- 269. je dan rata u Ukrajini
- EU kreće s obukom ukrajinskih vojnika, pozicija Hrvatske upitna
- Rusi optužuju Ukrajince za ratni zločin, procurila i snimka navodne likvidacije
- Rusi bijesni zbog poljske zabrane ulaska Lavrovu
- Ruske snage utvrđuju Krim
Tajni dogovor Irana i Rusije o sastavljanu dronova
22.45 - Washington Post citirajući nove obavještajne podatke u koje su imale uvid SAD i druge zapadne sigurnosne agencije tvrdi da su Iran i Rusija u tajnosti postigli dogovor o početku sastavljanja "stotina bespilotnih letjelica" na ruskom teritoriju. Iranski i ruski dužnosnici finalizirali su dogovor tijekom sastanka u Iranu početkom studenog, a "dvije zemlje ubrzano kreću prema prijenosu dizajna i ključnih komponenti koje bi mogle omogućiti početak proizvodnje u roku od nekoliko mjeseci", izvještava Washington Post.
Rusija koristi kamikaze bespilotne letjelice iranske proizvodnje Shahed-136 protiv Ukrajine od rujna, što je prvi poznati slučaj da je Ukrajina oborila bespilotnu letjelicu iranske proizvodnje u blizini oslobođenog grada Kupianska u Harkovskoj oblasti.
Na oslobođenom teritoriju pronađeno 700 tijela
22.00 - Više od 700 mrtvih tijela pronađeno je na oslobođenim teritorijima Harkivske, Donjecke i Hersonske oblasti, rekao je ukrajinski glavni tužitelj Andrij Kostina. Prema njegovim riječima, gotovo 90% mrtvih pronađenih u oslobođenim naseljima u Harkivskoj, Donjeckoj i Hersonskoj oblasti su civili.
Kubanski predsjednik u Moskvi
21.00 - Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel sletio je u Moskvu, gdje će se susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i prisustvovati otkrivanju spomenika Fidelu Castru. Diaz-Canela je u zračnoj luci Vnukovo 2 dočekao vojni orkestar i odsvirao himne Kube i Rusije. Putinov glasnogovornik Peskov ranije ovog tjedna rekao je kako dva čelnika imaju jako puno tema za razgovor.
Ruski zrakoplovi nadlijetali NATO pomorske snage
19. 55 - Dva su se ruska borbena zrakoplova u petak nesigurno i neprofesionalno približila Stalnoj NATO pomorskoj grupi 1 (SNMG1) koja je izvodila rutinske operacije u Baltičkom moru, stoji u priopćenju Savezničkog pomorskog zapovjedništva. Ruski piloti nisu odgovorili na savezničke snage i nadletjeli su snage na visini od 300 stopa.
“NATO je interakciju ocijenio nesigurnom i neprofesionalnom jer se odvijala u poznatom opasnom području, koje je bilo aktivirano za obuku protuzračne obrane, te zbog visine i blizine zrakoplova. Interakcija je povećala rizik od pogrešnih procjena, pogrešaka i nezgoda.“, stoji u prioćenju.
Pet osoba ozlijeđeno u ruskom napadu
18. 40 - Pet osoba ozlijeđeno je tijekom ruskog napada na mjesto gdje se pruža humanitarna pomoć u blizini Hersona, objavio je viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ukrajinske predsjedničke administracije, rekao je da se napad dogodio u gradu Bilozerka, zapadno od grada Hersona. Grad je bio pod ruskom okupacijom, ali su ga prošlog tjedna oslobodile ukrajinske trupe. Timošenko je rekao da se u vrijeme napada na tom mjestu dijelio kruh.
Izvještaji o eksplozijama u Hersonu
17.44 - Ukrajinski mediji javljaju o eksplozijama u Hersonskoj regiji. Tvrde da je pogođen punkt u mjestu Bilozerka na kojem se dijelila humanitarna pomoć.
Eksplozija plinovoda kod Sankt Peteresburga
16.55 - Eksplodirao je plinovod u blizini Sankt Peterburga u Rusiji, uzrokujući veliki požar koji se mogao vidjeti kilometrima.
