Ruski predsjednik Vladimir Putin suočio se s ponižavajućim gubitkom teritorija i vojnika u svom ratu protiv Ukrajine, no može li to dovesti do gubitka moći? Čini se da šef ukrajinske obavještajne službe Andrij Černjak misli tako, rekavši da će se ovaj tjedan na ulicama dogoditi narodni ustanak, potaknut Rusima koji svjedoče "stotinama tisuća" ubijenih svojih sinova, braće i očeva, javlja Newsweek.
"Kada se ulica digne, tada će se pobuni pridružiti predstavnici vladajućeg 'vrha'", rekao je za RBK-Ukrajina. Osobe bliske Putinu čekaju svoj trenutak dok bijes među stanovništvom ne dosegne kritičnu masu, rekao je Černjak. Ali kremlinolozi su krcati nagađanjima. Analitičari su željeli uočiti lomove među onima koji su najbliže povezani s ratom, ali oni još ne upućuju na bilo kakav potez protiv Putinova vodstva i bi li potencijalno svrgavanje moglo doći s vrha ili od dolje.
Putin 'stvara ovaj kolaps'
Konstantin Sonin, politički ekonomist ruskog podrijetla na Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu, rekao je za Newsweek da posljednja seizmička promjena vlasti u Moskvi — raspad Sovjetskog Saveza 1991. — "nije srušena nikakvom tajnom organizacijom, zapravo bilo kojom vrstom organizacije."
Nastavio je: "Nekako se srušio. U vrijeme kada je došlo do vojnog puča i ljudi su izašli na ulice protiv vojske, protiv tenkova u Moskvi, srušio se kao da nikada nije ni postojalo. Nadam se da bi moglo doći do revolucije u kojoj neće biti revolucionarne stranke - ili avangarde koja tajno donosi oružje i priprema trupe - nego samo da propadne samo od sebe. Čini se da Putin samo sudjeluje u stvaranju ovog kolapsa", rekao je Sonin, koji se ove godine trebao vratiti u Rusiju na godišnji odmor, ali se vratio u SAD ubrzo nakon početka rata.
Iako detalji o njihovoj ulozi ili motivima nisu jasni, petorica Rusa bila su među osam osoba uhićenih u vezi s ovomjesečnom sabotažom na Krimskom mostu. Za Ukrajince je most, koji povezuje Rusiju s Krimom, omraženi simbol moskovske okupacije Krimskog poluotoka koji je anektirala 2014. godine.
Zapaljeni vojni regrutni centri diljem Rusije bili su među prvim opipljivim znakovima nezadovoljstva zbog invazije na Ukrajinu ili barem potrebe da se u njoj moraju boriti. To se također vidjelo u prosvjedima diljem zemlje kao odgovor na Putinovu djelomičnu mobilizaciju vojnih rezervista prošlog mjeseca.
"To je vrlo jasan pokazatelj da postoji određeni dio stanovništva koji shvaća da više nema političkih alata u kojima bi mogao sudjelovati", rekao je Ilija Ponomarev, jedini ruski zastupnik koji je glasovao protiv aneksije Krima. "Trenutno najveća prijetnja Putinu je vojni poraz u Ukrajini", rekao je za Newsweek iz Kijeva, gdje je u egzilu. "Ali očito je da bi oni koji bi to stvarno učinili na kraju doista napravili promjenu. Očito, to je unutar Rusije."
Nova ruska revolucija?
Ponomarev, autor knjige Mora li Putin umrijeti? Priča o tome kako Rusija postaje demokracija nakon poraza od Ukrajine, rekao je kako vjeruje da je predsjednik priredio scenu za "novu rusku revoluciju" i da će promjena doći iz oružanog i nasilnog prosvjeda. "Ne vjerujem ni u kakvu vrstu samostalnog državnog udara unutar ruskog vodstva. Također ne vjerujem ni u samostalni ustanak", rekao je.
Uspješnu revoluciju, prema mišljenju Ponomarjova, trebaju podržati "određeni dijelovi elita. Zato mislim da bi to bio dvosmjerni pokret. Moramo raditi na oboje kako bismo olakšali promjenu režima u Rusiji."
