Predsjednik Vlade Republike Hrvatske ustvrdio je danas u Bruxellesu da je skandal s brutalnostima od strane hrvatske policije praktično gotova priča na europskoj razini. Međutim...
Hrvatska zajedno s drugim članicama na vanjskim granicama EU-a traži više europskih sredstava za čuvanje granica, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković, prenosi Hina:
"Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Grčka, mi smo inzistirali da se dodatno financijski podupru zemlje koje čuvaju vanjske granice Unije."
Nakon završetka samita u Bruxellesu na kojem je jedna od tema bilo pitanje migracija i zaštite vanjskih granica, Plenković je objasnio da je riječ o ideji da se od Europske komisije zatraži da za Vijeće pripremi sveobuhvatno izvješće i da se predvide odgovarajuća financijska sredstva kako bi se pomoglo državama članicama da što bolje čuvaju vanjsku granicu.
"Netko će to uložiti u žice, u ogradu, netko u tehničku infrastrukturu i opremu", rekao je Plenković, ponavljajući da za Hrvatsku ne dolazi u obzir postavljanje žice na granicama te da je do sada u opremu za čuvanje granica uložila 200 milijuna eura.
Na pitanje prijeti li Hrvatskoj opasnost da se od nje zatraži povrat europskih sredstava ako se dokaže da su ta sredstva korištena i za nasilno vraćanje migranata, Plenković je rekao da nitko Hrvatsku ne spominje u tom kontekstu:
"To uopće nije bila tema. Vidjeli ste da smo promptno reagirali i ja i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije. Ministar je uputio pismo povjerenici Ylvi Johansson na tu temu, razjasnili smo sve što treba."
Stvari, međutim, nisu tako jednostavne. Istina je da je povjerenica EK Johansson nedugo nakon objave snimaka pripadnika Interventne policije koji su brutalno mlatili migrante, tjerajući ih u BiH u pushback, rekla da je "ministar Božinović šokiran".
Kako je bila riječ o rezultatu osmomjesečnog istraživačkog novinarskog projekta niza velikih europskih redakcija (Spiegel, SRF, RTL Hrvatska, Lighthouse Reports, ARD...), skandalozno otkriće o brutalnosti službenika policije RH odjeknulo je Europom i zapravo se još nije utišalo.
Odmah nakon objave otkrića o brutalnostima pripadnika Interventne policije u Hrvatskoj dugogodišnji SRF-ov dopisnik iz Bruxellesa prognozirao je hrvatskim vlastima, pa i Europskoj komisiji, da će se "Europski parlament pobrinuti da EK i RH sve to objasne".
Prije desetak dana službeni Berlin je objavio da "Hrvatska mora odmah i potpuno razjasniti premlaćivanje migranata na granici s BiH", što je već bilo u tonu u kojem se težište prebacuje na vlasti u Zagrebu.
Samo dan poslije DORH je objavio da "ima naznaka da su policajci mučili migrante", a Der Spiegel, koji je rezultate zajedničkog istraživačkog rada, danima vrtio na istaknutom mjestu na naslovnici svog portala, nije nimalo popuštao sa svojim izvještajima, donosio je nove, kao "Na granici RH tortura gora od najgoreg logora za migrante".
Konačno, ističući 177 milijuna eura koliko je Republika Hrvatska dobila od Europske komisije za nadzor granice i sprečavanje ilegalnih imigracija, jučer je Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), druga najveća EU-parlamentarna frakcija, zatražio od predsjednice EK Ursule von der Leyen kažnjavanje članica EU-a za koje je dokumentirano očito maltretiranje migranata.
Bila je tu riječ i o Grčkoj i o Poljskoj. Ali, po Hrvatsku, sad posebno u svjetlu uvjeravanja predsjednika Vlade RH da su on i ministar Božinović "razjasnili sve što treba", u tom je javnom pismu, zapravo zahtjevu Ursuli von der Leyen, najvažniji dio ovaj:
"Alarmantno je i to da najnovija istraživanja ukazuju na to da dio sredstava, korištenih za pushbackove, potječe od novca iz EU-a. To uključuje otprilike 177 milijuna eura, odobrenih Hrvatskoj za 'menadžment migracija' od 2014. do danas."
S&D tražili su tako, osim Grčke i Poljske, kažnjavanje i Hrvatske zbog brutalnosti, čime je, kako su ustvrdili, Republika Hrvatska, odnosno njene vlasti, prekršila niz zakona Europske unije i međunarodnih zakona o ljudskim pravima, o mučenju, te o pravu migranata na traženje azila i zakonsku proceduru.
Sve ovo događa se, inače, u trenucima kad na granice EU-a, Europe općenito, stiže sve više Afganistanaca, očajnih zbog dolaska talibana na vlast u Kabulu nakon naglog povlačenja zapadnih vojnih snaga iz Afganistana, te u trenucima kad se bjeloruski predsjednik služi "hibridnim" pritiskom na EU, praktično transferirajući migrante preko svog teritorija prema EU-u.
