Za uvođenje predsjedničkog sustava glasalo je 51,3 posto, a protiv se izjasnilo 48,7 posto birača, prema rezultatima 98,2 posto prebrojanih glasova. U to se odlukom Vrhovnog izbornog odbora ubrajaju i listići bez službenog izbornog pečata. No daleko od toga da je to jedina nepravilnost zbog kojeg se buni oporba. No niti Erdogan ne može biti zadovoljan.
"Ovaj referendum nije proizveo onaj rezultat koji je predsjednik Erdogan očekivao. Ovako tijesna pobjeda ostavlja mogućnost izazivanja političke nestabilnosti u Turskoj u narednim danima" ocijenio je Kenan Ešref Rašidagić, docent na međunarodnim odnosima Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu i vanjskopolitički analitičar za Al Jazeeru.
Ocijenio je da je Erdoganova stranka AKP očekivala najmanje 60 posto glasova. "U situaciji u kojoj su oni potpuno vladali medijskim i javnim prostorom, kada je opozicija šikanirana na sve moguće načine –u toj situaciji rezultat pola-pola, predstavlja u suštini jedan vrlo nepovoljan rezultat za AKP".
Opozicija je već tražila ponovno brojanje većine glasova zbog sumnje u izborne rezultate, a u većim gradovima već su počeli prosvjedi. "Ako se ta sumnja održi, ovako tanka pobjeda zapravo bi mogla biti Pirova pobjeda, jer bi mogla izazvati dodatnu političku nestabilnost", kaže politički analitičar i pojašnjava da će politički sistem Turske biti potpuno redefiniran.
"Doći će do koncentracije vlasti u rukama jednog čovjeka, njemu će biti lakše vladati i to je nesporno", kazao je Rašidagić i ocijenio da se tradicionalni centri moći koji postoje na svim razinama vlasti i svim strukturama – ovim referendumom potpuno čine beznačajnim.
Rašidagić ističe kako će usvajanje ustavnih promjena izazvati tektonske poremećaje u turskoj politici.
Uzurpacija vlasti
A opasnosti takvog sustava istaknio je i Boris Varga vanjskopolitički komentator iz Novog Sada
"Polupredsjednički sustav, kakav je u većini tranzicijskih država od Balkana do Vladivostoka, ima svojih mana i prednosti, ali uglavnom sprečava potpunu uzurpaciju vlasti od strane jedne političke figure ili političke grupacije. Jak predsjednički sistem prijeti da Tursku vrati još dva koraka unazad u odnosu na demokratske reforme", kaže Varga. I on ističe tijesnu pobijedu dodajući kako "rezultat u urbanim sredinama Istanbula i Ankare govori da je da je nasljeđe Ataturka u Turskoj vrlo živo, da građani te države cijene pluralnost i sustav koji su stekli, te da je to društvo duboko podijeljeno."
Sve bliži Rusiji, sve dalji Europi
POVIJESNI REFERENDUM: Erdogan proglasio pobjedu, pogledajte kakve ovlasti dobiva
Analitičari se slažu i oko jojš jednog važnog detalja - ustavne promjene predstavljaju šansu i za bližu suradnju Moskve i Ankare.
"Rusija podržava deficitarne demokracije u regiji i sve ono što Tursku udaljava od EU", ističe Varga dok Rašidagić dodaje kako je su u pitanju "dva lidera koji jako lako nađu zajednički jezik." "Obojica su autokrati i što je najbitnije – Rusija i Turska, uglavnom, u većini unutrašnjih pitanja – od energije, suradnje na tržištu, uvoza-izvoza, su kompatibilne ekonomije tako da je tu potencijal za razvoj vrlo dobrih odnosa vrlo velik", ističe Rašidagić.
'Erdogan će demokratizirati Tursku usprkos Zapada'
S druge strane, Ivan Ejub Kostić direktor Balkanskog centra za Bliski istok, ne vidi ništa problematično u tijesnoj pobjedi, a protivnike povećanja ovlasti optužuje za prljavu kampanju.
"Tijekom kampanje referendum je bio potpuno personaliziran. Glasovi koji su bili protiv ustavnih promena su uspjeli efikasno zamijeniti priču o pitanjima koja su se ticala ustavnih promjena onom o prljavoj kampanji protiv predsjednika Erdogana uslijed čega smo tjednima imali nevjerojatnu, sveprisutnu kampanju u kojoj se neprekdino govorilo samo o tome kako Turska bespovratno klizi u diktaturu i kako će Erdogan nakon referenduma postati nekakav novi sultan", smatra Kostić. Dodaje kako je mala razlika problematična samo na prvi pogled, s obzirom na to je i Erdogan pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima s manjom razlikom te da je u ovom referendumu bila veća izlaznost, a referendum je prošao usprkos neprijateljima Turske.
"Tijekom kampanje za referendum došlo je do opće mobilizacije svih onih snaga kojima nije u interesu da Turska dalje ide putem stabilizacije i jačanja njenih kapaciteta. Kada to kažem tu naravno mislim na izuzetno negativnu ulogu zapadnih zemalja i njihovih medija koji su stvorili maltene psihotičnu atmosferu oko ovog referenduma, kao da se radi o biti ili ne biti za budućnost Turske“, oštar je Kostić koji ne vidi zašto bi referendum "o isključivo unutrašnjim stvarima Turske promijenio odnose s Rusijom". Ipak, tvrdi, Turska bi morala "preispitati svoje odnose s pojedinim zemljama EU koje su se apsolutno nedopustivo ponašale tijekom kampanje za referendum i izravno se miješale u unutrašnja politička pitanja Turske.
Samovlast jednog čovjeka
Žarko Puhovski očekivao je malu razliku jer je društvo u Turskoj podijeljeno, referendum to neće riješiti. Predsjednički sustav koji je u zemljama dulje demokratske tradicije povezivao zemljuu, ovdje bi mogao imati kontraefekt.
“Kriza društva će biti zaoštrena jer se uvodi jedan sustav koji, s obzirom na, na žalost, nisku razinu demokratske kulture u Turskoj, ne može imati efekte kakve ima u SAD ili u Francuskoj za vrijeme De Gaullea, nego će imati efekt autoritarnosti, dakle, samovlasti jednog čovjeka i to za Tursku sa stajališta demokracije, po mom mišljenju, nije dobro“, navodi Puhovski.
