Fedorova, gradonačelnika Melitopola kojeg su Rusi uhitili pod optužbama za terorizam. Ukrajinska strana kaže kako je to kršenje međunarodnog prava i pozvao je sve svjetske lidere koje imaju kontakt s Moskvom da pokušaju riješiti tu situaciju.
"Ruske snage trpe velike gubitke. Čak bismo mogli govoriti o najvećim gubicima za ruske trupe u desecima godina", kazao je Zelenskij.
Ukrajinku bombardirao vlastiti sin
13.14 Jedna je Ukrajinka otkrila kako je njezin sin ruski borbeni pilot i kako je bombardirao njenu zemlju prije nego što je oboren. Uplakana Elena Golovenskaja govorila je o svom traumatičnom otkriću nakon što je bojnik Aleksej Golovenski, njen sin, napadao Ukrajinu, a video je objavila ukrajinska vojska. Kazala je kako je njen sin oboren 5. ožujka.
Snimke koje je objavila Ukrajina pokazuju pilota s rukama u zraku, u trenucima kada je zarobljen. U videoporuci Golovenskaja slomljenog srca govori o "tuzi i sramu" zbog postupaka svoga sina, prenosi Sun. Također se ispričava ukrajinskom narodu zbog svog sina i toga što "nije uspjela odgodijiti normalnu, dostojanstvenu osobu".
Opširnije pročitajte OVDJE.
Šef ruske svemirske agencije: Zbog sankcija će možda pasti Međunarodna postaja
13.00 Zapadne sankcije Rusiji mogle bi uzrokovati pad Međunarodne svemirske postaje, upozorio je u subotu čelnik ruske svemirske agencije Roscosmos, pozivajući na ukidanje kaznenih mjera.
Prema riječima Dmitrija Rogozina, sankcije, od kojih su neke prethodile invaziji Moskve na Ukrajinu, mogle bi poremetiti rad ruskih svemirskih letjelica koje opslužuju ISS. Kao rezultat toga, ruski segment postaje koji pomaže u ispravljanju njezine orbite mogao bi biti pogođen, uzrokujući da struktura od 500 tona "padne u more ili na kopno", napisao je šef Roscosmosa na Telegramu.
Više pročitajte OVDJE.
Rusi pripremaju svoje sankcije Zapadu, tvrde da su spremni za dijalog
12.38 Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergej Ribakov kazao je kako u odnosima Rusije i SAD-a ne postoji povjerenje. "O kakvom povjerenju govorimo kada vidimo da naši odnosi idu iz loših u gore", kazao je Riabkov.
No, rekao je i kako je Rusija spremna ponovno pregovarati s SAD-om o sigurnosnim pitanjima i Strateškom sporazumu o ograničenju oružja (START). "Ako su Amerikanci spremni za to, naravno da ćemo mi biti spremni nastaviti dijalog i odlučni smo da tako napravimo, kao i da radimo na START-u, gdje je došlo do određene pauze", kazao je Riabkov na Kanalu jedan. "Sve ovisi o Washingtonu".
Kazao je i kako je Rusija pripremila sankcije za Zapad i SAD koje će objaviti uskoro.
Rusija upozorava da sada vojne pošiljke Ukrajini gleda kao "legitimne vojne mete". Ovo je izjavio Sergej Riabkov, a takav razvoj događaja povećava mogućnost od dodatne ekskalacije. "Upozorili smo Amerikance da krcanje Ukrajine oružjem iz niza drugih država, što sve orkestrira Washington nije samo opasan potez, nego potez koji te konvoje čini legitimnim metama", kazao je.
Talijani ruskom milijarderu zaplijenili jahtu od 530 milijuna eura
11.45 Talijanska policija zaplijenila je superjahtu ruskom milijarderu Andreju Igoreviču Meljničenku, priopćio je premijerov ured u subotu, nekoliko dana nakon što je Meljničenko uvršten na popis sankcija EU-a nametnutih zbog ruske invazije na Ukrajinu. Superjahta duga 143 metra, vrijedna 530 milijuna eura, zaplijenjena je u Trstu, priopćila je vlada. Dizajnirao ju je Phillipe Starck i izgradio Nobiskrug u Njemačkoj, a riječ je o najvećoj jedrilici na svijetu, rekla je vlada.
