- 287. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- Ukrajinci su oborili 17 ruskih dronova
- Bjelorusija premješta vojnu opremu
- Pronađena tijela 49 ukrajinskih vojnika
- NATO: 'Rusi se pregrupiraju'
TIJEK DOGAĐANJA:
Rusija dosad ispalila više od tisuću projektila na ukrajinsku električnu mrežu
23:00 - Ruske su snage ispalile više od tisuću granata i projektila na ukrajinsku električnu mrežu, koja unatoč velikoj šteti i dalje radi, rekao je viši ukrajinski dužnosnik u srijedu, prenosi ukrajinska agencija Interfax. Volodimir Kudricki, izvršni direktor ukrajinskog operatera električne energije Ukrenergoa, također je rekao da njegovi dužnosnici u svijetu traže kompleksnu opremu potrebnu za popravak mreže.
Osam valova ruskih zračnih napada na kritičnu infrastrukturu su ozbiljno oštetili mrežu i doveli do prekida opskrbe električnom energijom diljem zemlje.
"Ti napadi predstavljaju najveći udarac električnoj mreži, koji je čovječanstvo ikada vidjelo. Više od 1000 granata i raketa je ispaljeno na električna postrojenja i dalekovode, uključujući trafostanice", rekao je Kudricki.
Ukrajina se sada suočava s ozbiljnim nedostatkom kapaciteta za proizvodnju električne energije, iako je potrošnja smanjena za 25-30 posto u usporedbi s predratnim razdobljem.
"Sustav i dalje funkcionira, integriran je, nije razbijen ili razdvojen", kazao je Kudricki.
Ranije u srijedu, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je upozorio da bi se u glavnome gradu ove zime mogla dogoditi "apokalipsa" ako se nastave ruski zračni napadi i dodao da bi ljudi trebali biti spremni na evakuaciju, iako zasad za to nema potrebe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao da Ukrajina svakodnevno povećava opskrbu električnom energijom, iako još ima problema u Kijevu i u nekoliko drugih regija.
Tvrtka Ukrenergo je prošlog tjedna objavila da je osigurala 300 milijuna eura (oko 2,2 milijarde kuna) kredita od Europske banke za obnovu i razvoj kako bi se obnovila energetska infrastruktura oštećena u napadima.
Gradonačelnik Kijeva odbacuje kritike Zelenskog kao 'politiku'
20:30 - Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, odbacio je kritike ukrajinskog predsjednika o spremnosti njegovog grada za zimu i ruske zračne napade tijekom zime.
Zelenskij je kritizirao Klička da gradske vlasti da nisu osigurale dovoljno skloništa unatoč tome što je energetski sustav oštećen ruskim napadima. Dužnosnici postavljaju posebne "točke grijanja" kako bi ljudima osigurali toplinu i struju u slučaju da ruski projektili na kritičnu infrastrukturu prouzrokuju sveobuhvatne nestanke struje.
Kličko je sada odgovorio na te optužbe, rekavši da Kijev ima znatno više čvorišta grijanja nego bilo koji drugi grad u Ukrajini. "Izgleda čudno kada smo ujedinjeni protiv jednog neprijatelja, a počinjemo se boriti unutar zemlje", rekao je. "Naši inozemni partneri kažu 'imate zajedničkog neprijatelja, ali ne možete međusobno riješiti stvari'. Uvjeren sam da iza toga stoji politika jer su predstavnici jedne političke grupacije počeli trčati okolo tražeći zamjerke."
Putin priznao da će rat u Ukrajini potrajati
20:00 - Predsjednik Vladimir Putin priznao je da bi se ruski rat u Ukrajini mogao pretvoriti u "dugotrajni proces". Obraćajući se članovima svog osobnog vijeća za ljudska prava u srijedu,
Putin je pokušao obraniti invaziju u kojoj su ruske trupe bile prisiljene na povlačenje, a čak su i zračne baze duboko u Rusiji bile napadnute.
Šef NATO-a: Rusija pokušava zamrznuti borbe tijekom zime
20:00 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Rusija pokušava "zamrznuti" borbe u Ukrajini tijekom zime kako bi pripremila svoje snage za ponovni napad početkom sljedeće godine.
