Za uvođenje predsjedničkog sustava glasalo je 51,3 posto, a protiv se izjasnilo 48,7 posto birača, prema rezultatima 98,2 posto prebrojanih glasova. U to se odlukom Vrhovnog izbornog odbora ubrajaju i listići bez službenog izbornog pečata. No daleko od toga da je to jedina nepravilnost zbog kojeg se buni oporba. No niti Erdogan ne može biti zadovoljan.

NAJVEĆA POLITIČKA PROMJENA U MODERNOJ POVIJESTI TURSKE: Oporba optužuje sultana Erdogana za muljaže, EU zabrinuta

"Ovaj referendum nije proizveo onaj rezultat koji je predsjednik Erdogan očekivao. Ovako tijesna pobjeda ostavlja mogućnost izazivanja političke nestabilnosti u Turskoj u narednim danima" ocijenio je Kenan Ešref Rašidagić, docent na međunarodnim odnosima Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu i vanjskopolitički analitičar za Al Jazeeru.

Ocijenio je da je Erdoganova stranka AKP očekivala najmanje 60 posto glasova. "U situaciji u kojoj su oni potpuno vladali medijskim i javnim prostorom, kada je opozicija šikanirana na sve moguće načine –u toj situaciji rezultat pola-pola, predstavlja u suštini jedan vrlo nepovoljan rezultat za AKP".

Opozicija je već tražila ponovno brojanje većine glasova zbog sumnje u izborne rezultate, a u većim gradovima već su počeli prosvjedi. "Ako se ta sumnja održi, ovako tanka pobjeda zapravo bi mogla biti Pirova pobjeda, jer bi mogla izazvati dodatnu političku nestabilnost", kaže politički analitičar i pojašnjava da će politički sistem Turske biti potpuno redefiniran.

"Doći će do koncentracije vlasti u rukama jednog čovjeka, njemu će biti lakše vladati i to je nesporno", kazao je Rašidagić i ocijenio da se tradicionalni centri moći koji postoje na svim razinama vlasti i svim strukturama – ovim referendumom potpuno čine beznačajnim.

Rašidagić ističe kako će usvajanje ustavnih promjena izazvati tektonske poremećaje u turskoj politici.

Uzurpacija vlasti

A opasnosti takvog sustava istaknio je i Boris Varga vanjskopolitički komentator iz Novog Sada

"Polupredsjednički sustav, kakav je u većini tranzicijskih država od Balkana do Vladivostoka, ima svojih mana i prednosti, ali uglavnom sprečava potpunu uzurpaciju vlasti od strane jedne političke figure ili političke grupacije. Jak predsjednički sistem prijeti da Tursku vrati još dva koraka unazad u odnosu na demokratske reforme", kaže Varga. I on ističe tijesnu pobijedu dodajući kako "rezultat u urbanim sredinama Istanbula i Ankare govori da je da je nasljeđe Ataturka u Turskoj vrlo živo, da građani te države cijene pluralnost i sustav koji su stekli, te da je to društvo duboko podijeljeno."

Sve bliži Rusiji, sve dalji Europi

POVIJESNI REFERENDUM: Erdogan proglasio pobjedu, pogledajte kakve ovlasti dobiva

Analitičari se slažu i oko jojš jednog važnog detalja - ustavne promjene predstavljaju šansu i za bližu suradnju Moskve i Ankare.

"Rusija podržava deficitarne demokracije u regiji i sve ono što Tursku udaljava od EU", ističe Varga dok Rašidagić dodaje kako je su u pitanju "dva lidera koji jako lako nađu zajednički jezik." "Obojica su autokrati i što je najbitnije – Rusija i Turska, uglavnom, u većini unutrašnjih pitanja – od energije, suradnje na tržištu, uvoza-izvoza, su kompatibilne ekonomije tako da je tu potencijal za razvoj vrlo dobrih odnosa vrlo velik", ističe Rašidagić.

'Erdogan će demokratizirati Tursku usprkos Zapada'

S druge strane, Ivan Ejub Kostić direktor Balkanskog centra za Bliski istok, ne vidi ništa problematično u tijesnoj pobjedi, a protivnike povećanja ovlasti optužuje za prljavu kampanju.

"Tijekom kampanje referendum je bio potpuno personaliziran. Glasovi koji su bili protiv ustavnih promena su uspjeli efikasno zamijeniti priču o pitanjima koja su se ticala ustavnih promjena onom o prljavoj kampanji protiv predsjednika Erdogana uslijed čega smo tjednima imali nevjerojatnu, sveprisutnu kampanju u kojoj se neprekdino govorilo samo o tome kako Turska bespovratno klizi u diktaturu i kako će Erdogan nakon referenduma postati nekakav novi sultan", smatra Kostić. Dodaje kako je mala razlika problematična samo na prvi pogled, s obzirom na to je i Erdogan pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima s manjom razlikom te da je u ovom referendumu bila veća izlaznost, a referendum je prošao usprkos neprijateljima Turske.

"Tijekom kampanje za referendum došlo je do opće mobilizacije svih onih snaga kojima nije u interesu da Turska dalje ide putem stabilizacije i jačanja njenih kapaciteta. Kada to kažem tu naravno mislim na izuzetno negativnu ulogu zapadnih zemalja i njihovih medija koji su stvorili maltene psihotičnu atmosferu oko ovog referenduma, kao da se radi o biti ili ne biti za budućnost Turske“, oštar je Kostić koji ne vidi zašto bi referendum "o isključivo unutrašnjim stvarima Turske promijenio odnose s Rusijom". Ipak, tvrdi, Turska bi morala "preispitati svoje odnose s pojedinim zemljama EU koje su se apsolutno nedopustivo ponašale tijekom kampanje za referendum i izravno se miješale u unutrašnja politička pitanja Turske.

Samovlast jednog čovjeka

Žarko Puhovski očekivao je malu razliku jer je društvo u Turskoj podijeljeno, referendum to neće riješiti. Predsjednički sustav koji je u zemljama dulje demokratske tradicije povezivao zemljuu, ovdje bi mogao imati kontraefekt.

“Kriza društva će biti zaoštrena jer se uvodi jedan sustav koji, s obzirom na, na žalost, nisku razinu demokratske kulture u Turskoj, ne može imati efekte kakve ima u SAD ili u Francuskoj za vrijeme De Gaullea, nego će imati efekt autoritarnosti, dakle, samovlasti jednog čovjeka i to za Tursku sa stajališta demokracije, po mom mišljenju, nije dobro“, navodi Puhovski.