Davor Solter, koji već desetljećima živi u inozemstvu, nedavno je postao laureat nagrade Gairdner, poznate i kao "kanadski Nobel". Riječ je o nagradi u iznosu od oko 100.000 kanadskih dolara koju od 1957. godine dodjeljuje kanadska zaklada Gairdner za izvanredna dostignuća u temeljnim istraživanjima koja utječu na ljudsko zdravlje. Među dobitnicima nagrade Gairdner je i 87 Nobelovih laureata. Davor Solter prvi je hrvatski znanstvenik koji je osvojio ovu prestižnu nagradu, piše Jutarnji.
Naime, Gairdner International Award najvažnija je kanadska nagrada za biomedicinske znanosti, a uz nagradu March of Dimes to je najvažnije priznanje za rad prof. Davora Soltera, jednog og najuglednijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.
Davor Solter sada je u mirovini, ali još uvijek povremeno radi. Trenutno živi između Bar Harbora u saveznoj državi Maine i Taosa u Novom Meksiku, ali svake godine provede u Bangkoku gdje sa suprugom Barbarom Knowles pomaže i savjetuje mlade znanstvenike u SISCR-u, malom institutu za istraživanje matičnih stanica.
Solterova specijalnost je razvojna biologija, a nagrada Gairdner dodijeljena je njemu i Azimu Suraniju s Cambridgea za otkriće genomskog utiska (imprinting) kod sisavaca.
"Za sisavce je bitno da su i majčin i očev genom prisutni u oplođenoj jajnoj stanici. Ako je samo jedan od njih prisutan, neće biti normalnog razvoja, a proces koji određuje hoće li kopija gena biti aktivna ili neće događa se tijekom formacije spolnih stanica", pojasnio je u ranijem razgovoru za Jutarnji list prof. Solter. On je, također, i jedan od pionira kloniranja, a smatra da smo daleko od kloniranja ljudi. No, Davor Solter pozitivno misli o ideji da se kloniranje iskoristi za spas vrsta, kao sjevernog bijelog nosoroga čiji se broj primjeraka sveo na svega dvije ženke.
"Mislim da bismo mogli pokušati s kloniranjem. Nadam se da su sačuvali neke stanice mužjaka. To bi se vjerojatno moglo napraviti koristeći jajašca i embrije nekih drugih podvrsta nosoroga", rekao je prof. Solter.
