Prošlogodišnji parlamentarni izbori, ali i ovogodišnji lokalni izbori, pokazali su novi trend u hrvatskoj politici, a to je jačanje zelenih stranaka. Konkretno u našem slučaju radi se o sjajnim izbornim rezultatima koje je postigla zeleno-lijeva koalicija okupljena oko platforme Možemo!, a koju je predvodio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Ulazak u parlament, a kasnije i preuzimanje Zagreba, samo su dodatno potvrdili jačanje nove političke opcije u Hrvatskoj. No, taj trend "zelenih stranaka" kako ih nazivamo ne jača samo u Hrvatskoj. Zeleni su sve jači i u Njemačkoj, gdje su neke ankete svojevremeno pokazivale da bi nasljednica dugogodišnje kancelarke Angele Merkel koja odlazi u mirovinu mogla biti "zelena kancelarka", Annalena Baerbock.
Kao što to i inače biva u politici, čim netko malo više zasja pod svjetlima reflektora, počinju mu se tražiti mane i iskapati afere, pa se i Baerbock nedavno našla u središtu skandala zbog svoje knjige, odnosno optužbi da su pojedini dijelovi plagijat. S druge strane, CDU je posljednjih tjedana popravio svoj rejting. No, bez obzira na rejting i ankete koje uoči izbora, a mi to u Hrvatskoj najbolje znamo, znaju biti svakakve, činjenica je da zeleni u Njemačkoj uživaju sve veće povjerenje građana.
Njemačka je zasićena tradicionalnom politikom
Geopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da je ovo jačanje zelenih zapravo normalna stvar.
"Ljudi kad traže određene promjene, uvijek se pojavljuje nekakva takozvana treća struja. Ona se pojavljuje i u Hrvatskoj. Prisutna je itekako u Zagrebu, pojavila se u formi Možemo, oni su tu uspjeli ostvariti, pa možemo reći spektakularan uspjeh s obzirom na većinu koju su ostvarili i da su dobili gradonačelnika" pojašnjava nam Avdagić.
"Ono što se događa u Njemačkoj je isto jedna određena zasićenost jednom tradicionalnom vrstom politike u koju definitivno već duže vrijeme spadaju desna i lijeva struja, gdje su i liberali već duže vrijeme na neki način promatrani kao mainstream", kaže, pa dodaje da iako zeleni nisu baš politička struja koja se odjednom pojavila, ipak nakon jednog dužeg odmaka gledaju se u Njemačkoj kao nešto novo.
"Oni su napravili određene reforme unutar svoje stranke te su postali prihvatljiviji jednoj široj populaciji, a u svakom slučaju ako promatramo neki međunarodni diskurs u kojem je danas jako puno tih zelenih tema, jasno je da to postao nekakav novi mainstream i da onda oni koji su dominantniji i smatraju se iskusnijima i artikuliranijim u tim temama, da imaju dominantan pristup prema biračima u temama koje njih same zanima."
Sve te stvari ne iznenađuju, nadodaje. U Hrvatskoj je to iznenađenje u formi da su kvalitetno odradili kampanju u Zagrebu i bili su tu sveprisutni za razliku od drugih koji nisu bili spremni odraditi kampanju kako treba.
"U Njemačkoj je jedna druga priča, tiče se prvenstveno nekakvog općeg diskursa i zapravo je očekivano što se događa. Hoće li to rezultirati na kraju kancelarskom pozicijom, to ćemo vidjeti, ali vrlo je izgledno. Ne možemo reći da je nerealno", kaže Avdagić.
Puno toga će ovisiti na kraju o momentu izbora i što će sve izlaziti, jer sada kada su i oni dio mainstreama, napominje analitičar, sada je očekivano i da tu cure neke informacije koje prije nisu bile zanimljive.
Hoće li "zelena kancelarka" promijeniti odnose Hrvatske i Njemačke?
Ode li stranka Angele Merkel s čelne pozicije njemačke politike, i premijer Andrej Plenković izgubit će velike prijatelje.
