Švedska, zemlja totalno drukčija od drugih, barem kad je u pitanju bitka protiv pandemije covida-19. Švedska je zbog svog jedinstvenog javno-zdravstvenog modela hvaljena i kuđena. Na udaru se posebno našao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, koji tvrdi da se "švedska statistika ne razlikuje od ostalih europskih zemalja. Nismo najbolji, ali definitivno nismo ni najgori".
Brojne su zemlje išle restriktivnim putem, namećući potpune ili djelomične lockdowne, policijske satove, zabrane kretanja. No, Švedska se usmjerila k povjerenju u svakog pojedinca koji je trebao preuzeti odgovornost za svoje, ali i tuđe zdravlje te poštivati neobvezne preporuke. Zdravstveni časopis BMJ analizirao je ovaj model borbe protiv koronavirusa.
U početku su vlasti donijele samo obvezu rada od kuće i nastave na daljinu. Nitko to nije propitivao, osim skupine od 22 znanstvenika, koji su otvoreno govorili o višestruko većoj smrtnosti starijih osoba u odnosu na susjedne države. Tegnell je ustrajao u tome da su mjere drugih prestroge. Recimo, do 1. listopada 2020. u Švedskoj je zabilježeno 93.000 slučajeva zaraze i 6000 smrti. U Belgiji, koja je populacijom slična Švedskoj, do istog je datuma zabilježeno 118.000 slučajeva zaraze i 10.000 smrti.
Nepopularne i zakašnjele mjere
No, od listopada 2020. do ožujka 2021. zabilježeno je 657.309 zaraženih i 12.826 preminulih osoba. Mjere su odjednom postale nepopularne, Vlada je primijetila da su one kasne i nedovoljne te da je pripravnost "nepostojeća". Sve je dodatno začinjeno kritičkim izvješćem od 800 stranica. Švedska kraljevska akademija znanosti predložila je osnivanje stručnog tijela za buduće pandemije, ocjenjujući da su vlasti "neadekvatno pripremljene" u svakom smislu.
Švedski kralj Carl XVI Gustaf na kraju 2020. je poručio da je borba protiv pandemije bila "neuspješna", a premijer Stefan Lofven je priznao činjenicu da se "smrt tolikih ljudi ne može smatrati ničim drugim nego neuspjehom".
Jedan od kritičara švedskog modela, profesor virologije na Institutu Karolinska, Anders Vahlne rekao je za The British Journal of Medicine da je sramotno što je odgovor na pandemiju bio u rukama nekoliko državnih službenika koji su reagirali sporo i nefleksibilno do te mjere da još uvijek ne priznaju da se virus prenosi zrakom. Godinu dana kasnije, pod bujanjem delta i omikron soja, stručnjaci i dalje smatraju da je situacija u Švedskoj nesigurna.
Preporuke, a ne obveze
U siječnju ove godine, švedske su vlasti savjetovale nošenje maski u javnom prijevozu, ali su i proširile ovlasti za donošenje mjera. Uskoro su uslijedila ograničenja radnog vremena, ali i broja ljudi u zatvorenim prostorima te javnim mjestima. Do ljeta je broj slučajeva padao, pa su do rujna ukinuta gotovo sva ograničenja. Švedska agencija za javno zdravstvo čak je povukla uslugu besplatnog PCR testiranja za potpuno cijepljene osobe.
Cjepivo je dosta pomoglo takvom razvoju situacije. Naime, potpuno je cijepljeno 80 posto švedske populacije koja broji oko 10 milijuna stanovnika, dok je 85 posto primilo jednu dozu cjepiva. No, predah je trajao dva mjeseca, jer je pojava omikrona dovela kapacitete za testiranje do limita, pa su švedske vlasti ponovno morale reagirati.
Od 1. prosinca su uvedene covid potvrde na događajima u zatvorenom i okupljanjima više od 100 ljudi, ponovno je uveden rad od kuće i preporuka nošenja maski u javnom prijevozu, a vraćeni su i besplatni PCR testovi. Raspravlja se o uvođenju covid potvrda za restorane, teretane, kulturnim i trgovačkim centrima te međugradskom prometu.
Brojke ponovno rastu
Karin Tegmark Wisell, glavna ravnateljica Agencije za javno zdravstvo, poručila je 8. prosinca da se "trenutna situacija još ne smatra kritičnom". No, šest dana kasnije je izjavila da se broj novozaraženih i hospitaliziranih osoba povećao za 30 posto u svega sedam dana. Dodala je i da je zabilježeno 25 posto više primljenih na intenzivnu njegu. "Ako se povećanja nastave, nova ograničenja mogu se objaviti već sljedećeg tjedna", rekla je Tegmark Wisell.
No, Johan Styrud, glavni liječnik u bolnici Danderyd i predsjednik Stockholmske liječničke udruge, brine se da je stopa procijepljenosti stagnirala. Poručio je da "prije bilo kakvih drugih ograničenja, treba raditi više kako bi se kampanjom cijepljenja doprlo do što većeg broja građana."
Zdravstveni dužnosnici u Stockholmu tvrde da su bolnice sada puno spremnije na prijam većeg broja bolesnika, no žalosti ih da u ovakvoj situaciji gotovo nitko ne nosi masku. "Postoji rizik da građani misle da je pandemija gotova kada se ukinu sva ograničenja i opći savjeti", rekao je Björn Persson iz Sveučilišne bolnice Karolinska.
Cijepljenje je jedina učinkovita mjera
Općenito je mišljenje struke da bi barem neke epidemiološke mjere trebale biti na snazi tijekom cijele godine. Tako Vahlne poručuje da je "duboko zabrinut" situacijom. "S obzirom na nisku zarazu ljeti, trebali smo početi testirati i pratiti tijek zaraze te nastaviti koristiti neke mjere opreza kao što su, primjerice, maske", poručio je Vahlne.
No, tvorac švedskog modela tvrdi da još uvijek postoje nesuglasice oko epidemioloških mjera među znanstvenicima. "To je ono što se još uvijek trudimo razumjeti: neke mjere djeluju na nekim mjestima, ali je teško uočiti obrasce. Zemljama koje su prošle kroz blokade ne ide puno bolje", ponovno je istaknuo Tegnell.
Dodao je da je cijepljenje jedina mjera koja je definitivno učinkovita, ali ne predviđa obvezu primanja obje doze u Švedskoj. "Obveza ne funkcionira po zakonu u Švedskoj i zbog toga bi ljudi izgubili povjerenje u cjepiva. Trebali bismo više raditi na širenju informacija o cjepivima koje se većinu vremena, nažalost, razvodnjavaju pogrešnim i zbunjujućim porukama", zaključio je glavni švedski epidemiolog.
No, koliko je dobar ili loš švedski model najbolje pokazuju brojke. U Švedskoj je, prema podacima sa stranice OurWorldInData, broj preminulih na milijun stanovnika 1502,44, u susjednoj Norveškoj 229,98, u Finskoj 271,61, u Njemačkoj 1316,27, a u Hrvatskoj 3019,61. Po tom statističkom kriteriju u Europi je najbolji Island sa 107,76, a najgora Bugarska s 4433,16 umrlih na milijun stanovnika.