Prema ruskom ministarstvu za hitne situacije, eksploziju je uzrokovao kvar na cjevovodu i nitko nije ozlijeđen. Pritisak na cjevovodu je od tada smanjen, a obližnja termoelektrana prebačena je na lož ulje kako bi se osigurala nesmetana opskrba toplinom, napisao je guverner regije Alexander Drozdenko na Telegramu.
Sastanak britanskog premijera i ukrajinskog predsjednika
15.30 - Britanski premijer Rishi Sunak objavio je na Twitteru video susreta sa Zelenskim u Kijevu. "Britanija zna što znači boriti se za slobodu. S vama smo do kraja", napisao je Sunak uz video. Javio se i Zelenski koji je zahvalio Sunaku za njegovu potporu Ukrajini. U tvitu Zelenski je rekao da i Britanija i Ukrajina znaju što znači zauzeti se za slobodu. "S prijateljima kao što ste vi na našoj strani, uvjereni smo u našu pobjedu", rekao je.
Rusi bijesni zbog poteza Poljaka
14.49 - Rusija je u subotu osudila i ocijenila provokativnom odluku službene Varšave, koja je odbila dopustiti ruskome ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da uđe na njezin teritorij gdje je trebao sudjelovati na sastanku šefova diplomacija OESS-a. "Odluka Poljske (...) je provokativna i bez presedana", stoji u priopćenju ruske diplomacije. "Ne samo da je Varšava na ovaj način diskreditirala samu sebe, već je nanijela nepopravljivu štetu autoritetu cijele Organizacije" za europsku sigurnost i suradnju, stoji u priopćenju. Poljska, koja početkom prosinca organizira ministarski sastanak OESS-a, u petak je objavila da je Sergeju Lavrovu ulazak na poljski teritorij odbijen.
"Očekujemo da Ruska Federacija izabere članove svoga izaslanstva u skladu s važećim propisima", rekao je AFP-u pouzdani izvor iz rotirajućeg poljskog predsjedništva OESS-a. Isti izvor je kazao da rusko izaslanstvo ne bi trebalo na sastanke slati "osobe koje je Europska unija sankcionirala" nakon ruske ofenzive na Ukrajinu pokrenute 24. veljače, a među njima je i Sergej Lavrov. “Uvjereni smo da svi razumni političari dijele rusko stajalište - takvi su potezi neprihvatljivi”, objavila je ruska diplomacija.
"Ovakve destruktivne odluke Poljaka (...) guraju OESS prema ponoru", rekao je izvor, optuživši OESS da se pretvorio u "poligon za antiruske vježbe". Sastanak 57 ministara vanjskih poslova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju održat će se 1. i 2. prosinca u Lodzu, gradu u središnjoj Poljskoj. Rusko izaslanstvo predvodit će ruski veleposlanik pri OESS-u Aleksander Lukaševič, priopćila je Moskva. Sjedište OESS-a je u Beču još od osnutka 1975. na vrhuncu hladnoga rata, a svrha organizacije je promicati dijalog između zemalja istoka i zapada. Godišnji ministarski sastanak OESS-a, na kojemu u uobičajenim okolnostima Lavrov redovito sudjeluje, središnji je događaj ove međunarodne organizacije. Prilika je to da ministri vanjskih poslova razmotre rad OESS-a u svim područjima njegova djelovanja.
Narukvice od posljednjeg čelika iz Azovstala
13.50 - U Ukrajini je u prodaju puštena zadnja serija narukvica izrađenih od metala iz čeličane Azovstalj u Mariupolju, simbolu ukrajinskog otpora ruskoj invaziji, strateški važnim lučkim gradom na Azovskom moru i industrijskim središtem. Prihod od prodaje narukvica, čija je cijena oko 40 dolara, namijenjen je organizaciji koja pomaže financirati nabavu i održavanje dronova što ih koristi ukrajinska vojska.