Meljničenko je vlasnik velikog proizvođača gnojiva EuroChem Group i tvrtke za ugljen SUEK. Prošli tjedan talijanska je policija zaplijenila vile i jahte vrijedne 143 milijuna eura od pet visokoprofiliranih Rusa, koji su na popisu sankcija. Policijske zapljene dio su koordinirane akcije zapadnih država da kazne bogate Ruse povezane s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Snažni sukobi kod Kijeva
11. 35 Sjeverozapadno od Kijeva u subotu se vode snažne borbe a drugi ukrajinski gradovi su opkoljeni i pod jakim granatiranjem, dok ukrajinski dužnosnici tvrde da su pokušaji evakuacije civila ugroženi prijetnjom ruskih zračnih napada. Zamjenica premijera Irina Vereščuk rekla je da vlada planira koristiti dogovorene humanitarne koridore iz opkoljenog južnog lučkog grada Mariupolja, kao i gradova i sela u regijama Kijeva, Sumija i u nekim drugim područjima. No, guverner regije Kijev rekao je da se borbe i prijetnje ruskim zračnim napadima nastavljaju tijekom pokušaja evakuacije, a guverner Donecke regije rekao je da stalno granatiranje otežava dovođenje pomoći u Mariupolj.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika rekao je ranije da je 79 autobusa za evakuaciju i dva kamiona s humanitarnom pomoći krenulo u subotu za Sumi. Autobusi i kamioni također su krenuli iz Zaporižije prema Mariupolju, dodao je. Najmanje 1.582 civila u Mariupolju je ubijeno kao posljedica ruskog granatiranja i 12-dnevne blokade, objavilo je gradsko vijeće u internetskom priopćenju u petak. Nije bilo moguće provjeriti podatke o žrtvama. Sirene za zračne napade oglasile su se u subotu ujutro u većini ukrajinskih gradova pozivajući ljude da potraže skloništa, javljaju lokalni mediji.
Ruski raketni napadi uništili su ukrajinsku zračnu bazu i pogodili skladište streljiva u blizini grada Vasilkiva u regiji Kijev u subotu ujutro, izjavila je gradonačelnica Vasilkiva Natalia Balasinovič, a prenosi Interfax Ukrajina. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je granatirana i džamija u Mariupolju u kojoj se sklonilo više od 80 ljudi, ne navodeći je li netko ubijen ili ranjen. Moskva je zanijekala da je ciljala civile.
Ukrajina je priopćila kako očekuje novi val napada na regije oko glavnog grada Kijeva, drugog grada u zemlji Harkiva i Donbasa na istoku, gdje su separatisti koje podržava Rusija proširili svoju kontrolu. Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u petak da bi ruske snage mogle za nekoliko dana pokrenuti veliki napad na glavni grad Kijev.
U subotu je navelo da su borbe sjeverozapadno od glavnog grada nastavljene, s najvećim dijelom ruskih kopnenih snaga 25 km od središta glavnog grada. Gradovi Harkiv, Černihiv, Sumi i Mariupolj ostali su okruženi i nalaze se pod teškim ruskim granatiranjem, navodi se. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju 24. veljače u operaciji koja je gotovo univerzalno osuđena diljem svijeta i koja je izazvala oštre sankcije Zapada Rusiji. Bombardiranje je zarobilo tisuće ljudi u opkoljenim gradovima i poslalo 2,5 milijuna Ukrajinaca u bijeg u susjedne zemlje.
BBC: Rusija kreće u novu fazu sukoba. Hoće li Putin uništiti Kijev?
11.31 Putin je očito nestrpljiv, nema sumnje kako Rusija kreće u novu fazu sukoba analizira BBC-ev specijalist za sigurnost Frank Gardner. Skupili su svoje topništvo, raketne bacače, dronove i projektile blizu ukrajinskih gradova, uključujući Kijev.
Možda najbolji pokazatelj kako će Rusi voditi konačne bitke za gradove jest način na koji su se borili u Groznom u Čečeniji, u Alepu u Siriji - ulične borbe i desetkovanje grada u procesu. Hoće li Putin to učiniti i u Kijevu? Teško je reći, piše Gardner. Kijev je bio glavni grad carstva Kijevske Rusije, mnogo prije nego što je Moskva uopće postojala i ako Rusi unište Kijev to neće biti dobro prihvaćeno. "No, mislim da Putin neće prezati ni pred čim da podredi Ukrajinu svojoj volji. Radije bi pored sebe imao tinjajuću propast Ukrajine nego da se zemlja pridruži Zapadu i Europi ulaskom u EU i NATO", zaključuje.
Rusi prijete zbog NATO snaga na Baltiku
10.45 Dovođenje infrastrukture i snaga NATO-a u baltičke zemlje je provokacija i povećava konfrontaciju u regiji, kazao je glavni ravnatelj Europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova Sergej Beljajev. "Izgradnja infrastrukture i dovođenje NATO snaga izravno uz naše granice, planovi njihovog stalnog razmiještanja su namjerna provokacija i znatno povećavaju stupanj sukoba na Baltiku", kazao je Beljajev za Interfax.
Gazprom nastavlja s normalnom isporukom nafte
10.44 Ukrajinski tranzitni plinsk koridor u subotu radi maksimalnim kapacitetima. Europski kupci traže više plina od Gazproma, a kompanija dostavlja svoj plin kroz Ukrajinu kao i inače, priopćili su iz Gazproma.
Ruska vojska nastavlja sa napadima na 'širokom frontu'
10. 33 Ruska vojska nastavlja s napadima na "širokom frontu" u Ukrajini, uključujući napade kod Kijeva i na istoku zemlje gdje su njezine snage napredovale, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane u Moskvi. U blizini glavnog grada Kijeva, zračna baza u Vasilkivu i ukrajinsko vojno-obavještajno izviđačko središte u Brovaryma uništeni su, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov.
Prema Rusiji, njezine vlastite trupe i snage separatista iz Luhanska i Donecka ponovno su zauzele brojna naselja u istočnoj Ukrajini. Postrojbe donecke "narodne milicije" napredovale su daljnjih devet kilometara, ruske oružane snage ukupno 21 kilometar, a skupine "Narodne republike Luhansk" šest kilometara. Nijedna od ovih brojki se ne može neovisno potvrditi. Na početku rata 24. veljače separatisti su imali oko 30 posto regija Luhansk i Doneck pod svojom kontrolom. Sada je, prema ukrajinskim podacima, 70 posto regije Luhansk pod kontrolom separatista.
Američki institut: Putin provodi čistku špijuna
10.22 Američki Institut za proučavanje rata na svojem ne Twitteru objavio kartu koja prikazuje kako Rusija napreduje prema Ukrajini. Prema njihovim navodima, ruske operacije oko Kijeva "uglavnom su u zastoju u posljednja 24 sata" kako bi se "dopunile i opremile jedinice na prvoj liniji fronta". Također, objavili su da ruski predsjednik Putin "navodno provodi unutarnju čistku obavještajnog osoblja" u pokušaju da "bude spreman izdržati borbene operacije puno dulje nego što je Kremlj prvobitno planirao".
Opširnije pročitajte OVDJE.
Prosvjed u Melitopolu protiv uhićenja gradonačelnika
10.15. U ukrajinskom gradu Melitopolju nekoliko stotina ili nekoliko tisuća ljudi, ovisno o procjenama, prosvjedovalo je ispred gradske vjećnice nakon što su Rusi uhitili gradonačelnika Ivana Fedorova. "Sloboda gradonačelniku" i "Fedorov", vikali su prosvjednici.
Zelenskij je kazao da je uhićenje Fedorova "zločin protiv demokracije".
Najbogatiji ruski biznismen upozorava Kremlj
9.50 Najbogatiji ruski biznismen upozorio je Kremlj da ne bi trebali zaplijeniti imovinu kompanija koje su otišla iz Rusije zbog rata u Ukrajini kazavši kako bi takav potez zemlju vratio više od sto godina unazad, javlja CNN. Vladimir Potanin, predsjednik metalurškog diva NILSY i njegov najveći dioničar kazao je kako Rusija riskira povrata u dane iz revolucije 1917. kada je zatvorila vrata zapadnim kompanijama i invetitorima.
"Prvo, to bi nas vratilo sto godina u nazad, u 1917. i posljedice takvog koraka - globalnog nepovjerenja u Rusiju - osjećali bi mnogo desetljeća", poručio je preko Telegrama. "Drugo, odluka mnogih kompanija da suspendiraju svoje djelovanje u Rusiji je nešto što bi nazvao emocionalnom kao rezultat pritiska javnog mijenja u njihovim zemlja. Zato mislim da će se vjerojatno vratiti. Osobno, zadržao bih takvu opciju za njih.
