U dramatično intoniranoj analizi, koju su izradili bivši američki diplomati i umirovljeni časnici te je adresirali američkoj vladi, ističe se kako su zastoj u provedbi reformi i unutarnje blokade ozbiljno zaprijetili opstanku BiH. Sve to, upozoravaju, može dovesti do novog rata ako međunarodna zajednica, naročito SAD, ne reagira na vrijeme.
Još jedna takva analiza u nizu
"Uslijed političke i ekonomske nefunkcionalnosti, sigurnosne prijetnje koju predstavlja islamski terorizam te manjka europskog i američkog interesa, budućnost ove zemlje izgleda mračno. Svi ovi čimbenici zajedno doprinose krizi koja prijeti da Balkan ponovo uvuče u nasilje poput onog iz 1990-ih godina", navodi se u toj analizi. Usto se, naravno, spominje i "zastrajela arhitektura mirovnog sporazuma iz Daytona".
Na prostoru BiH prelamaju se interesi Turske i Rusije, kažu američki analitičari, a "posljednja stvar koja Washingtonu danas treba je regionalna implozija u srcu Europe" zaključuju pa sugeriraju američkoj administraciji da se time pozabavi na vrijeme, dok stanje još nije izmaklo kontroli.
Je li stanje opisano u toj analizi doista tako dramatično, upitali smo političkog analitičara iz Sarajeva Envera Kazaza koji smatra da novi rat u BiH nije izgledan iz posve prostih razloga.
"Mnogi propagandni timovi u svijetu i propagandni časopisi, i to prije svega od strane konzervativnih političkih cenatra, naručuju i izvode analize prema kojima u BiH samo što nije počeo rat zbog njene dugotrajne ustavne krize. Takvi timovi ne uzimaju u obzir najprostiju činjenicu da u BiH nema niti dovoljno novca niti dovoljno energije za rat", uvodno je kazao Kazaz za naš portal.
"Ključni problem BiH je ustavna kriza"
Napomenuo je kako ipak treba biti oprezan jer nisu isključeni ozbiljni incidenti.
"Čnjenica da se spominje riječ 'rat' pokazuje da bi ti timovi mogli u suradnji s nekim drugim izazvati ozbiljne incidente jer se na prostoru BiH sudaraju interesi NATO-a, Rusije i Turske. Jasno je da unutar tako složenih interesa pojedine skupine mogu pokušavati izazvati neke incidente, no suštinski problem BiH jest rješavanje ustavne krize. Ona koči zemlju i vraća je unatrag. Status quo u BiH, ovakvoj kakva jest, može trajati u nedogled. Pritom mislim na činjenicu da ona (BiH) nema unutarnju snagu da se konstuituira, a EU, SAD, Rusija i Turska na njenom prostoru pokazuju tko je od njih jači", ističe Kazaz.
Na našu konstataciju da samo naoružavanje ne bi trebalo biti problem, ako bi to bilo u interesu sila čiji se interesi sudaraju na prostoru BiH, Kazaz kaže da bi tada to bio incident krajnje ozbiljnih razmjera kakav se, primjerice, dogodio u Ukrajini. No "sirijski scenarij" ne drži mogućim.
"U BiH danas nije moguć sirijski scenarij, ali nije isključeno da nekim luđacima iz svjetske politike nešto takvo ne padne na pamet. Ipak, ponavljam, unutar same BiH ne postoji društvena energija niti novac da se pokrene bilo kakva vrsta rata", ustvrdio je.
Turkish President Recep Tayyip Erdogan (C) Chairman of Bosnian tripartite Presidency Dragan Covic (L) and member of Bosnian tripartite Presidency Bakir Izetbegovic pose for photographers during a ceremony in Ankara, on December 10, 2015 AFP PHOTO/ADEM ALTAN / AFP PHOTO / ADEM ALTAN
"SDA odlazi u povijest, a možda padne i Dodikov režim"
Na pitanje mogu li se očekivati ikakve promjene nakon parlamentarnih izbora iduće godine, Kazaz kaže da je teško predviđati ikakav scenarij, ali da je jedna stvar prilično izvjesna - pad SDA.
"Ravnoteža moći u BiH onakva je kakvu smo imali u hladnoratovskoj situaciji u Europi. Ta ravnoteža moći omogućuje političkim subjektima da manipuliraju javnošću i da neprestano odgađaju rješenje ustavne krize kao ključa svih drugih kriza. Parlamentarni izbori svakako će donijeti promjene, ali unutar bošnjačkog političkog korpusa. To znači da Izetbegovićev SDA s narednim izborima ide s vlasti, moguće čak i na smetlište povijesti. U Republici Srpskoj moguć je scenarij da padne Dodikov režim, iako ne treba podcjenjivati snagu tog režima. Jedini siguran i apsolutni pobjednik izbora bit će Dragan Čović i njegov HDZ budući da ga podržavaju sve hrvatske političke stranke pogrešno tipujući na njega kao onoga koji može riješiti hrvatsko pitanje u BiH. To se pitanje jedino može riješiti u ozbiljnom političkom razgovoru bošnjačkih i hrvatskih političkih subjekata. Sam Čović nema snage za rješenje tog pitanja ma koliko stvarao savez s Dodikom", zaključio je Kazaz.