"Bit će zanimljivo vidjeti kako će to izgledati, no recimo to ovako: kandidatkinja za kancelarku Njemačke od strane zelenih je već pokazala velike odmake od nekakvih tradicionalnih njihovih politika", odgovara nam Avdagić na pitanje hoće li se što promijeniti u odnosu između Hrvatske i Njemačke postane li kancelarka Baerbock. Jedan od tih odmaka je i to da su oni počeli naglo podržavati ostanak američkih vojnih snaga u Njemačkoj.
"To govori da oni zapravo nisu nekakvi klasični zeleni, pogotovo u globalnom smislu kakve možemo očekivati, već nešto posve drugo."
Kako će biti artikulirana njihova europska politika, to ćemo još tek vidjeti, kaže Avdagić.
"Čini mi se da ne trebamo očekivati nekakvih prevelikih razlika. Kancelarka Merkel je u mnogočemu promijenila poziciju i viziju kako treba izgledati nekakva demokršćanska stranka, u samoj Njemačkoj, ali i šire, tako da u tom smislu ne treba očekivati nekakve tektonske poremećaje", pojašnjava pa kao primjer navodi i odnos s SAD-om.
"To što se tamo mijenjaju predsjednici, da li je demokrat ili republikanac, to ne znači da se kompletno cjelokupna njihova vanjska politika promijenila niti smo mi imali nekakve baš jako drastične padove u odnosima Hrvatske i SAD-a, bez obzira na promjenu predsjednika, gledamo li u nekom kratkoročnom vremenu."
Važan je i osobni odnos političara
Međutim, ono što je svakako bitno, napominje Avdagić, je taj nekakav osobni odnos političara, na bilo kojoj razini. "Ti osobni odnosi naravno se grade kroz neko vrijeme i ako su nestali, stvari će se promijeniti. Međutim, naglasio bih, ne mislim da će doći do jako drastične promjene u odnosu Njemačke i Hrvatske čak i ako se promijeni tamo politika. Novi prioriteti će možda doći na red što se tiče Njemačke i što se tiče njemačke pozicije u Europi, ali to ne znači da će to drastično utjecati na sve", kaže nam.
"Ne možemo tvrditi da će zeleni preuzeti kancelarsku poziciju i dalje postoji realna mogućnost da CDU zadrži tu poziciju, bez obzira što tu više neće biti kancelarka Merkel", zaključuje u razgovoru za Net.hr Denis Avdagić.
Hrvatski gradovi moraju hrabrije krenuti ka cilju
Zelene teme skoro pa i dominiraju političkim prostorom, a nedavno je objavljena jedna zanimljiva Apsolonova analiza o spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju. Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike te njihove javne dostupnosti, među velikim gradovima, iskazali su se Zagreb, Rijeka i Osijek, koji imaju jednaki broj bodova. Među srednjim gradovima prednjače Velika Gorica i Karlovac, a od malih gradova Varaždin. U posebnoj kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika istaknuli su se Koprivnica i Đakovo, navodi se u tom istraživanju.
Inače, ova se analiza odnosila na Zeleni europski plan, strategiju rasta koju je krajem 2019. objavila Europska komisija. Cilj strategije je omogućiti održiv i uključiv rast, provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja te tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Dodatno, postignut je i dogovor o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. te smanjenju stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine.
“Gradovi prepoznaju važnost sustavnog strateškog energetskog planiranja, ali potrebno je hrabrije krenuti ka stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. Stoga se nadamo da će voditelji lokalnih jedinica strateški iskoristiti prilike koje pruža Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., s dodatkom za Europu nove generacije kojim Europska unija udvostručuje svoj dosadašnji proračun. Nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti glavna su prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata. Energetska obnova zgrada već je odigrala važnu ulogu u energetskoj tranziciji gradova, a uz sektor javnih zgrada, javna rasvjeta i centralizirani toplinski sustavi najveći su potencijal u energetskoj tranziciji gradova, dok je nova era održivog prometa tek u povojima”, poručila je članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec.
