Nekoć prkosan tinejdžer, danas ugledan obiteljski čovjek, danski prijestolonasljednik Frederik u nedjelju postaje kraljem, utjelovljujući tako na prigodan način tu opuštenu liberalnu monarhiju.
Zagovornik ekoloških pitanja, taj se 55-godišnjak diskretno nametnuo u sjeni svoje iznimno popularne majke, kraljice Margarete II., koja je u televizijskom novogodišnjem obraćanju nakon 52 godine na vlasti najavila da se odriče trona.
Uživajući potporu više od 80 posto Danaca prema nedavnoj anketi, princ je će u nedjelju postati kralj Frederik X., nakon što njegova majka potpiše abdikaciju.
"Slijedit ću te, kao što si ti slijedila svog oca u vođenju tisuću godina stare institucije", unaprijed je obećao princ Frederik.
To je obećanje stiglo uz zrelost koja je daleko od njegova ludiranja u mladosti.
"Ne može se reći da je bio buntovnik, ali kao dijete i mladić nije se dobro nosio s medijskom pozornosti i spoznajom da će postati kralj", rekla je Gitte Redder, stručnjakinja za dansku kraljevsku obitelj.
"Tek je u svojim srednjim dvadesetima stekao samopouzdanje“, rekla je za AFP.
Usamljen i nesretan
Usamljen i nesretan kao tinejdžer, Frederik je zamjerao roditeljima što su ga zanemarivali ispunjavajući kraljevske obveze.
Utjehu je tražio u brzim automobilima i žestokom životnom stilu, a početkom devedesetih smatran je razmaženim princem kojem je samo do tulumarenja.
Javnost ga je počela uzimati ozbiljnije nakon što je 1995. diplomirao na Sveučilištu Aarhus. Prvi je to član danske kraljevske obitelji koji je fakultet priveo kraju.
Dio studentskih dana proveo je i na Harvardu u Sjedinjenim Državama, kamo se upisao pod pseudonimom Frederik Henriksen.
To lažno prezime bilo je posvećeno njegovu ocu, Henriju de Monpezatu, francuskom diplomatu koji je vjenčanjem s kraljicom Margaretom postao princ Henrik.
Frederik, koji uz danski govori i engleski, francuski i njemački jezik, zapravo je počeo razvijati svoju ulogu budućeg kralja tek tijekom službe u trima granama danske vojske.
Princ je služio u danskom mornaričkom korpusu Frogmanu, gdje je dobio nadimak Pingo (pingvin), i jedan je od samo četiri među 300 regruta koji su 1995. godine položili sve ispite.
Godine 2000. sudjelovao je u četveromjesečnoj, 3500 kilometara dugoj skijaškoj ekspediciji preko Grenlanda.
Nadopunjavanje kraljice
Njegova vragolasta strana priuštila mu je boravke u bolnici nakon nesreće na sanjkama i skuteru, ali popularnost mu je naglo porasla, pospješena zabavnim trkama diljem Danske koje je osnovao 2018., Royal Run.
"Frederik je sportaš, posjećuje koncerte i nogometne utakmice, što ga čini još pristupačnijim od njegove majke“, objašnjava kraljevska stručnjakinja Redder.
"Ne želim se zatvoriti u tvrđavu. Želim biti svoj, želim biti ljudsko biće", rekao je jednom prilikom.
Suprugu Mary Donaldson, australsku odvjetnicu, upoznao je u baru u Sydneyju tijekom Olimpijskih igara 2000. godine.
Svoje četvero djece nastojali su odgajati što normalnije, šaljući ih uglavnom u javne škole.
Njihov najstariji sin, princ Christian, koji je nedavno napunio 18 godina, bio je prvi član danske kraljevske obitelji koji je pohađao vrtić.
Par je postupno preuzimao mnoge kraljevske dužnosti posljednjih godina kako je kraljica kročila u osamdesete, „ali vrlo polako i u skladu s njenim zdravljem“, rekao je povjesničar Sebastian Olden-Jorgensen.
Par je "moderan i društveno osviješten i ljubitelji su pop glazbe, moderne umjetnosti i sporta", dodao je.
Oni "ne predstavljaju moguću revoluciju u usporedbi s kraljicom“, već pažljivu tranziciju koja se prilagođava vremenu, rekao je.
Između ostalog, Frederik je zagovarao jače nastojanje Danske da pronađe rješenja za klimatsku krizu.
Rekao je da sebe vidi kao nadopunu svoje majke, svestrane žene, koja je uspješna spisateljica i umjetnica.
"Ti slikaš, ja vježbam. Ti kopaš po opskurnim predmetima iz prošlosti, ja sam saginjao glavu da me ne prepoznaju dok sam bio u vojsci. Ti si majstorica riječi, dok meni one ponekad nedostaju“, našalio se na proslavi kraljičinog jubileja.
Margareta II., posljednja europska kraljica, odriče se prijestolja
Popularna danska kraljica Margareta II., koja u nedjelju u dobi od 83 godine napušta prijestolje, ima najduži staž među europskim vladarima i posljednja je kraljica nakon smrti britanske Elizabete II.