"Ponosni smo na to što smo Ukrajinci kada nosimo ovu narukvicu. Osjećaj je vrlo snažan", rekao je Jurij Riženkov, direktor tvrtke Metinvest, koja je vlasnik Azovstalja i sudjeluje u izradi i prodaji narukvica. "Svi u mojoj obitelji već su kupili jednu.... smatraju da je riječ o nečemu simboličnom što ujedinjuje cijelu zemlju", kazao je.
Narukvice su izrađene od metala proizvedenog u čeličani Azovstalj, a izradila ih je tvrtka Sova, koja se bavi izradom nakita. Dosad je proizvedeno 30.000 narukvica, a prvi su put puštene u prodaju prije mjesec dana. Narukvice su ukrašene samo trozupcem, ukrajinskim nacionalnim simbolom. "Nismo željeli ponovno lijevati čelik. Htjeli smo sačuvati njegovu strukturu i karakteristike", rekla je direktorica tvrtke Ljudmila Sova.
Rusi utvrđuju Krim
12.55 - Rusija utvrđuje Krim i kopa rovove kilometrima iza prve linije u pripremi za "daljnji veliki ukrajinski prodor", sugeriraju nova izvješća. "Na teritoriju Krima pod mojom kontrolom provode se radovi na utvrđivanju s ciljem jamčenja sigurnosti svih Krimljana", rekao je Sergej Aksjonov, guverner regije kojeg je imenovala Moskva. Rekao je da se to događa iako vojska već poduzima mjere za zaštitu Krima.
Čini se da njegovi komentari potvrđuju britansku obavještajnu službu koja je objavila da se prioriteti Moskve okreću obrani. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je u petak ujutro da ruske snage kopaju rovove duž granice s Krimom, kao i u blizini rijeke Siverski Donjec između Donjecka i Luganska.
Ruska baltička flota priprema velike vojne vježbe
12.18 Ruska baltička flota priprema brojne velike vojne vježbe, objavila je u subotu njezina tiskovna služba, prema novinskoj agenciji Interfax. "Tijekom zimskog razdoblja obuke na poligonima Baltičke flote predviđeno je održavanje nekoliko desetaka velikih manevara na različitim razinama - uključujući oklopne i motorizirane postrojbe, protuzračnu obranu, topništvo i izviđačke i radio jedinice, kao i zračne snage flote", priopćila je press služba.
Baltička flota nalazi se u ruskoj eksklavi Kalinjingrad. U ruskim oružanim snagama novi godišnji programi počinju 1. prosinca. Baltička flota od 2016. obuhvaća veće vojne snage nakon što je formiran 11. armijski korpus. Tek nedavno se saznalo da je taj korpus ojačan dodatnom motoriziranom divizijom.
Ruska vojska opravdala je to jačanje visokom razinom aktivnosti NATO-a na zapadnim granicama Rusije. Kalinjingrad je okružen zemljama EU-a Poljskom i Litvom i nalazi se više od 1000 kilometara zračne linije od Moskve, ali samo oko 500 kilometara od Berlina.
Institut za rat: Slijedi novi val mobilizacije
12.00 Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je da slijedi nastavak tajne mobilizacije i priprema za novi val mobilizacije u Rusiji što će vjerojatno pogoršati ukupnu kvalitetu ruskih trupa koje se šalju u borbu u Ukrajini. “To će vjerojatno dovesti do još niže kvalitete obuke za mobilizirane novake i ročnike jer su kapaciteti za obuku preniski”, izvijestio je ISW.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba upozorio je da bi zamrzavanje sukoba u Ukrajini Rusija mogla iskoristiti u svoju korist i protiv Europe. “Trebamo pobjedu, a ne remi. Ako sada dopustimo Rusiji da predahne, Putin će pretvoriti zamrznuti sukob u ogromnu tempiranu bombu u srcu Europe, spremnu za eksploziju u svakom trenutku”, rekao je. “Moskva nije promijenila svoj ultimativni ton i sada nije spremna za ozbiljne pregovore. Daju izjave s ciljem da stvore dojam da su spremni za pregovore, ali ovo je samo dimna zavjesa za nastavak agresije. To nikoga ne treba zavarati”, dodao je.