'Bitka za Kijev bit će kao bitka za Staljingrad'
9.11 Bitka za Kijev bit će nova bitka za Staljingrad, kaže ukrajinski zastupnik u parlamentu Sviatoslav Jurah, bivši savjetnik Zelenskoj. "To je ogroman grad s milijunima ljudi. Pokušaju li ga Rusi osvojiti, bit će to velika bitka, bit će to njihov Staljingrad", kazao je Jurah za BBC, referirajući se na najkrvaviju bitku u Drugom svjetskom ratu u kojoj je poginulo 1,1 milijun pripadnika Crvene armije i 800.000 nacističkih boraca.
Uništavanje ruske kontrole točke
8.56 Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je jutros uništavanje "neprijateljske kontrolne točke", na putu za Kijev. "Naše zračne snage rade", dodali su.
Više pročitajte OVDJE.
Zelenskij: 'Rat je na strateškoj prekretnici'
8.40 Sirene za zračne napade oglasile su se u subotu ujutro u većini ukrajinskih gradova pozivajući ljude da idu u skloništa, izvijestili su lokalni mediji, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je rat dosegao "stratešku prekretnicu". Ruski napad traje treći tjedan, a Zelenskij je rekao da je Ukrajina "već dosegla stratešku prekretnicu". "Nemoguće je reći koliko dana još imamo (pred sobom) da oslobodimo ukrajinsku zemlju. Ali možemo reći da ćemo to učiniti", rekao je. "Već se krećemo prema našem cilju, našoj pobjedi."
Opširnije pročitajte OVDJE.
Ruska vojna kolona se razdvojila kod Kijeva
8.21 Objavljeni su najnoviji podaci britanskih obavještajaca o stanju na terenu. Istaknute su tri stvari:
- Nastavljaju se borbe na sjevero-zapadu Kijeva, ruske trupe nalaze se oko 25 kilomenatara od centra.
- Dijelovi ruskog konvoja sjeverno od Kijeva su se razdvojili. Vjerojatno je kako će podržati ruski pokušaj okruživanja Kijeva, a to bi mogao biti i pokušaj da se ograniči ranjivost od ukrajinskih kontra napada, što je dosad nanosilo značajnu štetu ruskoj vojsci.
- Gradovi Harkiv, Černihiv, Sumi i Mariupolj ostaju okruženi i pod teškim ruskim bombardiranjem.
Pet mrtvih u Harkivu, među njima dvoje djece
8.00 Spasioci su u Harkivu pronašli tijela pet osoba, uključujući dvoje djece, koja su ubijena kada su ruske bombe pogodile stambenu zgradu u selu Slobozhanske izvan grada, objavile su ukrajinske službe. U glavnom gradu Kijevu izbio požar u skladištu smrznute hrane nakon granatiranja rano ujutru.
Eksplozije u Dnjipru, Nikolajevu, Kropvinickom
7.23 U subotu ujutro eksplozije odzvanjaju u gradovima Nikolajev, Dnjipro i Kropivnicki, javlja BBC. U Dnjipru se aktivirala protuzračna obrana, vlasti tvrde da je ruski napad uspješno odbijen. Sirene se čuju i u glavnoim gradu Kijevu, Lavovu, Odesi, regiji Sumi, javljaju ukrajinski mediji.
Američki mediji pišu da se borbe nastavljaju na periferiji Kijeva, a gradske vlasti navode da je najopasnije u sjevernim predgrađima Buča, Irpin i Hostomel. Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko kazao je za CNN da resursa uključujući hranu i medicinske potrepština imaju dovoljno za jedan do dva tjedna u slučaju da ostane u potpunosti odsječen, no s juga se zasad i dalje može ući u prijestolnicu.
Zelenskij se obratio ruskim majkama
7.20 "Želim ovo još jednom reći ruskim majkama, posebno majkama ročnika. Ne šaljite svoju djecu u rat u stranu zemlju", kazao je ukrajinski predsjednik Zelenskij u obračanju. "rovjerite gdje su vam sinovi i ako imate ikakve sumnje da su poslani u rat, djelujte".
