Grupa američkih stručnjaka smatra da nema dovoljno kliničkih indicija koji bi upućivali na to da je zdravim ženama bez ikakvih simptoma, koje usto nisu trudne, potreban kompletan rutinski ginekološki pregled svake godine.
Zaključak su donijeli članovi savjetodavne grupe koja djeluje pod nazivom "U.S. Preventive Services Task Force" (USPSTF), a nametnuo se usred sve češćih rasprava medicinske i liječničke zajednice o tome trebaju li baš sve žene kompletan ginekološki pregled svake godine.
Nove smjernice neovisnog panela zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koje podupire vlada te stručnjaka preventivne zdravstvene zaštite, ne odnose se na trudnice, na žene čiji pregledi uključuju Papa test ili one kojima su potrebni redoviti kontrolni pregledi u slučaju spolno prenosivih bolesti.
"USPSTF svakako preporučuje kontrolne preglede kod žena oboljelih od raka cerviksa. U takvim je slučajevima potreban kompletan ginekološki pregled", kazala je članica grupe dr. Maureen Phipps, znanstvenica sa sveučilišta Brown iz Providencea.
"Pitanje novih smjernica potaknuto je kako bi se ustanovilo je li kompletan ginekološki pregled koristan i potreban i u slučaju svih ostalih ginekoloških stanja", smatra Phipps.
Ona i njezini kolege prvi put 'važu' stvarnu potrebu za obavljanjem ovakve vrste pregleda kod svih žena. Smatraju da je "premalo dokaza da bi se odredilo jesu li dobre strane pregleda veće i važnije od potencijalnih opasnosti....", napisali su stručnjaci te rezultate objavili u utorak u stručnome časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA).
Phipps i kolege nisu iznijeli službenu preporuku ni za ni protiv kompletnog vaginalnog pregleda, ali zahtijevaju da se ta potreba razmotri kada su u pitanju određene skupine žena.
"Mnoge žene ginekološki pregled iščekuju s tjeskobom, neke osjećaju bol, a neke veliku neugodu za vrijeme pregleda", kažu Colleen McNicholas i Jeffrey Peipert s Medicinskog fakulteta na washingtonskom sveučilištu i sveučilištu u Inidiani.
Naime, kompletan ginekološki pregled sastoji se od pregleda vanjskog spolovila, a potom i vaginalnog pregleda. Uz pomoć spekuluma, ginekološkog instrumenta napravljenog od metala ili plastike razmaknu se zidovi rodnice kako bi ginekolog vidio vrat maternice i unutrašnjost rodnice. Pritom se uzima Papa obrisak uz pomoć drvene špatule i četkice kojom se ciljano uzimaju brisevi vagine, vrata maternice i kanala vrata maternice iz kojih citolog radi analizu citološkog razmaza pod mikroskopom. Na taj način se dobiva rezultat koji govori o potencijalnim upalama, abnormalnostima ili prekancerozama i zloćudnim stanjima vrata maternice.
"Na temelju zaključaka iz našeg izvješća, liječnici bi se trebali zapitati komu je točno ovaj pregled potreban", smatraju McNicholas i Peipert.
Članovi USPSTF-a kažu da je od 1940. provedeno samo osam studija kojima su istraženi preciznost i štetnost kompletnog ginekološkog pregleda, a rezultati su bili različiti.
Američki Kongres opstetričara i ginekologa preporučuje redovite ginekološke preglede do trenutka kada se pojave zdravstveni problemi koji zahtijevaju liječenje.
USPSTF preporučuje da se Papa test kod zdravih žena između 21 i 29 godine obavlja svake tri godine, a kod onih između 30 i 65 svakih pet godina. Treba znati da nije uvijek potrebno obaviti kompletan ginekološki pregled.
S obzirom na kontradiktorne smjernice o kompletnom ginekološkom pregledu, liječnici bi svakoj pacijentici trebali pristupiti na personaliziran način, samtra dr. George Sawaya s kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.
Žene bi, smatra Sawaya, trebale obaviti sve potrebne pretrage kada osjećaju neuobičajenu bol u donjem trbuhu, u slučaju neuobičajenog vaginalnog krvarenja i ostalih neuobičajenih simptoma. No žene koje nemaju nikakvih simptoma možda ne žele invazivne preglede.
"Prevencija se sastoji u tome da se ljudi koji se trenutačno osjećaju dobro u budućnosti osjećaju još bolje, a to je teško postići. Zbog toga moramo postaviti visoke standarde prevencije", smatra Sawaya.