Stoltenberg je pozvao NATO saveznike da nastave slati oružje u Kijev tijekom zime, dodajući da uvjeti za mirno rješenje rata "sada ne postoje".
Merkel: Trebali smo brže reagirati na agresivno ponašanje Rusije
19:50 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je bilo propusta u politici prema Rusiji u razdoblju kada se ona nalazila na čelu njemačke vlade, prenose njemački mediji u srijedu.
“Mi smo brže trebali reagirati na agresivno ponašanje Rusije”, rekla je Angela Merkel za ovotjedno izdanje tjednika Die Zeit.
Ona se osvrnula na njemačku suzdržanost glede izdvajanja za obranu, koja nije odgovarala dogovorenom postotku izdvajanja na razini NATO-a. “Njemačka nikada nije ostvarila dogovorenih dva posto izdvajanja za obranu, a ni ja se nisam baš pretjerano za to zalagala”, rekla je Merkel.
Merkel je rekla da posebice žali što se nije snažnije prionulo jačanju Bundeswehra nakon ruske aneksije Krima 2014., nakon koje su članice NATO-a pristale izdvajati 2 posto na obranu. Merkel je branila i sporazum iz Minska koji je, po njezinom mišljenju, trebao spriječiti rat koji je ipak započeo početkom ove godine.
“Moramo na ove stvari gledati iz današnje perspektive. Početkom 2015. je Rusija mogla Ukrajinu lako savladati. I ja sumnjam da je NATO tada mogao u tolikoj mjeri pomoći Ukrajini kao što to čini danas”, rekla je Merkel u intervjuu za Die Zeit.
Istodobno, Merkel izdavanje dozvole za izgradnju druge trase plinovoda Sjeverni tok ne smatra pogreškom. “Zabrana projekta tada bi osjetno pogoršala odnose s Rusijom”, rekla je Merkel.
Ona je dodala kako pojačana ovisnost Njemačke o ruskom plinu nije samo rezultat zajedničkog njemačko-ruskog projekta Sjeverni tok, nego i činjenice da je iz “Norveške, Velike Britanije i Nizozemske pristizalo manje plina”.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi su njemačku kancelarku optuživali za propuste u odnosima prema Rusiji posljednjih godina te posebice za preveliku ovisnost o ruskom plinu.
Osam ljudi ubijeno u granatiranju u istočnoj Ukrajini
19:50 - Osam ljudi ubijeno je u srijedu u ruskom granatiranju u gradu Kurahove u istočnoj Ukrajini, prema ukrajinskom dužnosniku. Kirilo Timošenko, zamjenik šefa predsjedničkog ureda, rekao je da je pet osoba također ranjeno u napadu, u kojem su otvorena vatra na tržnicu, autobusnu stanicu, benzinske postaje i stambene zgrade u gradu u regiji Donjeck.
EK priprema deveti paket sankcija Rusiji
19:45 - Europska komisija predložila je deveti paket sankcija Rusiji, uključujući dodavanje gotovo 200 osoba i subjekata na popis sankcija.
U priopćenju, čelnica Komisije, Ursula von der Leyen, optužila je Rusiju da "namjerno gađa civile i civilnu infrastrukturu" i da nastavlja "donositi smrti i pustoš Ukrajini".
Dodala je:
Ali mi stojimo uz Ukrajinu i natjerat ćemo Rusiju da plati za svoju okrutnost.
Norveška će izdvojiti 14,5 milijuna eura za vojnu pomoć Ukrajini
18:25 - Vijeće Europske unije potvrdilo je da će Norveška dati dobrovoljni financijski doprinos misiji vojne pomoći Europske unije kao potporu Ukrajini.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell je rekao: "Norveška financijska potpora dodatno će potaknuti obuku i opremanje ukrajinskih oružanih snaga dok nastavljaju svoju hrabru borbu protiv ruske agresije."
SAD se ograđuje od Ukrajinskog napada na ruske zračne luke
18:10 - SAD je jasno stavio do znanja Ukrajini svoju "zabrinutost" zbog bilo kakve eskalacije rata s Rusijom, rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby. Kirbyjev komentar uslijedio je nakon što se činilo da je Kijev ranije ovog tjedna pokrenuo preventivni napad na bombardere u dvije ruske zračne baze daleko od fronta.