NATO šalje 30.000 vojnika na vježbu u Norvešku
7.00 NATO je objavio da će u ponedjeljak, 14. ožujka, poslati vojnike u Norvešku. Očekuje se da će oko 30.000 vojnika, 200 zrakoplova i 50 plovila iz 27 zemalja sudjelovati u vježbi Cold Response 2022, najvećoj vježbi koja uključuje trupe NATO-a ove godine, piše BBC. Vježba će se održati nekoliko stotina kilometara od ruske granice. Norveški ministar obrane Odd Roger Enoksen rekao je: "Ova vježba je iznimno važna za sigurnost Norveške i cijele Europe". Očekuje se da će vježba završiti 1. travnja. U petak su i pripadnici 87. divizijske bojne za podršku održavanju američke vojske krenuli prema Europi. Pridružit će se grupi od 3800 vojnika koji su već raspoređeni kao potpora NATO-u u istočnoj Europi.
Specijalni tim Pentagona za oružje
4.01 Pentagon oživljava specijalni tim kako bi odgovorio na pojačanu potražnju za novim oružjem i zahtjevima za transfer postojećeg oružja svojih saveznika, jer u tim zemljama, uključujući i Ukrajinu, vlada jagma za oružjem nakon ruske invazije, kazala su ekskluzivno za Reuters tri izvora koja su upoznata sa situacijom. Pentagonov ured za nabavu i održavanje, kupac oružja za Ministarstvo obrane SAD-a, bilježi povećanu potražnju europskih saveznika, koji pokušavaju isporučiti oružje Ukrajini kroz transfer putem trećih strana ili kupiti oružje za jačanje vlastite obrane, rekli su ti izvori.
Tim za brzi odgovor proteklih je dana ponovno pokrenut kako bi koordinirao prodaje i transfer naoružanja te srezao birokraciju oko toga. Pentagon je već koristio tim za brzu reakciju tijekom Trumpove administracije. "Kao dio tekućih napora Ministarstva obrane na stvaranju otpornosti lanca opskrbe, Ministarstvo procjenjuje kapacitet industrijske baze za proizvodnju kritičnih proizvoda za našu nacionalnu sigurnost i sigurnost naših saveznika i partnera. Ti napori su usmjereni na identificiranje ključnih ograničenja u lancu opskrbe i mjere za poboljšanje kapaciteta", rekao je jedan dužnosnik u ministarstvu obrane.
Ta operacija provodi se u suradnji s Agencijom za obrambeno-sigurnosnu suradnju SAD-a, koja za američko ministarstvo obrane nadzire prodaju i prijenos oružja u druge zemlje. Reuters je dobio na uvid e-mail iz kojeg je razvidno da je ta agencija nedavno zatražila od obrambene industrije uređaje koji se mogu koristiti za onesposobljavanje ili obaranje dronova koji su bili na zalihama ili bi mogli biti spremni za isporuku u roku od 120 dana. "U svjetlu aktualne krize u Europi, američka vlada nastavlja s naporima u pronalaženju učinkovitih rješenja koja bi pomogla Ukrajini u trenutnoj situaciji. Jedno od područja našeg fokusa je C-sUAS", stoji u poruci.
Tehnologija C-sUAS koristi se za rušenje dronova. Uređaja za rušenje dronova ima u različitim veličinama, cijenama i oblicima, poput prijenosnog radara nalik puški Dronkiller, kojeg proizvodi IXI Electronic Warfare ili Dronebuster, kojeg radi Radio Hill Technologies, a čije cijene se mjere u desecima tisuća dolara. Postoje i veće verzije te tehnologije, uključujući i onu koja može štititi područje veliko poput stadioina, a koju proizvodi SRC Inc, a cijena mu se kreće u rasponu od 3 do 6 milijuna dolara, kažu predstavnici te industrije. Pentagon, pak, ističe da su Ukrajini najkorisniji manji sustavi poput Javelina za borbu protiv tenkova, i Stingera za protuzračnu obranu, koje joj saveznici dostavljaju kamionima na dnevnoj bazi. "Vjerujemo da je najbolji način da se podrži ukrajinska obrana opskrbiti je oružjem i sustavima koje naviše trebaju da bi pobjedili rusku agresiju, posebice protutenkovsko i protuzračno oružje", rekao je za Reuters glasnogovornik Pentagona John Kirby.
