Hoće li Europska unija pokrenuti konkretnu akciju protiv trgovaca ljudima na Mediteranu? Odgovor bi trebao dati zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i obrane u Bruxellesu na kojem se očekuje zeleno svjetlo za misiju uništavanja krijumčarskih brodova u Libiji. Kako će u svemu sudjelovati Hrvatska?
"Glavna tema bit će donošenje odluke da se pokrene operacija Europske unije kojom bi se na moru razorila kriminalna mreža trgovaca ljudima u Mediteranu. Očekujem da tu odluku donesemo danas, kako bismo mogli krenuti dalje s planiranjem operacije, a možda s njome i započeti", izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini.
No, za hrvatsku šeficu diplomacije, taj trenutak još nije stigao, a za RTL Danas je uživo iz Bruxellesa izvijestila kako je odluka o okviru unutar kojeg će se djelovati donesena, međutim za veći dio realizacije u funkciji te odluke potrebna je odluka Vijeća sigurnosti UN-a.
"Ono što se temeljem današnje odluke može raditi je to da države članice EU kroz svoje projekte ili način kontrole na Mediteranu mogu evidentirati brodove koji prevoze, odnosno švercaju ljude, ali ne mogu ih niti zapljeniti. Mogu se ukrcavati na te brodove samo pod uvjetom da zemlja pod čijom zastavom taj brod plovi da dopuštenje. To je najčešće libijska zastava. Nije sigurno kada bi se ta odluka mogla donjeti", kaže Pusić.
Dodaje kako će hrvatski brodovi sudjelovati u Frontexovom dijelu cijelog projetka, i spašavanjima ljudi koji se nađu u Mediterani, ostavljeni nasred mora.
Na pitanje dođe li do odluke Vijeća sigurnosti i akcija se proširi čak i na uništavanja brodova prije nego krenu, hoće li Hrvatska u tom sudjelovati, Pusić je odgovorila:
"To nije nešto u čem Hrvatska sada ima namjeru sudjelovati, ali nije jasan ni koji način će se ti brodovi onesposobljavati".
O hrvatskoj ulozi zasad se samo zna da ophodni brod Obalne straže "Andrija Mohorovičić" ima humanitarnu misiju spašavanja migranata.
"Moramo sastaviti kompletni plan djelovanja - od toga da libijska vlast treba surađivati s nama, do rezolucije UN-ova Vijeća sigurnosti koja to mora podržati Imamo još dosta koraka pred nama, ali mislim da ćemo s današnjom odlukom napraviti prvi važan korak", poručuje Philip Hammond, britanski ministar vanjskih poslova.
Korak koji bi mogao značiti manje stradalih migranata koji iz Afrike i s Bliskog istoka bježe u Europu. Od početka godine na Mediteranu ih je poginulo više od 1800 - u odnosu na prošlu godinu to je 20 puta više.