Kirby je rekao da je iza rata u Ukrajini načelo suvereniteta i "za razliku od Rusa, mi poštujemo ukrajinski suverenitet". SAD je razgovarao s Ukrajinom o odgovornosti za oružane sustave, "ali na kraju su to ukrajinske odluke koje oni moraju donijeti", rekao je.
"Kada im damo sustav naoružanja, on pripada njima. Gdje ga koriste, kako ga koriste, koliko streljiva koriste za korištenje tog sustava, to su ukrajinske odluke i mi to poštujemo", rekao je Kirbey.
Tijekom konferencije za novinare s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom i njihovim australskim kolegama u Washingtonu, državni tajnik Antony Blinken rekao je da SAD nije "ohrabrio niti omogućio" Ukrajini da izvrši udare unutar Rusije. Austin je, međutim, rekao da SAD ne sprječavaju Ukrajinu u razvoju vlastite sposobnosti dugometnih napada.
Putin odbacio navode o ruskim logorima za dezertere
17:15 - Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je kao besmislice navode o logorima za dezertere u Rusiji. Putin je izjavio da Ukrajinci svoje vojnike pogubljuju pred njihovim jedinicama jer su napustili borbene položaje, a u ruskim oružanim snagama toga nema. Putin je govorio na sastanku s članovima Vijeća za razvoj civilnog društva i ljudska prava (HRC). ) u srijedu.
"Što se tiče onih koji napuštaju položaje: u Ukrajini se, kao što znate, vojnici strijeljaju na licu mjesta. Čak se provode i masovna pogubljenja, javno, ispred vojnih jedinica", rekao je Putin, istaknuvši da to nije tajna i mnogi su takvi slučajevi bili dobro poznati.
Putin je odbacio kao besmislice navode o logorima za dezertere u Rusiji. "Mi nemamo ništa od toga, nemamo nikakvih logora, zona i tako dalje. To su sve gluposti, to su neistine na koje se nema osnova osloniti", dodao je.
Putin izjavio da je rat u Ukrajini počeo 'državnim udarom' 2014.
16:15 - Ruski predsjednik Vladimir Putin danas poslijepodne govorio je putem video veze na sastanku svog Vijeća za ljudska prava. Putin je ustvrdio da Rusija nije započela "rat" u Ukrajini, već je umjesto toga naveo da je on počeo "državnim udarom" 2014. - kada je Moskva zauzela Krim. Dodao je da Rusija nije imala "nikakve šanse da sredi situaciju u Ukrajini", gdje se rat vodi od kraja veljače.
Putin je tada tvrdio da se Poljska, koja je susjedna s Ukrajinom, nada zauzeti teritorije na zapadu zemlje. Poljska je posljednjih mjeseci primila milijune ukrajinskih izbjeglica. Rekao je: "Rusija bi mogla biti jedini jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ali to ovisi o novim čelnicima Ukrajine."
Ruski čelnik osvrnuo se na strahove zbog nuklearnog oružja, navodeći da je prijetnja nuklearnog rata "u porastu". Međutim, rekao je: "Rusija nuklearno oružje smatra odgovorom na napad."
Putin je također ustvrdio da Rusija "nema taktičko nuklearno oružje u drugim zemljama za razliku od Sjedinjenih Država. "Nismo razgovarali o uporabi nuklearnog oružja."
Tada je rekao: "Rusija nije poludjela. Imamo najnaprednije oružje, ali ne želimo njime mahati."
Putin: Rusija će braniti svoje interese svim sredstvima
15:55 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da će se Rusija boriti za obranu svojih interesa, koristeći pritom sva raspoloživa sredstva. Govorio je na godišnjoj sjednici ruskoga Vijeća za ljudska prava koja se održala putem video konferencije.
U obraćanju sudionicima sjednice požalio se da zapadne organizacije za ljudska prava na Rusiju gledaju kao na "zemlju drugog reda koja uopće nema pravo postojati".
"To je ono s čim mi imamo posla. A možemo odgovoriti samo na jedan način - dosljednom borbom za svoje nacionalne interese. Upravo to ćemo učiniti i neka nitko ne računa ni na što drugo", rekao je Putin. "Da, mi ćemo to napraviti raznim načinima i sredstvima, prije svega ćemo se, naravno, fokusirati na miran način, no ne preostane li nam ništa drugo, branit ćemo se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju", poručio je ruski predsjednik.