Zelenski: Iz ukrajinskih gradova u petak evakuirano tek nešto više od 7000 ljudi
1.54 Iz ukrajinskih gradova u petak je ukupno evakuirano svega 7.144 ljudi, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski u najnovijem televizijskom obraćanju, što je znatno manje nego u prethodna dva dana. Zelenski je optužio Rusiju da onemogućava ljudima da napuste opkoljeni grad Mariupol te je rekao da će Ukrajina pokušati u subotu tamo isporučiti hranu i lijekove. Gotovo 40.000 ljudi napustilo je brojne gradove kroz humanitarne koridore u četvrtak, povrh njih 35.000 koji su uspjeli proći u srijedu, objavile su ukrajinske vlasti.
Zelenski je kazao da su u petak uspjeli pobjeći stanovnici iz Černihiva, Energodara, Hostomela i Kozarovičija. Vlasti su ranije objavile da je situacija u Mariupolu kritična dok ruske snage stežu obruč oko tog crnomorskog lučkog grada, u kojem je zbog bombardiranja i 12-dnevne blokade broj žrtava premašio 1.600. Stanovnici Mariupola, strateški važnog grada s više od 400.000 stanovnika u mirnodopsko vrijeme, već su više od tjedan dana bez struje i vode. "Ruska vojska ne dopušta dostavu pomoći u taj grad i kontinuirano muči naše ljude... sutra ćemo pokušati ponovno, pokušati ponovno poslati hranu, vodu i lijekove", izjavio je Zelenski.
Amerika ubrzano ispručuje oružje u Ukrajinu
1.43 SAD i NATO ubrzano isporučuju oružje u Ukrajinu, uključujući i vrlo senzitivnu opremu poput prijenosne protuzračne obrane, tzv. MANPADS, koja se koristi za rušenje zrakoplova, procijenivši da iako postoji rizik da bi nešto od toga moglo pasti u 'krive ruke', on je sada vrijedan preuzimanja. Isporuke oružja Zapada, od kojih se jedna očekuje u nadolazećim satima, ključna je da se Ukrajinci mogu odupirati nadirućim ruskim snagama mnogo učinkovitije i snažnije nego što su američki obavještajci očekivali. No, slanje tolike količine naoružanja u područje najvećeg sukoba u Europi još od Drugog svjetskog rata nosi i rizik da bi nešto od toga moglo pasti i u krive ruke. Tu mogućnost Zapad je razmatrao.
"Iskreno, vjerujemo da je to sada rizik koji vrijedi preuzeti, jer Ukrajninci se vješto bore s tim naoružanjem koje imaju na raspolaganju te ga koriste vrlo kreativno", izjavio je jedan američki vojni dužnosnik, koji je htio ostati anoniman. Prijenosni raketni sustavi poput Stinger protuzrakoplovnih raketa, koji su jedna vrsta MANPADS-a, mogu pomoći u dobivanju rata, no u prošlosti su također znali biti izgubljeni, prodani ili pronađeniu arsenalima ekstremističkih skupina. Primjerice, na stotine Stingera koje je SAD isporučio smatrali su se ključnima u pomaganju mudžahedinima da istjeraju sovjetsku vojsku iz Afganistana u konfkliktu koji je trajao 1980-ih i 1990-ih.
No, nakon toga SAD je godinama pokušavao vratiti natrag neiskorištene MANPADS-ove iz te zemlje, kao i iz drugih zona konflikata u svijetu. U istraživanju koje je financirao Pentagon 2019. godine, Rand korporacija je procjenila da je više od 60 civilnih letjelica bilo pogođeno MANPADD-ovima od 1970-ih, što je uzrokovalo smrt više od 1.000 civila. Od 2019. godine, 57 nedržavnih naoružanih skupina potvrdilo je da posjeduje MANPADS-ove ili se sumnja da ih imaju. Rusija je "na daleko i na široko najveći pojedinačni izvoznik MANPADS-a", tvrdi Rand korporacija, s više od 10.000 sustava prodanih između 2010. i 2018. raznim zemljama, među kojima Iraku, Venezueli, Kazahstanu, Kataru i Libiji.
SAD i NATO nisu objavili koliko je MANPADS-ova transferirano u Ukrajinu od početka ruske invazije, koja traje treći tjedan zaredom. Zasad Rusija nije gađala konvoje naoružanja Zapada, koji se kreću prema Ukrajini, a jedan viši američki vojni dužnosnik kaže da SAD nije vidio da je išta od zapadnjačkog naoružanja palo u ruske ruke. No, to se može promijeniti. Na sastanku ruskog vijeća za sigurnost u petak, ruski ministar obrane Sergej Šojgu govorio je o potencijalnim budućim zapljenama zapadnjačkog protutenkovskog naoružanja Javelin i Stinger. Kazao je da bi to onda trebalo dati snagama koje Rusija podupire u regiji Donbasa u istočnoj Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin javno je podržao tu ideju.
