OVO JE STRAŠNO... / Do 2050. godine u morima i oceanima bit će više plastike nego ribe? Evo kakva je situacija na Mediteranu: 'Jadran je specifičan...'

Najnovije istraživanje Europske okolišne agencije pokazuje da otpad koji nastane na kopnu čini 80% morskog smeća u Europi, a otprilike 85% toga je plastika

3.2.2023.
21:10
VOYO logo

Koliko plastike je u našem okolišu - pita se svijet nakon najnovije tragedije na Havajima, gdje je u želucu mrtvog kita od 55 tona nasukanog na havajskoj plaži pronađen ribolovni alat, mreže i plastične vrećice. Tu je i riba, njegova hrana koju nije mogao probaviti zbog progutanog smeća, javlja RTL Danas.

"Vjerojatno je to pridonijelo smrti kita", govori Kristi West s Instituta za biologiju mora na Havajima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na drugoj strani svijeta – naizgled nepovezan, ali sličan problem. Tone smeća koji prekrivaju Drinu kod Višegrada u BiH. Najviše je plastike, ali ima i kućanskih aparata i guma.

Image
NAJVEĆI PROBLEM /

Sve više Hrvata odvaja otpad, ali veliku glavobolju zadaje plastika: Napokon je poznato i gdje ona na kraju završi

Image
NAJVEĆI PROBLEM /

Sve više Hrvata odvaja otpad, ali veliku glavobolju zadaje plastika: Napokon je poznato i gdje ona na kraju završi

"Ovo nije Drina, ovo je plutajuća deponija", govori Hasan Šektić iz Višegrada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najnovije istraživanje Europske okolišne agencije pokazuje da otpad koji nastane na kopnu čini 80% morskog smeća u Europi, a otprilike 85% toga je plastika. Svake godine u mora diljem Europe Ispusti se 626 milijuna plutajućih komada, a Mediteran primi oko trećine toga.

Plastika postaje mikroplastika

"Jadransko more je u sličnoj situaciji kao i druga mora na Mediteranu. Situacija nije bajna, otpada ima jako puno, i to iz dana u dan sve više raste. Jadran je specifičan, kao i Mediteran jer je ono zatvoreno more i posljedice tog otpada ostaju jako dugo na ovom području", govori Mirta Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednom kada je plastika u moru, teško ju je ukloniti. Ona se nakon nekog vremena usitni u takozvanu mikroplastiku.

"Veći komadi plastike ostaju u probavnom traktu organizama, one sitnije čestice mogu služiti kao apsorbensi za različite patogene organizme i samim time pomoći u njihovom transportu u organizme, mogu stvoriti različite deformacije, pogotovo kod embrija organizama", govori Šime Ukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nastavimo li ovim tempom, do 2050. godine u morima i oceanima bit će više plastike nego ribe.

Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo