Cijepljenje protiv koronavirusa u punom je jeku pa se ponovno aktualizirala tema cijepljenja te što se zapravo događa pri primanju "igle" s antitijelima. Reporteri Reutersa i uredništvo znanosti u njemačkom Spiegelu, precizno su i kratko objasnili uz citate vodećih svjetskih stručnjaka, koje nuspojave mogu očekivati osobe koje su se cijepile protiv Covida.
U članku je objašnjeno da su u Njemačkoj kao i većinom u državama EU, osobe koje se žele cijepiti, podijeljene u tri kategorije hitnosti. Prvi na listi su ljudi najrizičniji za obolijevanje od teškog oblika bolesti - osobe starije od 80 godina, štićenici domova umirovljenika, zdravstveni radnici (osobito oni iz odjela intenzivne skrbi) i njegovatelji.
Nakon njih na rasporedu su osobe starije od 70 godina, oboljeli od demencije, snage reda, policajci, izbjeglice i beskućnici. Po prioritetu, nakon njih dolaze građani stariji od 60, kronični bolesnici, prosvjetni radnici te odgajatelji.
Cjepivo s mRNA tehnologijom
Cjepivo protiv Covida-19 daje se u dvije doze kroz injekciju u rame, u razmaku od tri tjedna. Pfizerovo/BioNTechovo cjepivo u potpunosti je od Covida zaštitilo 95 posto cijepljenih, dok je preostalih pet posto bilo pošteđeno teške bolesti i smrti. Premda su nuspojave zabilježene, one su bile blage do umjerene.
Nuspojave su brzo prošle i bile su izraženije nakon druge nego poslije prve doze cjepiva, navodi se u rezultatima kliničkih istraživanja. U dva posto slučajeva, nuspojave su bile glavobolja te je primijećeno da su starije osobe manje podložne nuspojavama.
Portal N1 prenosi da članak Reutersa i Spiegela dalje objašnjava da se ovdje radi o cjepivu izrađenom po mRNA tehnologiji, što znači da se koristi sustav prenošenja informacija u ljudskom tijelu kojim se upravlja koje će proteine proizvoditi neka stanica. Informaciju o kojem je stranom proteinu riječ u stanice donosi upravo cjepivo.
Zaštita koju cjepivo pruža
Nakon primitka druge doze, cjepivo štiti jedan tjedan od oboljenja, odnosno četiri tjedna od primitka prve doze. Ono što je sigurno jest da cjepivo u potpunosti štiti od teškog oblika Covida i smrti, no za sada se ne zna štiti li i kod onih 95 posto i hoće li ih potpuno zaštititi od oboljenja i od toga da se virus dalje ne širi.
Primjerice, cjepivo protiv hepatitisa A upravo to čini, međutim, neka nisu u stanju to učiniti. Dakle, kod ovih drugih cjepiva dogodi se to da cijepljena osoba ne može oboljeti, ali zato nekome može prenijeti virus. Baš zato što se na to računa, morat će se pričekati dosta mjeseci otkako su prvi cijepljeni dobrovoljci u trećoj kliničkoj fazi istraživanja..
"Do tada je najbolje izbjegavati kafiće i mjesta na kojima se okuplja puno ljudi", savjetovala je Anita Shet, specijalistica zaraznih bolesti na Johns Hopkins Bloombergovoj školi za javno zdravlje.
Dolazi li s cjepivom 'staro normalno'?
Znači li pronalazak cjepiva vraćanje starom životu? Odgovor je negativan, barem za sada. Znanstvenici apeliraju da se cijepljeni i dalje pridržavaju mjera, dakle da drže razmak, nose maske i peru ruke.
"Kao i sva druga cjepiva, i ovo kod određenih skupina pacijenata može djelovati zbilja jako dobro, dok kod drugih može biti manje djelotvorno. Znači li to da si možete priuštiti nakon cjepiva bezbrižno i nezaštićeno ući u avion ili si doma pozvati 30 ljudi? Vjerojatno ne", upozorava Michelle Barron, glavna medicinska direktorica za prevenziju zaraza na UCHealthu u Coloradu.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.