Izgorjela dječja cipelica, pougljenjena dječja kolica, razbijeno kuhinjsko posuđe - predmeti izloženi u poljskom glavnom gradu opisuju kako su Židovi u ratnoj Varšavi živjeli, voljeli i umirali.
Izložba u galeriji Kordegarda postavljena je na 80. obljetnicu ustanka u varšavskom getu, pobune židovskih boraca protiv nacističkog terora.
Izložba je organizirana u suradnji s Muzejom varšavskog geta, a izloženi su rijetki, nedavno otkriveni tragovi iz židovske četvrti u Drugom svjetskom ratu.
"Varšava nije jedan grad, već dva: jedan koji vidimo i još jedan ondje dolje, pod zemljom", rekao je kustos Jacek Konik za AFP.
"A ovo su, da tako kažem, glasovi iz zakopanog grada, koji dozivaju ispod naših nogu", dodao je.
Konik je vodio u blizini bunkera gdje su vođa propalog ustanka Mordechaj Anielewicz i njegovi kolege počinili masovno samoubojstvo.
Kad je nacistička Njemačka napala Poljsku 1939. godine, otprilike jedna trećina varšavskog stanovništva bili su Židovi.
Godinu dana kasnije okupatori su ogradili židovsku četvrt i stvorili geto koji nijedan Židov nije mogao slobodno napustiti.
"To su identični predmeti onima koje smo pronalazili u nežidovskim dijelovima Varšave, tako da je jasno da je to područje umjetno odvojeno", rekao je Konik.
U nekom trenutku je i do 450.000 Židova bilo nagurano na otprilike tri četvorna kilometra.
Kad su nacističke snage počele deportirati Židove u logore smrti, dio njih je počeo pružati oružani otpor u Varšavi 19. travnja 1943.
Volja da se nastavi živjeti
Nijemci su gotovo jednomjesečni ustanak brutalno ugušili i sravnili geto sa zemljom.
Među nekoliko tisuća iskopanih predmeta, od kojih su deseci izloženi, jedan se ističe kao posebno važan - pougljenjena kvaka s ključem u bravi.
"Ova kvaka je simbol poznatog dekreta Židovima da napuste svoje stanove i ostave ključeve u vratima", rekao je Konik.
Tu su i neka nevjerojatna otkrića poput fotografije Igoa Syma, poljskog glumca koji je surađivao s njemačkim okupatorima.
"Pretpostavlja se da je pripadao nekom mladom, prijeratnom obožavatelju zgodnog glumca", rekao je Konik.
"Nažalost, iza atraktivnog izgleda krila se zvijer", rekao je kustos o glumačkoj zvijezdi koju je kasnije ubio poljski pokret otpora.
Svi pronađeni predmeti svjedoče o volji da se nastavi dalje unatoč užasima antisemitizma i rata.
Od geta je preostala šačica zgrada. Rijedak primjer je prijeratna gradska kuća u ulici Chlodna, nekoć dom Adama Czerniakowa kojeg su Nijemci zadužili da vodi Judenrat, židovsku upravu u getu.
Osuđeni na smrt
O tom vremenu postoje i fotografski dokazi, no većinu su snimili nacisti.
"Jako iritira što geto još uvijek vidimo njemačkim očima. Ne bi trebalo biti tako", rekla je za AFP Agnieszka Haska iz poljskog Centra za istraživanje holokausta.
Ipak, javnost će uskoro moći vidjeti nedavno pronađene fotografije geta koje je snimio poljski vatrogasac.
Fotografije su dio nove izložbe u Muzeju povijesti poljskih Židova (Polin) koja se fokusira na sudbinu židovskih civila tijekom ustanka.
"Umjesto da se odazovu pozivu na transport prema neizbježnoj smrti, ostali su se skrivati. Njihov tihi otpor bio je jednako važan kao i oružana borba", objavio je Polin na svojoj web stranici.
Očekuje se da će ovogodišnja komemoracija, kojoj će prisustvovati predsjednici Izraela i Njemačke, također usmjeriti pozornost na civilnu perspektivu.
Ispred muzeja nalazi se Spomenik herojima geta. Haska je rekla da spomenik ima i manje primijećenu stranu.
"Obično vidimo... onu (stranu) borbe, boraca" gdje strani političari polažu vijence, rekla je.
"No iznimno je zanimljiva druga strana spomenika, ona posvećena civilnom iskustvu koje želimo posebno obilježiti ove godine", naglasila je.
Ta strana prikazuje niz civila na putu prema smrti.
"Drugim riječima: stari ljudi, žene, djeca - oni koji su živjeli u varšavskom getu i bili osuđeni na smrt", rekla je Haska.