Ukrajinski tužitelj: Najmanje 437 ukrajinske djece je ubijeno u ruskoj invaziji
11.44 Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno je kao rezultat ruske invazije, priopćio je u subotu ukrajinski ured glavnog tužitelja. Više od 837 djece ozlijeđeno je, prema popisu za koji su dužnosnici rekli da "nije konačan", jer još uvijek provjeravaju informacije iz zona aktivnih borbi, oslobođenih područja i teritorija koji su još uvijek pod okupacijom ruskih snaga.
Najviše je stradalih u istočnoj regiji Doneck, gdje je poginulo ili ozlijeđeno 423 djece, priopćilo je tužiteljstvo. Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od veljače kada je počela ruska invazija, koju su Kijev i zapadni čelnici osudili kao čin ničim izazvane agresije. Moskva negira da je gađala civile.
Šef ukrajinske energetske firme pozvao ljude da privremeno odu iz zemlje
11.40 Čelnik najveće ukrajinske privatne energetske tvrtke DTEK Maksim Timšenko kaže da bi ljudi trebali razmisliti o odlasku iz zemlje kako bi smanjili potražnju za električnom mrežom zemlje. "Ako mogu pronaći alternativno mjesto za boravak još tri ili četiri mjeseca, to će biti od velike pomoći sustavu", rekao je Timšenko za BBC. Ruski napadi oštetili su gotovo polovicu ukrajinskog energetskog sustava.
Rusija je izvršila najveće jednodnevno izdavanje duga u povijesti
11.09 "Rusija je u srijedu izvršila svoje najveće jednodnevno izdavanje duga u povijesti", priopćeno je iz britanskog ministarstva obrane koje redovito objavljuje obavještajne podatke. "Ovo je važno za Rusiju jer je izdavanje duga ključni mehanizam za održavanje potrošnje na obranu, koja je značajno porasla nakon invazije na Ukrajinu. Izdavanje duga je skupo tijekom razdoblja neizvjesnosti. Veličina ovog izdavanja vrlo vjerojatno ukazuje na to da rusko Ministarstvo financija trenutačne uvjete doživljava kao relativno povoljne, ali predviđa sve neizvjesnije fiskalno okruženje tijekom sljedeće godine", objavili su.
Kijev: Rat će biti gotov do proljeća, vratit ćemo Krim
9.27 Zamjenik ukrajinskog ministra obrane Volodimir Harilov smatra kako bi ukrajinske snage mogle ući na Krim do kraja prosinca, a cijeli rat s Rusijom će završiti do proljeća. Ovaj umirovljeni general bojnik predvidio je tako u intervju za Sky News, kazavši kako se njegova zemlja neće prestati boriti do pobjede, čak i ako dođe do ruskog nuklearnog napada.
Rekao je kako vjeruje da je mogućnost atomskog napada Rusije mala, ali smatra da bi to bilo "dramatično". "Ta sve će to biti pravedan - Bog zna kakav scenarij, ali to (taktički nuklearni napad) nas neće spriječiti u nastavku našeg rata". Što se tiče mirovnih pregovora s Kremljom, Harilov je rekao da će se oni dogoditi tek kada ruske trupe budu spremne napustiti svaki pedalje Ukrajine, uključujući Krim koji je ruski predsjednik Vladimir Putin zauzeo još 2014. godine te ga posljednjih osam godina drže proruski separatisti.
"Unutar ukrajinskog društva postoji odluka da idemo do kraja", rekao je. Smatra kako je zauzimanje Krima "samo pitanje vremena". Smatra da bi tome mogao pomoći i "crni labud", odnosno nešto nepredvidivo što bi se dogodilo u Rusiji, poput iznenadnog pada Putina. "Mislim da se Rusija može suočiti s crnim labudom u svojoj zemlji što može pridonijeti našem uspjehu na Krimu", kazao je zamjenik ukrajinskog ministra obrane.
