"Posao sa sjemenom je ozbiljan biznis!", kaže dr. Radiša Đorđević iz Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci koji je dosad stvorio 21 novu sortu raznog povrća.
"Stvorio sam 11 vrsta graška, četiri vrste paprike, jednu paškanata, jednu peršuna... Posljednji je kelj", kaže dr. Đođrević prema čijim riječima je za stvaranje jedne nove vrste potrebno deset godina. Radi se, priča, ručno. Izaberu se biljke koje imaju željene osobine, pa se prve godine cvijet jedne opraši polenom druge. Sljedeće godine pravi se selekcija među izniklim biljkama, pa se ponavlja postupak oprašivanja, i tako devet generacija, dok se ne dobije sorta s novim osobinama.
Imena im nadjenuo po ženama u obitelji
Svojim novim vrstama dr. Đorđević daje ženska imena. To je, kaže, običaj. Tako je imenima jedne i druge kćeri te bivše žene krstio nove vrste graška. Kelj je, pak, dobio ime po prijateljici. Taj kelj, inače, prvi je nikao iz sjemena proizvedenog u Srbiji. Glavica je teška tri-četiri kilograma, a s hektara može se ubrati oko 40 tona, što je za ovo povrće vrlo visok prinos.
"Ogromne sume izdvajaju se za uvoz sjemena iz inozemstva. Mi u institutu nastojimo stvoriti sorte koje će biti konkurentne uvoznim, a da dio tog novca zadržimo u Srbiji i, što da ne, povećamo izvoz", kazao je dr Radiša Đorđević za Blic.