U svom je javnom istupu odgovarao na komentar člana Vijeća za ljudska prava koji je rekao da ukrajinske snage granatiraju stambena područja regije Doneck pod ruskom kontrolom.
Ukrajina je u dosadašnjih deset mjeseci rata pretrpjela teške civilne žrtve, no Rusija uporno negira da je pucala na civile. Putin je također kazao da će se njegova vojska vjerojatno dugo boriti u Ukrajini, ali i da ne vidi razloga za mobilizaciju dodatnih vojnika u ovom trenutku.
"Što se tiče posebne vojne operacije, to, naravno, može biti dugi proces", kazao je. No trenutno nema potrebe za drugim krugom mobilizacije nakon poziva 300.000 rezervista u rujnu i listopadu. Od tog broja, trenutno ih je 150.000 raspoređeno u Ukrajini.
Putin sprema odgovor na ograničenje cijena nafte
14.25 - Rusija bi na odluku G7 i EU o ograničenju cijene ruske nafte mogla odgovoriti zabranom prodaje ili najvišim dopuštenim popustom, izvijestio je ruski poslovni dnevnik Vedomosti.
Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, EU i Australija ograničili su od ponedjeljka cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši sankcijama osiguravateljima i prijevoznicima koji budu pružali usluge za skuplje pošiljke. Kremlj i ruska vlada razmatraju tri moguća odgovora, uključujući zabranu prodaje nafte svim zemljama koje su poduprle cjenovni limit, izvijestio je list Vedomosti, pozivajući se na dva izvora bliska vladi.
Zabranjena bi bila izravna i prodaja preko posrednika, navodi list. Druga opcija predviđa zabranu izvoza uglavljenog ugovorima koji uključuju cjenovni limit, i to za sve zemlje-odredišta. Prema trećoj opciji, izvoz ruske nafte marke Urals bio bi dozvoljen samo uz propisani maksimalni popust na međunarodne referentne cijene, izvijestio je dnevnik.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je u utorak da će nove uredbe o izvozu stupiti na snagu do kraja godine. Prethodno je izjavio da bi Rusija mogla smanjiti proizvodnju nafte, ali ne puno. Bloomberg je izvijestio da Rusija razmatra i određivanje najniže dopuštene cijene nafte u međunarodnoj prodaji, navodi Reuters.
UN: Ruske snage ubile najmanje 441. civila
13.55 - Ruske snage su prvih mjeseci invazije na Ukrajinu ubile najmanje 441. civila, priopćio je u srijedu Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda (OHCHR), dokumentirajući pogubljenja po kratkom postupku i napade u nekoliko desetaka gradova u tri regije.
Stvarni broj žrtava u regijama Kijev, Černihiv i Sumi vjerojatno je mnogo viši, priopćio je OHCHR u izvješću koje se bavi razdobljem od početka invazije 24. veljače do početka travnja, kada su se ruske snage povukle s tih područja. "Ruske oružane snage koje su kontrolirale područja počinile su ta djela, što je dovelo do smrti 441 civila (341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i 8 djevojčica)", stoji u izvješću.
Preko promatračke misije UN-a OHCHR je prikupio dokaze iz 102 grada i sela. Moskva opetovano niječe da je ciljala civile u onome što naziva "specijalnom vojnom operacijom". Od početka rata do 4. prosinca OHCHR je registrirao 6702 poginula civila, što je podatak koji uključuje sve strane.
NATO: Rusija mijenja taktiku
13.46 - Rusija za vrijeme zime nastoji zamrznuti borbe u Ukrajini kako bi pregrupirala, obnovila i ojačala svoje trupe za novi napad na proljeće, izjavio je u srijedu šef NATO-a Jens Stoltenberg.
"Vidimo da u ovom trenutku Rusija pokušava nametnuti neku vrstu zamrzavanja sukoba, barem nakratko, kako bi se mogla pregrupirati i oporaviti te zatim pokušati pokrenuti još veću ofenzivu idućeg proljeća", kazao je Stoltenberg u sklopu događaja koji je organizirao britanski dnevni list Financial Times.