Umjetnica i okorjela pušačica u svojih pola stoljeća na tronu modernizirala je kraljevinu.
Na prijestolje je stupila kad joj je bila 31 godina, 14. siječnja 1972., nakon smrti oca Frederika IX.
Točno 52 godine poslije predaje žezlo svom najstarijem sinu, prijestolonasljedniku Frederiku, nakon što je na Silvestrovo šokirala naciju najavivši abdikaciju zbog pozne dobi i zdravstvenih problema.
Odrabrala je prigodan trenutak da odstupi
"Kraljica Margareta vrlo je dobra pripovjedačica pa je sama ispripovijedala i svoju priču“, rekla je za AFP Cecilie Nielsen, novinarka koja prati kraljevsku obitelj na nacionalnoj televiziji DR.
"Čak je i za odluku da odstupi odabrala prigodan trenutak“, dodala je.
Kraljica je izjavila da je teška operacija leđa kojoj je bila podvrgnuta u veljači 2023. "dala povoda razmišljanjima“ o odlasku.
I nakon abdikacije zvat će je se kraljicom Margaretom.
Uzela je ime Margareta II. u čast Margrethe I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., iako službeno nije imala titulu kraljice.
U vrijeme Margaretina stupanja na prijestolje samo 45 posto Danaca bilo je za kraljevinu, a većina je smatrala da joj nema mjesta u modernoj demokraciji.
No, ponosna i elegantna Margareta II. uspjela se držati podalje od skandala i modernizirati instituciju kraljevine, dopuštajući svojoj dvojici sinova da se ožene pučankama i ograničavanjem kraljevskih privilegija.
Danas je danska kraljevska obitelj među najpopularnijima u svijetu, a uživa i podršku više od 80 posto Danaca.
Margareta je jedina vladajuća kraljica u Europi, ali četiri zemlje, Belgija, Nizozemska, Španjolska i Švedska, imaju prijestolonasljednice.
Ogorčen suprug
Obitelj i narod nadjenuli su joj nadimak "Daisy", a godinama je uporno tvrdila da nikada neće odstupiti. U potvrdila je to i u intervjuu Hini uoči posjeta Hrvatskoj 2014. godine.
"Ostat ću na prijestolju do zadnjeg daha“, rekla je.
U dobi od 82 godine viđena je kako se zabavlja u poznatom zabavnom parku Tivoliju u Kopenhagenu, sa šeširom čvrsto pričvršćenim na glavi.
No, i u takvom životu bilo je spoticanja.
Njezin muž, rodom Francuz, princ Henrik, bio je poznat po šepirenju i čestim izljevima bijesa. Više je puta izrazio razočarenje što nikad nije dobio titulu kralja nakon što mu je supruga postala kraljica.
Godine 2002. dospio je na naslovnice kad je pobjegao u svoj dvorac u južnoj Francuskoj, žaleći se da mu u Danskoj nije bilo iskazano dovoljno poštovanja. Kasnije je izjavio da ne želi biti pokopan pored svoje supruge jer joj nikada u životu nije bio ravnopravan.
Henrik je preminuo u veljači 2018., pet mjeseci nakon što se saznalo da boluje od demencije.
Margareta je pokazala istu nepokolebljivost u nedavnoj medijski popularnoj prepirci sa svojim najmlađim sinom, princem Joachimom, nakon što je 2022. njegovo četvero djece lišila prinčevskih titula u nastojanju da ograniči kraljevske privilegije.
Sila koja ujedinjuje
Najstarija od triju kćeri, kraljica je rođena u Kopenhagenu 16. travnja 1940., samo tjedan dana nakon što je nacistička Njemačka napala njenu zemlju.
Danski zakon o nasljeđivanju tada je isključivao žene iz nasljeđivanja prijestolja.
Zakon je 1953. izmijenjen referendumom nakon što je nekoliko uzastopnih danskih vlada izrazilo potrebu za modernizacijom društva.
"Uspjelo joj je je biti sila ujedinjenja danske nacije u vrijeme velikih promjena, globalizacije, pojave multikulturalne države, ekonomske krize 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015. te pandemije“, sažeo je njen utjecaj povjesničar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.
Umjetnica, kraljica
S blistavim plavim očima i širokim osmijehom, Margreta je poznata po svojoj opuštenoj i razigranoj strani i po uključenosti u dansku kulturnu scenu.
Slikarica, kostimografkinja i scenografkinja, u brojnim je prilikama surađivala s Kraljevskim danskim baletom i Kraljevskim danskim kazalištem.
Nedavno je nominirana za dansku filmsku nagradu Robert u kategoriji scenografije i kostima za svoj rad na Netflixovom filmu Ehrengard.
Pohađala je Cambridge i Sorbonu, a tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski.
Također je prevodila drame, uključujući dramu Svi su ljudi smrtni Simone de Beauvoir.
No javnost je prvenstveno prepoznaje po slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje "Gospodara prstenova" J.R.R. Tolkiena, a njezine slike bile su izložene u muzejima i galerijama u Danskoj i inozemstvu.