Rekao je da Putinovi protivnici rade na različitim strategijama. Pokret zatvorenog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog sada je "onesposobljen", ali će igrati "vrlo važnu ulogu nakon promjene". Prognani oligarh Mihail Hodorkovski radi na cijepanju pripadnika elite, dok sam Ponomarev radi na temeljnom revolucionarnom djelovanju. "Činim sve što je moguće da stvorim oružanu opoziciju, kako unutar Rusije, tako i izvan Rusije u Ukrajini, koja se trenutno bori na prvim crtama", rekao je.
Ove je godine objavio gerilsku skupinu Nacionalne republikanske armije, koja je preuzela odgovornost za atentat autobombom na Darju Duginu, kćer krajnje desničarskog ideologa i Putinovog saveznika Aleksandra Dugina, u kolovozu. Kako izvješćuje Newsweek, postoje i druge ćelije otpora Putinu, poput skupine pod nazivom Zaustavite vlakove, koja sabotira prijevoz vojnih vozila na željezničkim mrežama, i BOAK, anarho-komunistička borbena organizacija koju sami nazivaju.
Ponomarev svoje povijesne tragove ne uzima iz raspada Sovjetskog Saveza, već iz seizmičkih promjena koje su dokrajčile imperijalnu Rusiju prije više od jednog stoljeća. "Mislim da će ovo biti vrlo slično kao nakon Veljačke revolucije 1917.", rekao je. "Mislim da se sada već nalazimo u situaciji iz 1916. godine, kada postoji veliko razočaranje unutar društva, uvelike potaknuto proglašavanjem mobilizacije", rekao je Ponomarev.
Putinova naredba o mobilizaciji, koja je imala za cilj povećati broj vojnika za 300.000, bila je pokrenula je nezadovoljstvo među prokremaljskim vojnim blogerima. Daleko od strogo kontroliranog državnog TV okruženja, oni imaju značajan utjecaj na milijune pratitelja na Telegramu govoreći o ponižavajućim ruskim povlačenjima na bojnom polju.
Je li Putin izgubio kontrolu?
Međutim, Domitilla Sagramoso, viša predavačica sigurnosti i razvoja na King's Collegeu u Londonu, izjavila je za Newsweek kako ne vjeruje da rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog mobilizacije može prerasti u silu sposobnu svrgnuti Putina. "To stvara nezadovoljstvo, ali ne znači da se to nezadovoljstvo pretvara u promjenu režima i rušenje režima", rekla je. "To je poveznica koja nedostaje, jer Putin ima učinkovite i zasad lojalne sigurnosne strukture."
Iako mu mobilizacija "zasigurno nije priskrbila mnogo naklonosti u javnosti", Sagramoso je rekla da to ne znači da je Putin izgubio kontrolu na unutarnjem planu, posebno s razbijanjem mreža onih koji mu se protive. "Ne vidim kako bi neka vrsta pobune mogla dovesti do promjene vlasti ili da možemo očekivati nekakvo rusko proljeće", rekla je.
To ostavlja teret na rusku elitu da dovedu do promjene. Čečenski vođa Ramzan Kadirov i Jevgenij Prigožin, ruski biznismen i Putinov saveznik, kritizirali su ratne napore i među onima su u konkurentskim frakcijama u Rusiji koje Putin vjerojatno neće zadovoljiti, prema Institutu za proučavanje rata.
Sagramoso je rekla da oni iz Putinova kruga "možda spekuliraju: 'Nadajmo se da će Rusija ili pobijediti u ovom ratu ili barem osigurati prekid vatre koji osigurava kontrolu nad anektiranim teritorijima.'" Zatim, za nekoliko godina, mogli bi "reći Putinu na lijep način, 'Možda je tvoje vrijeme prošlo.' U ovom trenutku mislim da zabrinutost oko samog rata među elitama stvara potrebu da se pozabave hitnim slučajevima rata, a ne rušenjem sustava", rekla je.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minut OVDJE.