Gomilaju se trupla na snijegu ispred mrtvačnice u Mikolajivu
1.00 Mrtav muškarac leži sklopljenih ruku, kao da se moli. Bacao je molotovljeve koktele na Ruse kad su ga uhvatili, kaže radnik u mrtvačnici. Vezali su mu ruke i pogubili ga. Jezivi su to prizori iz mrtvačnice u Mikolajivu, gradu na obali Crnog mora koji je danima meta ruskih napada. Snijeg neprestano pada na tijela umotana u sive plastične vreće u dvorištu forenzičkog instituta u kojem se nalazi mrtvačnica. Unutra se tijela se u trošnim prostorijama stavljaju na pod zbog nedostatka prostora.
Sveprisutan je miris smrti pomiješan s dezinfekcijskim sredstvom. Liječnici vrše obdukcije u upitnim higijenskim uvjetima. Naga tijela položena su uz hladnjaču gdje su nagomilane žrtve bombardiranja obližnjeg Očakova prije nekoliko dana. Vladimir, radnik u mrtvačnici, pali cigaretu za cigaretom. "Nikad nisam vidio ništa slično. Mislili smo da su prometne nesreće najgora stvar koja nam se ovdje mogla dogoditi", rekao je odmahujući glavom. Na tlu se nalazi oko 30 tijela. Dva vojnika u odorama, jedan bez utrobe, naslagani su jedan na drugoga. Čini se da ima i civila.
"Tako su mladi, mlađi od mog nećaka", govori Vladimir. U stražnjem dijelu sobe je ruski vojnik. "Držimo ih odvojene." Radnik je nježno skinuo lanac s vrata žrtve koji će pomoći u identifikaciji. Mikolajiv i okolna mjesta pretrpjeli su žestoke borbe, ali Ukrajinci pružaju otpor i nedavno su vratili pod svoju kontrolu lokalnu zračnu luku. Kao posljednje veliko uporište prije Odese, Mikolajiv je strateški važan. "Od početka rata primili smo 120 tijela, uključujući 30 civila", rekla je ravnateljica forenzičkog instituta Olga Dierugina koja nosi vunenu vestu preko medicinske kute i štitnike za uši kako joj ne bi bilo hladno. Najmlađa civilna žrtva bilo je trogodišnje dijete, a najstarija žrtva bila je u sedamdesetima, dodala je Dierugina, vidno iscrpljena.
Neka tijela je teško identificirati, osobito teško među 19 mrtvih koji su stigli iz Očakova prije dva dana. Uzimaju se DNK uzorci, stručnjaci bilježe tetovaže i nakit. Tijela vojnika vraćaju se u regije iz kojih dolaze. "Svi oni su jako mladi, rođeni 1990., 2000.", navodi Dierugina. Zašuti na pitanje kako se osjeća. A onda joj se lice odjednom izduži. "Strah. Svi imamo djecu". Pokušava se ne slomiti brišući si suze. "Ovdje u Mikolajivu još uvijek je podnošljivo, ali moji roditelji su u Černihivu (na sjeveru), ne mogu se evakuirati". Njezinih 15 kolega pobjeglo je na zapad, ali u forenzičkoj bolnici još uvijek radi oko 60 ljudi, uključujući njih 20 u mrtvačnici. "Ne mogu im dovoljno zahvaliti", govori Dierugina. Dodaje da je situacija u Mikolajivu još uvijek pod kontrolom, ali upozorava da "idemo ravno prema humanitarnoj katastrofi ako se ovo nastavi". Ispred mrtvačnice, nekoliko je obitelji šutke stajalo u snijegu.
Zelenskij: Ušli smo u novi stadij terora
23.50 Ukrajinski predsjednik Zelenskij optužio je Rusiju u petak da je otela gradonačelnika Melitopola, kazavši da je to poput djelovanja "ISIS-ovih terorista". "Ušli su u novi stadij terora, gdje će oni pokušati fizički likvidirati predstavnika ukrajinskih vlasti", kazao je Zelenskij u petak navečer.