Glavni tajnik Atlantskog saveza je rekao da članice NATO-a nastavljaju s opskrbom Ukrajine oružjem i s potporom toj zemlji koja je "bez presedana", unatoč bojazni od mogućeg iscrpljivanja zaliha zapadnih zemalja. "Slanje novog oružja jednako je važno kao i jamstvo da su sustavi ili oružje koje smo već isporučili doista operativni ili učinkovito rade", rekao je Stoltenberg. "Potrebna im je znatna količina streljiva, rezervnih dijelova i dijelova za održavanje", rekao je.
Ukrajinsku djecu 'vode u Čečeniju na patriotsko obrazovanje'
12.52 - Ukrajinski dužnosnik ustvrdio je da se djeca u regiji Luhansk otimaju i odvode u rusku republiku Čečeniju. Serhij Haidai, načelnik luganske vojne uprave, rekao je da se djeca "masovno" odvode na "domoljubni odgoj".
Dodao je kako je već bilo više od 100 sličnih slučajeva deportiranja tinejdžera na ruski teritorij. Ranije je ukrajinski Centar nacionalnog otpora tvrdio da je 15.000 djece prošlo detaljne medicinske preglede od strane proruskih vlasti u Lugansku.
Rečeno je da su vlasti tada utvrdile da 70 posto te djece treba "posebnu medicinsku skrb", te se navodi da se to koristi za "zataškavanje" deportacije djece.
Ukrajina: 'Dosad je poginulo više od 92.000 vojnika'
12.01 - Ukrajina je ustvrdila da je dosad u ratu poginulo više od 92.000 ruskih vojnika. Ministarstvo obrane priopćilo je da je od 24. veljače do 7. prosinca poginulo 92.740 ruskih vojnika.
Dodaje se da je uništeno 2935 neprijateljskih tenkova i 5909 borbenih oklopnih vozila.
Plenković bez popusta prema Rusima
11.46 - Teritorijalni ustupci Rusiji nakon što je ona izvršila agresiju na Ukrajinu značili bi poništenje međunarodnog prava, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Al Jazeeru.
Premijer je s katarskom televizijom razgovarao uoči hrvatske pobjede na Svjetskom prvenstvu protiv Japana, a dvadesetak minuta dug intervju objavljen je dan kasnije.
Na pitanje kako vidi kraj rata u Ukrajini, Plenković je rekao da će „prije ili kasnije“ doći do mirovne konferencije i pregovora, no da je ključno osloboditi trenutno okupirani teritorij.
Dva uvjeta za prekid rata
11.23 - Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da će imati dva uvjeta za kraj rata: da Rusija odustane od svojih planova invazije i da povuče svoje trupe s ukrajinskog tla.
Za indijski informativni kanal NDTV rekao je: "Da bi se okončao rat u Ukrajini, moraju se učiniti dvije stvari - mišljenje u Kremlju se mora promijeniti, a sile poput Indije mogu pomoći u tome. Moskva mora odustati od svojih ratnih planova i prebaciti se s ratnohuškačkog na miroljubiv način razmišljanja. Drugo, Rusija mora povući svoje snage s cijelog teritorija Ukrajine."
Projektili padali na Bahmut
10.33 - Ukrajinsko Ministarstvo obrane jutros je podijelilo video projektila koji su tijekom noći bombardirali grad Bahmut koji je postao "epicentar" borbi u Ukrajini, dok Putinovi vojnici očajnički pokušavaju napredovati.
Putin se sastao sa sigurnosnim dužnosnicima
10.30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s najvišim sigurnosnim dužnosnicima zbog izvješća o novim udarima na Rusiju. Sastanak je uslijedio nakon što je Rusija izvijestila o eksploziji u spremniku nafte u blizini Kurska i eksploziji u velikom vojnom skladištu goriva u regiji Brjansk. Kremlj je rekao da je Putin sazvao sastanak sa svojim Vijećem sigurnosti kako bi se raspravljalo o "unutrašnjoj sigurnosti" države. Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, rekao je da vlasti poduzimaju "nužne" mjere kako bi zaštitile zemlju od napada. Ukrajina nije preuzela odgovornost ni za jedan od napada, prenosi The Sun.
