DUBLIN - Hrvatska i Irska nisu za Europu više brzina i više slojeva već za Europu jednakopravnih država koje sudjeluju u izgradnji njezine budućnosti, izjavila je u ponedjeljak u Dublinu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon razgovora s irskim predsjednikom Michaelom D. Higginsom.
Grabar-Kitarović u trodnevnom je državnom posjetu Irskoj. To je prvi državnički posjet nekog hrvatskog predsjednika Republici Irskoj.
"Raspravili smo nekoliko bitnih aspekata naših odnosa i našeg zajedničkog rada u okviru EU-a. Posebno smo razgovarali o europskom projektu, o europskim vrijednostima i našim stavovima koji su vrlo slični kada je riječ o tome kako bi europski projekt trebao ići dalje - dakle protiv Europe više brzina, protiv Europe više slojeva, a za Europu jednakopravnih država koje sudjeluju u izgradnji njezine budućnosti", kazala je predsjednica.
U okviru razgovora o budućnosti EU-a neizbježna je tema bila i izlazak Velike Britanije iz Europske unije, a predsjednica države, dodajući da izlazak iz Unije ne znači odlazak iz Europe, ističe važnost jedinstva preostalih 27 članica.
"Iako Velika Britanija napušta EU, svakako ne odlazi iz Europe. Ona ne može samo otploviti s mjesta na kojem se nalazi. Vjerujemo u dobru suradnju. Međutim zato je nephodna solidarnost i zajedničke pozicije i jedinstvo između ostalih 27 članica u pregovorima s Velikom Britanijom", rekla je šefica hrvatske države.
Također dodaje da Hrvatska u tom procesu treba osigurati jednakopravnost naših građana u Velikoj Britaniji s ostalim građanima EU-a.
Irsko-hrvatske sličnosti i razlike
Govoreći o iseljavanju ljudi iz Hrvatske, posebice mladih, i činjenice da je Irska postala atraktivna destinacija za hrvatske iseljenike, izrazila je zadovoljstvo što se nedavno u Zagrebu otvorilo irsko veleposlanstvo.
"U Irsku je iselilo oko 12.000 ljudi. S obzirom na sličnosti Hrvatske i Irske drago mi je da je otvoreno irsko veleposlanstvo u Zagrebu", rekla je predsjednica uvjerena da će to pomoći razmjeni iskustava.
"Ja na Irsku gledam (kao) na primjer države koja je iz zatvorenog agrarnog društva prerasla u moderno društvo", izjavila je predsjednica novinarima i posebice u tom procesu preobrazbe istaknula ulogu obrazovanja i ulaganja u visoke tehnologije.
"Puno su ulagali u obrazovanje i visoke tehnologije i Irska je postala jedan od europskih divova koji je vjerojatno najbolje iskoristio europske fondove za razvojne projekte i za promicanje svog gospodarstva", dodala je Grabar-Kitarović.
Po njezinim riječima, Irska je znala poreznom politikom i ostalim potezima privući investitore i multinacionalne kompanije.
"Ali i ta imigracijska politika, kako privući mlade ljude, je vrlo važna (...) vjerujem da ćemo stvoriti preduvjete da se naši ljudi vrate upravo s iskustvom koje nam je potrebno kako bismo otvarali naše društvo i otklonili one otpore prema promjenama koje kod nas postoje", kazala je predsjednica.
Po njezinim riječima, između dvije zemlje postoje sličnosti i po povijesti i tradiciji.
"Irska ima veliku imigraciju kao Hrvatska. Ključ uspjeha je bio upravo u ulaganje u obrazovanje, u snažnu reformu obrazovanja i ne samo visokog, tercijarnog već se vraćaju i obitelji s djecom i to zbog kvalitete obrazovanja koje se ovdje vidi kao ključ napretka svakog društva", istaknula je predsjednica.
Glede gospodarske suradnje, potvrdila je da je vrlo skromna, ali da se nada zamahu na tom području. U prvih osam mjeseci prošle godine Hrvatska je u Irsku izvezla robe u vrijednosti 22,6 milijuna eura, pokazuju podaci DZS-a, a uvezla je u vrijednosti 40 milijuna eura. Po tim podacima Irska nije Hrvatskoj niti u 35 najvećih trgovinskih partnera.
Predsjednicu Hrvatske je irski šef države Higgins, inače profesor sociologije i politike, ugostio u predsjedničkoj rezidenciji u Phoenix parku, najvećoj gradskoj zelenoj površini u Europi, na svečanoj ceremoniji na kojem je ispaljen 21 pluton i uz nadlijetanje pet zrakoplova.
Rezidencija "Aras an Uachtarain" je bijela palača sagrađena 1751., a povjesničari tvrde da je upravo ona poslužila kao model irskom iseljeniku u SAD-u, arhiteku Jamesu Hobanu, kao model za izgradnju Bijele kuće u Washingtonu.
Hrvatska zajednica u Irskoj
Grabar-Kitarović je također sudjelovala u tradicionalnoj ceremoniji sadnje stabla u krugu vrta Ureda predsjednika Irske. Na trgu Parnell, dijelu grada sjeverno od rijeke Leaffy, položila je vijenac u Vrtu sjećanja. Posjetila je i Muzej irske imigracije. Procjenjuje se da u SAD-u živi više desetaka milijuna Amerikanaca irskog podrijetla, a Irska s Washingtonom želi što prije riješiti pitanje 50.000 ilegalnih irskih useljenika u SAD.
U večernjim satima Grabar-Kitarović se sastaje s predstavnicima hrvatske zajednice.
Irski domaćin, predsjednik Higgins, boravio je u službenom posjetu Zagrebu u lipnju 2013., u vrijeme kada je Irska predsjedala EU-om, a Hrvatska iščekivala ulazak u integraciju mjesec poslije.
Irska je odmah otvorila svoje tržište rada za hrvatske radnike, a prema podacima iz 2015. samo se te godine u Irsku iselilo oko 5000 Hrvata.
U Dublinu će se predsjednica u utorak susresti i s premijerom Endom Kennyem, koji ju je prije dvije godine kao član EPP-a javno podržao na hrvatskim predsjedničkim izborima, te održati radne sastanka u irskom parlamentu, među ostalim s članovima Hrvatsko-irske parlamentarne grupe prijateljstva.
