Odvjetnica Vesna Pehar je u razgovoru za Dnevni Avaz kazala da je od početka bila duboko uvjerena da u Federaciji BiH nije postojala zakonska osnova za ugovaranje kredita u valuti švicarskih franaka.
"Pratili smo događanja u zemljama u okruženju, zatim analizirali brojne znanstvene radove iz oblasti bankarskog prava te u konačnici istražili sudsku praksu za slične slučajeve i čvrsto došli do uvjerenja da banka nije mogla plasirati na tržište ovakav proizvod. Ugovori su suprotni imperativnim odredbama Zakona o obveznim odnosima, Zakona o deviznom poslovanju te Zakona o zaštiti potrošača", objasnila je Pehar.
Potpisan ugovor ne može ostati na snazi ako je suprotan zakonu
Banke se pozivaju na činjenicu da su klijenti takve ugovore prihvatili i potpisali, ali Pehar napominje da potpisan ugovor nikako ne znači da može ostati na snazi ako je suprotan zakonu. Napomenula je i da je monetarna politika BiH uređena Zakonom o Centralnoj banci, tako da je domaća valuta fiksnim tečajem vezana uz euro.
"Uvođenjem u poslovanje treće valute (CHF), narušava se stabilnost domaće valute. Ovo je i ključna razlika između domaćih propisa u odnosu na zemlje u okruženju. Drugo, naš Zakon o obveznim odnosima propisuje da se kod ugovaranja u stranoj valuti primjenjuje tečaj koji je bio na dan nastanka obveze, a ne na dan ispunjenja obveze", kazala je Pehar.
Promjenljiv je samo referentni dio kamatne stope
Iz Udruženja korisnika kredita "Švicarac" duže vrijeme tvrde da je promjenljiv samo referentni dio kamatne stope koji je vezan Liborom uz CHF. "To je sada prihvatio i sud. Ako je visina Libora za CHF javno dostupan podatak, onda je prihvatljivo da obvezuje obje ugovorne strane. Drugi dio kamatne stope - kamatna marža nije ni na kakav način vezan uz povećanje ili smanjenje Libora za CHF, tako da je isključeno to da banka imala razloge povećavati kamatnu maržu u isto vrijeme kada je padala stopa Libora za CHF", ispričala je odvjetnica.
