Tajvan je pozvao Kinu da se "iskreno pokaje" zbog krvavog slamanja prodemokratskih prosvjeda na i oko Tiananmenskog trga (Trg nebeskoga mira) prije tri desetljeća, nakon što je kineski list naveo kako nitko u Kini nije zainteresiran za kopanju po prošlosti.
Danas se obilježava 30 godina otkako je kineska vojska otvorila vatru kako bi okončala studentima predvođene nemire, piše Reuters. Kineske vlasti zabranjuju bilo kakvo javno obilježavanje događaja na kopnu i nikada nisu objavile koliko je na kraju točno ljudi smrtno stradalo. Procjene skupina za ljudska prava i svjedoka kreću se od nekoliko stotina do nekoliko tisuća.
"Kina se mora iskreno pokajati zbog incidenta 4. lipnja i proaktivno se zalagati za demokratske reforme", navodi Tajvansko vijeće za kopnena pitanja u priopćenju koje će vjerojatno razbjesniti Kinu. "Iskreno upozoravamo kineske vlasti da se suoče s povijesnom pogreškom i iskreno se ispričaju što prije." Vijeće tvrdi kako je Peking lagao kako bi prikrio činjenice vezane uz događaje iz 1989. godine i iskrivljavao istinu.
Odbijaju priznati odgovornost
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang, upitan o izjavi Tajvana, rekao je kako su, otkako je Narodna Republika Kina osnovana prije 70 godina, velika postignuća "u potpunosti dokazala da je razvojni put koji smo odabrali potpuno ispravan". Kineski, vrlo čitani, tabloid Global Times izjavio je u ponedjeljak u uvodniku, na internetskoj stranici svog izdanja na engleskom jeziku, kako je 4. lipnja "imunizirao Kinu protiv nemira".
"Jedva da je jednom dotaknuo Kinu, taj incident nije postao dugoročna noćna mora za zemlju", navodi se u novinama koje je objavio službeni Narodni dnevnik vladajuće Komunističke partije. "To je postalo izblijedjeli povijesni događaj, a ne stvarna neprilika", dodaje se, udarajući na disidente i one izvan zemlje koji stalno govore o tome. “Međutim, sva ova buka neće imati stvarnog utjecaja na kinesko društvo. Akcije vanjskih sila su potpuno uzaludne. "
Puno čitanija verzija teksta na kineskom jeziku nije sadržavala uvodnik. List je prije pisao o Tiananmenu na engleskom, tako da uvodnik nije bez presedana, ali je još uvijek rijedak budući da je javna rasprava o događaju tabu tema u Kini. Peking je pojačao vladino potiskivanje ljudskopravaškog aktivizma, odgurujući izvorne ciljeve demonstranata dalje nego ikad.
Demokratski Tajvan koristi godišnjicu Tiananmena kako bi kritizirao Kinu i pozvao je da se suoči s onim što je učinila. S druge strane, Kina tvrdi da je Tajvan njezin "sveti teritorij" te da će ga vratiti i silom ako je to potrebno.
Potiskivanje ljudskih prava
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen izjavila je da je 4. lipnja 1989. godine "povijesna prekretnica" za Kinu, koja je od tada zauzela drugačiji put za demokratski razvoj. "Na žalost, iako je Kina posljednjih godina ostvarila napredak u gospodarskom razvoju, u velikoj je mjeri potiskivala ljudska prava i slobode" , kazala je na sastanku s aktivistima za prekomorska prava. "Mi također jako brinemo oko razvoja demokracije i ljudskih prava u kontinentalnoj Kini i nadamo se da bi Kina mogla krenuti prema tom putu", navodi se u izjavi predsjedničkog ureda.
Kineski ministar obrane Wei Fenghe u nedjelju je branio pekinško način postupanja s Tiananmenom, kazavši kako je vlada "bila odlučna u zaustavljanju turbulencija", što je rijetko službeno priznanje spornog događaja 4. lipnja. Tajvansko Vijeće za kopnena pitanja priopćilo je kako su takve opaske, u kojima se brani krvavo vojno gašenje prosvjeda, "nevjerojatne". "To dokazuje da su njihove riječi kako 'kineski narod ne napada kineski narod' jedna ogromna laž."
Optužuju Tajvan da se želi odcijepiti
Kina pojačava pritisak na Tajvan u kojemu se u siječnju održavaju predsjednički izbori, pokušavajući smanjiti podršku nekoliko preostalih njegovih diplomatskih saveznika i redovito šaljući zračne snage u blizinu otoka. Peking sumnja da je Tsai i njezina vladajuća Demokratska napredna stranka pokušava progurati formalnu neovisnost Tajvana, što predstavlja crvenu liniju za Kinu. Međutim, Tsai je opetovano rekla kako želi zadržati status quo, zavjetujući se istovremeno da će braniti demokraciju otoka.
