Nakon više od dva desetljeća pregovora, zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkih država okupljenih u Mercosur – Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj – pretvorilo se u svojevrsni ideološki rat, piše Deutsche Welle.
Do prije dva tjedna, sporazum je izgledao politički neizvediv zbog zabrinutosti Europe, prije svega zbog krčenja šuma u amazonskoj prašumi. Otpor nevladinih organizacija je bio prevelik.
Ipak, iza kulisa su se stvari sada pokrenule – uglavnom zbog rastuće zabrinutosti Europljana za sigurnost opskrbe u sektorima energije, sirovina i hrane. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe i visoki logistički troškovi za vrijeme pandemije i dramatično izmijenjena geopolitička situacija zbog ruske invazije na Ukrajinu doveli su do toga da se nacrt ugovora ponovo pojavio na stolovima u Bruxellesu i Berlinu.
Prepreka Bolsonaro
"Tijekom predsjedavanja G7, njemačka Vlada mora poslati odlučan signal u korist otvaranja tržišta i multilateralizma. Njemačka treba predvoditi kampanju za zaključivanje trgovinskih sporazuma, na primjer sa zemljama Mercosura ili Australijom, i za reformu Svjetske trgovinske organizacije", kaže Joachim Lang, generalni direktor Saveza njemačke industrije (BDI).
U ključnim zemljama za ovaj sporazum, političke odluke su već donijete ili su pred donošenjem.
U Njemačkoj će nova specijalna predstavnica za međunarodnu klimatsku politiku i bivša šefica Greenpeace International Jennifer Morgan morati dokazati kako je u stanju povezati ambiciozne klimatske ciljeve nove Vlade s interesima njemačke industrije u vanjskoj trgovini.
S ove točke gledišta, prestrojavanje sadržaja sporazuma o slobodnoj trgovini EU-Mercosur, koji je skupljao prašinu, moglo bi postati model i šansa za Jennifer Morgan da se dokaže.
U Francuskoj će predsjednički izbori u travnju odlučiti o budućem političkom smjeru zemlje. U Brazilu su izbori 2. listopada i oni su vjerojatno ključni: "Sve dok Brazil bude predstavljao Jair Bolsonaro, bit će teško potpisati sporazum", rekao je analitičar za Latinsku Ameriku i ekonomski savjetnik Carl Moses iz Buenos Eiresa u intervjuu za DW.
Pitanje Amazone
Organizacije za zaštitu okoliša u Bolsonaru vide najvećeg neprijatelja. Sva ispitivanja javnog mnijenja predviđaju povratak bivšeg predsjednika Lule da Silve na vlast. Iako je ljevičarski političar Lula u prvom mandatu (2003.- 2007.) imao još goru bilancu krčenja šuma u Amazoni od Bolsonara, Lula u aktualnoj izbornoj kampanji signalizira promjene.
Dakle, potkraj 2022. bit će jasan politički kurs tri važna igrača u EU-u i Mercosuru. Pregovori bi se trebali održati u stabilnoj fazi od oko dvije ili tri godine bez predizbornih kampanja. Na tome se već radi u Berlinu i Bruxellesu.
"Europska unija bi imala znatno niže troškove uvoza i imala bi prednost u odnosu na Kinu u izvozu. Zemlje Mercosura bi imale koristi ako bi u dugom tranzicijskom razdoblju do potpune liberalizacije trgovine provele reforme kako bi svoje zemlje učinile spremnima za industrijsku konkurenciju i usluge", kaže Moses, koji se jasno zalaže za trgovinski sporazum.
Naročito bi uvozne carine pale za proizvode iz EU-a. Pored toga, Moses se poziva na nedavnu odluku Argentine da postane dio kineskog Puta svile. Latinska Amerika sigurno očekuje od Europe da zaštitu klime i okoliša ne zahtijeva samo na riječima, nego da pruži konkretnu financijsku podršku.
'Poguban za klimu i ljude'
Sumnje zaštitnika okoliša, koji u sporazumu o slobodnoj trgovini vide ekspanziju gospodarskog modela zasnovanog na potrošnji i eksploataciji, potvrđuje i trenutni razvoj događaja, na primjer u vezi s krčenjem šuma u slivu Amazone.
"Ako sporazum bude ratificiran u sadašnjem obliku, poruka je jasna: profit je na prvom mjestu", glasi kritika Greenpeace-a u priopćenju s kraja 2021. "Planirani sporazum bi bio poguban za klimu i ljude."
Međutim, upravo bi se ovi ekscesi mogli spriječiti preciznim ekološkim propisima, naglašavaju zagovornici sporazuma.
Prema Savezu njemačke industrije, Mercosur je najvažniji trgovinski partner EU-a u Latinskoj Americi: kompanije iz EU-a su 2021. u Mercosur izvezle robe u vrijednosti od oko 45 milijardi eura. A, izvoz iz zemalja Mercosura u EU iznosio je 42,6 milijardi eura.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.
