Tekuća godina na dobrom je putu da bude četvrta najtoplija u povijesti, pokazuju podaci Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA). Jedine tri toplije godine od ove bile su tri prethodne - 2015., 2016. i 2017.
Stručnjaci nemaju dvojbe - ovakve temperature jasan su znak globalnog zatopljenja. "Utjecaji klimatskih promjena više nisu suptilni", rekao je MichaelMann, klimatski stručnjak i ravnatelj Znanstvenog centra za sustav Zemlje na sveučilištu Penn State.
"Vidimo ih kako se igraju u stvarnom vremenu u obliku toplinskih valova, poplava, suša i požara. I vidjeli smo ih cijelo ovo ljeto", rekao je.
Konstantan rast temperatura
No više od ekstrema poput suša i poplava, najbolji primjer klimatskih promjena jest stalni rast temperatura. Naravno, svaka pojedina lokacija može imati više ili niže temperature tijekom dana, mjeseca ili godine, ali zatopljenje planeta najlakše je promatrati kroz globalne temperature.
Podaci NOAA-e pokazuju da su u prvoj polovini 2018. godine temperature Zemljinog tla i površine oceana bile prilično iznad prosjeka. Temperaturni rekordi pali su na nekim dijelovima Mediteranskog mora, Novog Zelanda i područjima diljem Sjeverne Amerike, Azije i Australije. Na drugom kraju klimatskog spektra, nijedno područje, bilo da je riječ o kopnu ili moru, u razdoblju od siječnja do lipnja nije ubilježilo rekordno nisku temperaturu. Ilustracija američke vladine agencije to najbolje pokazuje.
U globalu, otkriva NOAA, kopno i mora trenutno su 0.77 Celzijevih stupnjeva toplija od prosjeka 20. stoljeća. "Klimatske promjene zaslužne su što ekstreme, poput toplinskih valova i obilnih kiša, imamo puno češće i intenzivnije nego prije", kaže klimatska stručnjakinja Katharine Hayhoe sa sveučilišta Texas Tech.
Kina će postati najsmrtonosnija
Klimatske promjene, upozoravaju stručnjaci, od nekih će dijelova Zemlje napraviti smrtonosne zone. Tako smatraju da će Velika kineska nizina, jedna od najnapučenijih regija na svijetu, do kraja stoljeća zbog toplinskih valova postati najsmrtonosnija regija na svijetu.
Nova istraživanja otkrivaju da će, ukoliko se ne naprave radikalni rezovi emisije ugljičnog dioksida, ta regija do 2070. godine biti na udaru vlažnih toplinskih valova. Rezultati studije posebno zabrinjavaju jer u tom području živi 400 milijuna ljudi koji se bave poljoprivredom i koji su najizloženiji klimatskim promjenama. Stručnjaci kazuju kako vrućina i visoka vlažnost mogu stvoriti uvjete koji u samo nekoliko sati izloženosti mogu ubiti i zdravu osobu.
Inače, Kina od svih zemalja na svijetu trenutno u atmosferu ispušta najviše stakleničkih plinova, a kako stvari stoje to bi se moglo obiti o glavu upravo njezinim stanovnicima.