Britanija: 'Rusija počela širiti obrambene položaje'
9.55 - Ruske snage počele su "proširivati obrambene položaje duž svoje međunarodne granice s Ukrajinom" tvrdi Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Ukrajina pronašla tijela 49 vojnika
9.35 - U Ukrajinu je vraćeno još 49 tijela vojnika, priopćilo je Ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija. Dodaje se da je već pronađeno 827 tijela vojnika otkako je počeo s radom Ured povjerenika za osobe nestale u posebnim okolnostima.
"Trenutno, zajedno s agencijama za provođenje zakona, činimo sve što je moguće da vratimo tijela branitelja", rekao je Oleh Kotenko, koji je zadužen za operaciju.
"Stalno se radi na otkrivanju lokacija na kojima se vjerojatno nalaze poginuli borci. Ukrajina pregovara s Rusijom o razmjeni tijela vojnika. U sklopu operacije razmjene, u listopadu su u Ukrajinu vraćena 62 tijela.", dodao je.
Vijetnam se ne želi više oslanjati na rusko oružje
9.06 - Desetljećima je ta zemlja jugoistočne Azije bila jedan od najvećih kupaca ruskog oružja. To je jedan od 20 najvećih svjetskih kupaca oružja zbog povremenih napetosti s Kinom, ali nastoji prekinuti svoje oslanjanje na Moskvu u pogledu zaliha.
Vijetnam se umjesto toga nada da će postati samodostatniji i dobiti naprednu opremu koju Rusija ne može osigurati. Također je suočena sa pritiskom Zapada da smanji kupnju oružja iz Moskve zbog rata u Ukrajini.
Zemlja se okreće dobavljačima iz Europe, istočne Azije, Indije, Izraela i Sjedinjenih Država, prema diplomatima, dužnosnicima i analitičarima.
Zelenskij se susreo s vojnicima na istočnoj fronti
9.01 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij jučer se sastao s vojnicima na prvoj liniji u Donbasu kako bi obilježio Dan oružanih snaga Ukrajine. Fotografije dostavljene iz ureda predsjednika pokazuju kako se Zelenskji rukuje s vojnicima dok im zahvaljuje na njihovoj otpornosti i snazi.
Ukrajina: Oboreno 17 ruskih dronova
8.55 - Tijekom posljednja 24 sata Oružane snage Ukrajine oborile su 17 ruskih bespilotnih letjelica, posebno 14 iranskih Shahed-136. izvijestio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine na Facebooku
“Naši branitelji su u posljednja 24 sata oborili 14 bespilotnih letjelica tipa Shahed-136, 1 bespilotnu letjelicu (UAV) Orlan, kao i još 2 bespilotne letjelice čiji se tip provjerava", napisali su.
Poljska se priprema za postavljanje sustava protuzračne obrane
8.24 - Njemačka je ponudila sustav protuzračne obrane Patriot Poljskoj prije nekoliko tjedana nakon što se zalutali projektil srušio i ubio dvoje ljudi blizu ukrajinske granice. Varšava je isprva odbila ponudu, rekavši da bi je bilo najbolje poslati Ukrajini.
Nakon određenog razmišljanja, Njemačka je odbila postaviti sustav u Ukrajinu, tako da će Poljska sada prihvatiti početnu ponudu. Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak rekao je na Twitteru: "Nakon razgovora s njemačkim ministarstvom obrane, bio sam razočaran što sam prihvatio odluku o odbijanju potpore Ukrajine. Raspoređivanje Patriota u zapadnoj Ukrajini povećalo bi sigurnost Poljaka i Ukrajinaca. Dakle, nastavljamo s radnim aranžmanima za postavljanje lansera u Poljsku i njihovo povezivanje s našim zapovjednim sustavom."
Njemačka je prethodno rekla da je sustav protuzračne obrane namijenjen za korištenje na teritoriju NATO-a.
Šest mrtvih u Donjecku, dok je Rusija ispalila 226 granata na drugo područje
8.20 - Ruske snage nastavile su s granatiranjem gradova i sela u istočnoj, sjeveroistočnoj i južnoj Ukrajini. Šest ljudi je poginulo u Donjecku nakon što je bio izložen raketnoj i topničkoj vatri, prema gradonačelniku Alekseju Kulemzinu, postavljenom na rusku dužnost.
