Sljedećeg će tjedna Francuska predati 3.000 četvornih metara svoga teritorija Španjolskoj bez ispaljenja ijednog metka. No za šest mjeseci Španjolska će opet dobrovoljno vratiti tu zemlju natrag Francuskoj. Ovaj dogovor traje već 350 godina, piše BBC.
Povijesni presedan
Odmaralište Hendaye u francuskoj Baskiji posljednje je mjesto prije granice sa Španjolskom. Van sezone, radi se o prekrasnom zaobljenom pješćanom zaljevu na kojem se nalaze stotine tuljana. No ako bolje pogledate, vidjeti ćete da su to ustvari wind surferi. U blizini nalazi se povijesni španjolski grad Hondarribia i njegov novoizgrađeni susjed Irun. Prirodnu granicu čini rijeka Bidassoa, koja utječe u estuar dijeleći dvije države. Kada krenete uz rijeku, prizor se mijenja. Šarolike baskijske zgrade sada zamijenjuju industrijska skladišta na francuskoj strani, i neprivlačni stambeni blokovi na španjolskoj.
A između njih je otok Faisans (otok fazana). Do njega nije lako doći. Nitko na njemu ne živi i ne predstavlja turističku destinaciju. Radi se o mirnom, iako nepristupačnom, otoku usred rijeke, s drvećem i i pokošenom travom, te starim spomenikom koji obilježava povijesni događaj iz 1659., kada su Španjolci i Francuzi pregovarali puna tri mjeseca kako bi prekinuli svoj dugogodišnji rat oko otoka, koji je proglašen neutralnim teritorijem. S obje strane su napravljeni drveni mostovi, i vojske su stajale spremne.
Na kraju je određena granica i potpisan je mirovni ugovor, koji je zapečaćen kraljevskim vjenčanjem francuskog kralja Luja XIV i kćeri španjolskog kralja Filipa IV. Jedan od detalja graničnog ugovora je da će otočić dijeliti obje države, s rotirajućom kontrolom. Šest mjeseci, od 1. veljače do 31. srpnja, otok se nalazi pod španjolskom vlašću, a preostalih šest mjeseci je francuski. Ova vrsta zajedničkog suvereniteta zove se kondominij, a otok Faisans je najstariji primjer koji postoji.
Otoku prijeti nestajanje
CERAR UZ GRANICU TUMAČI ARBITRAŽNU PRESUDU: ‘Slovenska policija u subotu u Savudrijskoj vali nije djelovala prekomjerno’
Mornarički zapovjednik španjolskog grada San Sebastian i njegov francuski kolega u Bayonneu djeluju kao guverneri otoka. Kako u stvarnosti imaju većih i konkretnijih problema, gradonačelnici Iruna i Hendayea se brinu o otočiću. Benoit Ugartemendia vodi odjel za parkove u lokalnom vijeću u Handaye. Kaže kako jednom godišnje pošalje manji tim na otok kako bi pokosili travu i podrezali grane. Kako rijeka ima plimu i oseku, do otoka se ponekad sa španjolske strane može doći i pješice, te španolska policija rastjeruje nezakonite kampere. Radi se o sitnome otočiću, dužine jedva preko 200 metara i širine 40 metara. Povremeno se otvara javnosti na povijesne dane, ali Benoit kaže kako to zanima samo starije ljude dok mlađi ne znaju ništa o njegovoj povjesnoj važnosti.
Ovih je dana prelazak iz Francuske u Španjolsku i natrag praktički neprimjetno iskustvo, no u vrijeme Francove diktature granica je bila pod strogim policijskim nadzorom, sa stražarskim mjestima svakih 100m uz rijeku. Danas se pak gradonačelnici Iruna i Hendayea sreću desetak puta godišnje kako bi raspravili o problemima poput kvalitete vode i ribarskih prava. Sam otok je niskog prioriteta, tijekom godina je toliko erodirao da je izgubio gotovo polovicu svoje prijašnje veličine, ali niti jedna država ne želi uložiti novac da ga zaštiti od daljnjeg nestajanja.
