Hrvatsku i Srbiju muče isti problemi - borimo se solidarno protiv samovolje pojedinaca, cenzure i instrumentaliziranja medija, borimo se za besplatno i javno dostupno obrazovanje koje ne može i ne smije služiti tržištu, već za obrazovanje koje treba služiti društvu i osloboditi se okova profita i kapitala, poručili su zagrebački studenti.
Zahvaljujući na iskazanoj potpori, studenti iz Beograda pozvali su na zajedničku borbu da bi "univerziteti i sveučilišta postali mjesta znanja i kritičkog promišljanja, a ne indoktrinacije; akademske autonomije, a ne partijske autokracije", te da visoke škole i fakulteti postanu instituciuje "koje zadovoljavaju društvene i individualne potrebe, a ne potrebe tržišta", navedeno je u priopćenju proslijeđenom medijima.
Priopćenje su proslijedili studenti i studentice beogradskog prosvjeda Protiv diktature, a pridružili su im se Studentski pokret Novi Sad, Prosvjed protiv diktature i sistema Novi Sad i Protiv diktature Niš.
Borba za drugačiju politiku
U priopćenju se navodi da su studenti "zajedno s ostatkom društva" izloženi posljedicama ekonomske krize zbog koje su većini uskraćena materijalna sredstva za stjecanje neophodnog obrazovanja, zbog čega su prinuđeni "na prerani, nisko plaćeni rad, kako bi izdržavali sebe i svoje obitelji".
"Zato prosvjedujemo ne samo protiv ove vlasti, već se ujedno borimo za sasvim drugačije politike", istaknuto je u priopćenju studenata iz Beograda.
Kolegama i kolegicama u Zagrebu poručuju da "prate i solidariziraju se" s njihovom borbom za akademsku samoupravu te da se bore za sveučilište "lišeno stranačkih interesa, utjecaja klera i institucionalnog nasilja".
Val prosvjeda Protiv diktature pokrenut je u Beogradu poslije predsjedničkih izbora na kojima je 2. travnja s oko 55 posto glasova u prvome krugu pobijedio aktualni srbijanski premijer Aleksandar Vučić, a proširili su se i na Novi Sad, Niš, Kragujevac te na nekolikko drugih gradova u Srbiji.
Studenti zahtijevaju smjenu političke elite na čelu s Aleksandrom Vučićem, poštene i slobodne izbore, smjenu članova Republičkog izbornog povjerenstva i Regulatornog tijela za elektroničke medije, slobodu medija, reviziju popisa birača te uvođenje elektroničkog glasovanja.