Jedna stanarka, Irina, rekla je novinarima "pogledajte što su učinili" dok je pokazivala prema stambenoj zgradi u kojoj je njezin stan uništen. "Tamo žive ljudi. Ljudi! Gdje pucate? Idite u polja i borite se međusobno tamo, a ne ovdje. Koliko ljudi već umire?" rekla je.
U regiji Sumi, na granici s Rusijom, u granatiranju je ranjeno nekoliko ljudi. Guverner regije Dmitro Živitski rekao je da su ruske snage jučer ispalile 226 granata na sedam naselja.
'Rusi iznose nevjerojatne teorije'
8.15 - Ruske oblasti Belgorod i Kursk najavile su formiranje postrojbi teritorijalne obrane, objavio je Institut za proučavanje rata (ISW) u svom najnovijem izvješću, izlažući mnoge civile izgledima sveopćeg rata "pod apsurdnom premisom prijetnje Ukrajine za pogranična područja Rusije".
Američki think tank je ranije izvijestio da su propagandisti Kremlja počeli iznositi slične nevjerojatne teorije o ukrajinskoj kopnenoj prijetnji ruskom teritoriju. Moskovski dužnosnici čak su po cijelom gradu oblijepili oglase za specijalnu vojnu operaciju, koju je ISW prije primijetio samo u udaljenim gradovima i naseljima tijekom ljeta 2022. usred ruskih kampanja regrutiranja dobrovoljaca.
“Ovi uvjeti informiranja vjerojatno nisu dovoljni da uvjere rusko stanovništvo u cjelini u nužnost dodatne mobilizacije s obzirom na nedovoljan odaziv na napore oglašavanja regrutiranja volontera tijekom ljeta”, utvrdio je ISW.
SAD: 'Ne potičemo napade na Rusiju'
8.01 - Američka vlada ne potiče kijevske trupe da napadnu teritorij Rusije, ali će nastaviti pružati Ukrajini vojnu pomoć potrebnu za obranu, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken novinarima nakon američko-australskih pregovora u utorak u Washingtonu.
Po njegovim riječima, Washington "nije poticao niti omogućavao Ukrajincima da udare unutar Rusije".
Međutim, dodao je da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici odlučni osigurati vladi u Kijevu "opremu koja im je potrebna da se obrane, da obrane svoj teritorij, da obrane svoju slobodu".
Ukrajinci oborili 8 ruskih dronova
7.21 - Ukrajinska protuzračna obrana oborila je svih 8 ruskih dronova u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ruske snage napale su zajednice Marhanetska i Nikopolska najmanje sedam puta koristeći višecevne raketne bacače Uragan i teško topništvo, izvijestio je regionalni guverner Valentin Reznichenko.
Bjelorusija planira premjestiti vojnu opremu
7.18 - Bjelorusija planira premjestiti vojnu opremu i snage kako bi provjerila svoj odgovor na terorizam, izvijestila je državna novinska agencija BelTA. Dodaju da će se za vježbe koristiti imitacija oružja. Ukrajina je mjesecima izražavala strah da bi Bjelorusija i Rusija mogle planirati zajednički upad preko ukrajinske sjeverne granice, iako je Bjelorusija rekla da neće ući u rat.
Picula: Hrvatska bi trebala obučavati ukrajinske vojnike
7.00 - Nema razloga da Hrvatska ne sudjeluje u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, kazao je Hini hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je nedavno posjetio Kijev, ali je vlada lošim komuniciranjem to pitanje učinila nepopularnim i pretvorila u točku prijepora. "To bi bila očekivana nadogradnja politike podrške Ukrajini. Smatram da je to posve opravdano i nema nijednog razloga da Hrvatska od toga apstinira“, kaže Picula,
Eurozastupnik SDP-a smatra kako je „indikativno da su hrvatski građani bili anketirani na gotovo istu temu pred mjesec dana i bili su skloni takvoj vrsti podrške Ukrajini“, što upućuje na to da vlada „očito griješi u nedostatku komunikacije“. Picula smatra da jedna vrsta otpora hrvatske javnosti tom projektu proizlazi iz percepcije same vlade, "odnosno ljudi koji su predložili hrvatsko sudjelovanje u tom programu“, aludirajući očito na premijera i ministre vanjskih poslova i obrane.