Žestoke borbe na jugoistoku Ukrajine
9.00 Najmanje šest ljudi je poginulo u ruskim napadima na jugoistok Ukrajine. "Ruske snage oslobodile su širinu svog arsenala za napad na jugoistok Ukrajine, koristeći dronove, rakete, teško topništvo i ratne zrakoplove koji su ubili najmanje šest civila i ranili šest drugih", priopćio je ured ukrajinskog predsjednika. U regiji Zaporižja, čiji je dio i dalje pod kontrolom Rusije, topništvo je gađalo 10 gradova i sela, javljaju strane agencije. Grad Bahmut, ključna meta pokušaja Moskve da zauzme cijelu regiju Donjeck, i dalje je poprište teških borbi, kazale su lokalne vlasti
Kijev u 'kritičnoj situaciji' s nestašicama struje
8.50 Kijev se nalazi u "kritičnoj situaciji" s nestašicama struje kažu dužnosnici. U tijeku su ruski napadi na kritičnu energetsku infrastrukturu, a nestašice u Kijevu znaju trajati satima. Teška artiljerijska i raketna vatra prekinuli su opskrbu električnom energijom za čak 40 posto ljudi u zemlji na početku zime, javlja AP. Šef ukrajinske električne mreže rekao je da niske temperature stvaraju dodatni pritisak na energetske mreže.
Rusi optužuju Ukrajince za ratni zločin
07.00 Na društvenim mrežama pojavila se snimka s prve crte bojišnice u istočnoj Ukrajini koja prikazuje predaju skupine ruskih vojnika. Čini se kako snimka završava njihovom smrću, piše BBC, što bi bio ratni zločin. Rusija je reagirala i optužila Ukrajinu za pogubljenje ruskih ratnih zarobljenika, a Ukrajina još nije odgovorila na optužbe.
BBC nije uspio samo iz video utvrditi jesu li ruske tvrdnje točne. Navodni incident se dogodio u subotu 12. studenog ili ranije u Makijivki, selu na prvoj crti bojišnice u regiji Luhansk. Kasnije istog dana pojavile su se snimke dronom na proukrajinskim stranicama te se na njima vide tijela nekoliko uniformiranih vojnika kako leže na zemlji u dvorištu jedne farme. Dio snimke također se pojavljuje u videu koji je na internetu objavilo ukrajinsko Ministarstvo obrane o vojnim operacijama u području Makijevka.
Pojavile su se snimke na kojima se može čuti vikanje na ukrajinskom u kojem vojnici poručuju svima koji se skrivaju u šupi da izađu. Nakon toga vojnici u uniformama koje izgledaju kao ruske izlaze i liježu na tlo. Potom se na snimci vidi muškarac koji otvara vatru, ali se ne vidi točno u čijoj je uniformi i na koga puca. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da se radi o "namjernom i metodičnom ubojstvu" hicima u glave više od 10 ruskih vojnika
EU kreće s obukom ukrajinskih vojnika, pozicija Hrvatske je nejasna
06.00 Ovoga tjedna Europska unija pokrenula je misiju obuke ukrajinskih vojnika, što je njezina dosad najveća vojna misija. Nejasno je kako će u tome sudjelovati Hrvatska, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina. Početkom ovoga tjedna Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine).
Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasovala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju. Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.
Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje. Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini. Misiju će provoditi dvadesetak država članica.
Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj. Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku s kolegama iz EU-a u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina". Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.
Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu. “Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije Europske unije i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini”, rekla je Robles u Bruxellesu.
Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji. Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva. No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu. U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.
Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića. Kao vrhovni zapovjednik vojske predsjednik može blokirati odluku vlade, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenog ponovio svoje protivljenje, Milanović je izjavio: “Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluče, ja ću to prihvatiti”. Hrvatska vlada optužuje Milanovića da ima proruske stavove, dok on smatra da bi sudjelovanjem u programu EUMAM Ukrajina Hrvatska bila uključena u rat.
Predsjednik Milanović optužuje vladu i ministre da ga pokušavaju zaobići u odlučivanju o vanjskim poslovima i obrani. Ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka u utorak nije rekao na koji će se način Hrvatska točno uključiti. “Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama”, kazao je Banožić. Na pitanje bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako ta odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula.
